Identitetska pitanja koja duboko dijele Crnu Goru još od prije referenduma o nezavisnosti (2006) aktuelizovana su nakon što je novi - stari lider Demokratske partije socijalista i predsjednik države Milo Đukanović poručio da će u narednom periodu raditi na jačanju crnogorskog državnog identiteta i da neće dozvoliti osporavanje crnogorskog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta.
Crnogorski intelektualci i dio nevlaidinog sektora ocjenjuju da bi Đukanovićeva poruka mogla otvoriti pitanja koja zadiru u suštinu Ustavom garantovanog određenja o Crnoj Gori kao građanskoj državi i produbiti ionako duboke nacionalne podjele u društvu.
“U društvu u kojem se građani nacionalno grupišu i politički se artikulišu kroz nacionalne stranke, prije se ide ka konceptu života jednih pored drugih nego jednih sa drugima”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) književnik Andrej Nikolaidis koji smatra da je priča o identitetu u današnjoj Crnoj Gori samo paravan za prikrivanje klasnih podjela koje su, kako ocjenjuje, sve dublje.
Andrej Nikolaidis
Sakrivene podjele
Nikolaidisu je sporan i trenutak u kome vladajuća stranka najavljuje jačanje crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta ističući da je pravi trenutak bio nakon obnove državne nezavisnosti:
“Zašto je ta poruka sada a nije bila 2006. godine? Mislim da neke stvari koje su mogle biti urađene 2006. ne mogu biti sada urađene. Nekim stvarima je bilo tada vrijeme, a nije im vrijeme sada. Ja inače mislim da je klasni identitet stariji od nacionalnog identiteta i mislim da svaka etnička, vjerska podjela maskira onu temelju podjelu unutar društva a to je klasna podjela. Dakle, ako mene pitate ta priča se uvijek priča, pa i na kongresu DPS, da bi se prikrila suštinska klasna podjela koja je u Crnoj Gori sve ekstremnija”, smatra Nikolaidis.
Podsjetimo, aktuelni predsjednik Crne Gore i lider vladajuće DPS Milo Đukanović je u govoru na 8. kongresu vladajuće partije 30. novembra poručio da je primarni interes snaženje drzavnog identiteta kao i da Crna Gora ima obavezu da obnovi Crnogorsku pravoslavnu crkvu, i spriječi osporavanje crnogorskog identiteta:
“Moramo odlučno suzbiti istorijski uporno i grubo osporavanje crnogorskog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, i pravilno ga protumačiti kao inoviranu platformu borbe protiv naše najvrijednije tekovine – nezavisne i slobodne države Crne Gore”, poručio je Đukanović najavljujući i obnovu Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) a čemu se protivi Mitropolija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Pročitajte i ovo: Milo Đukanović ponovo predsjednik DPS-aCrnogroski identitet u građanskoj državi
Za profesora Filosofskog fakulteta u Nikšiću, Šerba Rastodera poruka lidera DPS-a otvara brojne dileme a prije svih onu o suštinskom karakteru države, odnosno da li je Crna Gora kako piše u Ustavu građanska:
“Da li potenciranje crnogorskog nacionalnog identiteta znači odustajanje od građanskog identiteta koji je do sada koliko ja znam bio primarni kriterijum u svim programskim dokumentima DPS-a? Još jedna dilema je ko će sporovoditi to jačanje nacionalnog identiteta? Da li vladajuća politička partija ili institucije. Ako to budu institucije onda treba imati na umu da one pripadaju svima a ne predstavnicima samo jednog nacionalnog identiteta”, kazao je Rastoder za RSE.
Da je ovo pitanje u Crnoj Gori osjetljivo pokazuje i inicijativa da se sadašnje ime Javnog medijskog servisa ‘Radio televizije Crne Gore’ promijeni u ‘Crnogorska radio televizija’ a koja je naišla i na neodobravanje gotovo svih nacionalnih političkih partija i dijela nevladinog sektora.
Pročitajte i ovo: Pitanje imena Javnog servisa: RT Crne Gore ili Crnogorska RTVU demokratskim društvima nije sporno da se insistira na učvršćivanju državnog i nacionalnog identiteta uz pretpostavku da se poštuju sve ostale različitosti u društvu, kaže u izjavi za RSE dirketorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević i dodaje:
“U jednom društvu kao što je crnogorsko u kojem je vrlo slaba vladavina prava i gdje imamo širok spektar manipulacija kroz klijentelističko nepotističke veze, ja se bojim da ta priča zapravo može poslužiti kontra svrsi u odnosu na onu za koju je proklamovana. Nama građankama i građanima Crne Gore nikako ne može koristiti da se naš identitet zloupotrebljava zarad toga da neki ljudi dobiju brojne privilegije koje ne zaslužuju”, navodi Uljarević.
Duboke podjele među mladima
Andrej Nikolaidis kaže da je opasno u društvu nerazvijene demokratije i dubokih etničkih podjela govoriti o jednom nacionalnom identitetu jer to može dodatno produbiti etničku distancu koja je izražena i među mladima:
“Dakle, kada kod nas govorimo o nacionalnom identitetu zapravo maskiramo vrlo snažne etničke podjele koje sukao što smo vidjeli po svim analizama koje se rade, naročito izražene među mladima. U sred sve te naše multikulturalnosti na priči, u suštini mladi ljudi ovdje su sve više podijeljeni po etničkim linijama”, navodi Nikolaidis.
Istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz novembra prošle godine pokazalo je poražavajuću činjenicu da skoro svaki drugi student Crnogorskog univerziteta ne bi stupio u brak sa osobom druge vjere.
Pročitajte i ovo: Šamar crnogorskih studenata vjerskoj tolerancijiIstorijske podjele oko identitetskih pitanja nijesu splasnule ni nakon 2006. godine kada je Crna Gora na referendumu obnovila državnost, a politička scena je ostala poprište polemike između zagovornika jačanja crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta i onih koji ga osporavaju ili negiraju.
Među ključnim pitanjima koja do danas nijesu riješena jepitanje statusa i imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Pokušaji države da zakonski uredi tu oblast više puta su odgađani zbog oprečnih stavova crkve i države, a koje se očekuje da bude riješeno usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.