Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik pozvan je u Rusiju gdje bi se trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Riječ je o sastanku u okviru „redovitih konsultacija”, mada analitičari iz toga iščitavaju razgovor i podršku održavanju referenduma o Danu RS. Podrška koja dolazi svega tri dana prije referenduma, i neposredno pred lokalne izbore, vjeruju, neće biti jeftina.
Predsjednik RS na redovne će konsultacije u Rusiju i to na poziv predsjednika te zemlje Vladimira Putina. Teme su razne, pojasnili su iz predstavništva RS-a u Moskvi. Međutim, ono što je, kako vjeruje javnost, fokus konsultacija, jeste referendum o Danu RS koji će se održati 25. septembra, tri dana nakon posjete Kremlju. Za Dodika to su špekulacije, jer je navodno, susret ranije isplaniran.
„Imamo kontinuitet razgovora sa rukovodstvom Rusije. Razgovaraćemo o svim otvorenim pitanjima. Ovo jeste važan trenutak, ali ne toliko značajan kao što se spekuliše da je sve vezano samo za referendum. Referendum je gotova stvar i biće održan 25. septembra, sve tehničke i druge pripreme su urađene”, ocijenio je Dodik.
Međutim, analitičare je teško razuvjeriti da se u predizborno vrijeme, a neposredno pred događaj koji prijeti da ozbiljno potrese BiH, potpora Rusije referendumu tek stvar špekulacija.
Odlazak na „konsultacije“ u Rusiju prema mišljenju Miloša Šolaje, direktora Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, znači i priliku da Rusije učvrsti svoj položaj na ovom prostoru. Za njega nema dileme da je glavna tema referendum.
„Ne vjerujem da bi se baš Vladimir Putin RS obraćao povodom lokalnih izbora. Činjenica je da je referendum izazvao mnogo kontroverzi i da je on izazvao dosta kontroverzi, te da ima jako mnogo otpora referendumu od onog dijela međunarodne zajednice koja predstavlja zapad. Prema tome, ovo je sasvim jasna poruka da treba da se nastavi s tim i da je to nastojanje da se ojača uticaj Rusije u regionu Balkana pa i šire. Interesi Rusije u regionu su veliki posebno u BiH gdje kroz RS utiče i na investicije“, naglašava Šolaja.
Dodik je podsjetimo, u Rusiju išao i prije dvije godine, i opet pred izbore. Tada je pokušavao obezbijediti 250 miliona eura kreditnih sredstava jer je ranija tranša MMF-a bila blokirana. Traženje potpore Rusije, smatra politička i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić već je viđen scenario, ali podsjeća i da je ruska podrška do sada RS koštala i previše.
„Evo šta se dešava sa onom uspešnom privatizacijom. Svake se godine pokaže akumulisani dug, pa nisu plaćene obaveze, pa poreska uprava ima drugačiji tretman prema njima iako je ukinuto oslobađanje plaćanja poreza za reinvestiranje. Kod podobnih može sve. Inspekcija je ovdje za jabuke... i sad ja samo ostavljam upitnik da li će to značiti brisanje nekih obaveza nekome, davanje nekog resursa nekome, kao što je trebalo za onaj uslovno rečeno veliki ruski kredit, da garancija bude kompletna Elektroprivreda RS. Ja ne osuđujem rusku stranu ni najmanje. To je država koja ganja svoje interese. Osuđujem nas koji to ne radimo i koji bi zarad ličnog interesa prodali čitavu državu, sve njene resurse“, smatra Cenić.
Ruske investicije, mahom u RS iako su u jednom trenutku bile i najveće i najznačajnije, veoma su se brzo pretvorile u katastrofalan potez. Jedan od takvih primjera je Rafinerija Brod. Prodata je Njeftegazinkoru koji je i nju, ali i kompanije vezane uz njen rad, ubrzo nakon privatizacije, uvukla u dugove teške stotine miliona eura, iako su imali sve povlastice Vlade RS. Ubrzo su počeli s prodajom imovine, i zapadanjem u dubiozu, dok su njihove firme majke poslovale i više nego uspješno.
I dok je posljednji susret u Rusiji prošao prema ocjeni opozicije, ali i javnosti u RS kao lakrdija, gdje su Dodik i premijerka RS Željka Cvijanović, tek poslije nekoliko dana nakratko uspjeli da se vide s Putinom, bez konkretnih rezultata, ovaj bi se mogao dogoditi s jasnim ciljem i interesom - prvenstveno Rusije.
Međutim, u ambasadi te zemlje u BiH nisu nam mogli ni potvrditi, a ni dematrovati da je poziv i ovaj put zaista i upućen.