U Crnoj Gori ljudska prava se generalno poštuju, a država je napredovala u njihovoj promociji i zaštiti, poručuju iz Vlade i najavljuju nove korake u usvajanju evropskih standarda iz te oblasti.
I u Briselu kažu da je Crna Gora napredovala ali ne zaboravljaju da naglase kako ima još dosta toga što treba popraviti i na čemu će insistirati na samom početku pregovora o članstvu sa Crnom Gorom, u poglavlju 23.
U NVO sektoru upozoravaju na zabrinjavajuće sporo procesuiranje i oduglovačenje slučajeva kršenja ljudskih prava kao i na dvostruke standarde pravosudnih organa kada se kao osumnjičeni javljaju službena lica sa jedne, i obični građani sa druge strane.
Crnoj Gori ne može biti osporen napredak koji je u zaštiti i promovisanju ljudskih prava postigla u 2012. godine, a kao potvrda i nagrada za rezultate stigao je i nedavni prijem u Savjet UN za ljudska prava.
„U skladu sa rezolucijom Generalne skupštine UN, kojom je osnovan Savjet za ljudska prava glavni kriterijum za prijem su doprinos kandidata unaprijeđenju i zaštiti ljudskih prava i dobrovoljno preuzete obaveze koje država kandidat namjerava da u punoj mjeri ispuni tokom svog trogodišnjeg članstva. Podnošenje kandidature za to važno tijelo UN-a, Crna Gora je iskazala spremnost da poštuje najviše standarde i promociju u zaštiti ljudskih prava“, saopštio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović na sesiji posvećenoj Međunarodnom danu ljudskih prava, u Podgorici
Lovorike i priznanja prijaju, ali i obavezuju. Tako je i sa članstvom u posebno tijelo svjetske organizacije za ljudska prava, poručio je Rastislav Vrbenski, stalni predstavnik UN u Podgorici.
„Napredak na polju ljudskih prava je očigledan ali se tu ne smije stati. Kao što je i generalni sekretar UN Ban ki Mun poručio u poruci povodom obilježavanja današnjeg dana – čak i u državama koje su razvile visok stepen zaštite ljudskih prava ima prostora za poboljšanja“.
Uz saglasnost da je ostvaren napredak, Drobnič je saopštio šta Crna Gora treba da popravi i unaprijedi kada počne pregovore sa EU, tim prije što će taj proces otvoriti poglavljem 23, koje se između ostalog odnosi i na osnovna prava.
„Ingerencije ombudsmana da može da djeluje protiv zlostavljanja treba da budu ojačane. Takođe je potrebno unaprijediti uslove života u zatvorima. Potrebno je pojačati napore da se istraže i procesuiraju stari slučajevi nasilja nad novinarima. Kako bi se unaprijedila socijalna i ekonomska prava u Crnoj Gori neophodna su dobro raspoređena dodatna finansijska sredstva i kvalifikovani kadar. Porodično nasilje i neuslovan pristup zgradama za osobe sa invaliditetom su i dalje ozbiljni problemi. LGBT osobe kao i predstavnici civilnog društva koji su aktivni u promociji i zaštiti LGBT prava još uvijek su predmet diskriminacije u Crnoj Gori“, kazao je.
Kada se sa priče o usvajanju i usaglašavanju propisa iz oblasti ljudskih prava pređe na praksu tu se događaju stvari koje bi trebalo da zabrinu i državu i društvo, poručuju u NVO sektoru.
Milan Radović iz Građanske alijanse kaže da istrage u pojedinim slučajevima teških kršenja ljudskh prava počinju tek nakon četiri godine . Radović navodi slučaj u kojem su policajci Željko Bojić i Adnan Kožar tek nedavno uhapšeni zbog sumnje da su prije četiri godine ubili tada dvadesetdvogodišnjeg Miroslava Šoškića iz Berana.
Osim zakašnjelih istraga te odugovlačenja procesa u vezi sa kršenjima ljudskih prava, problem je i što pojedini tužioci nejednako postupaju prema policajcima sa jedne i
građanima sa druge strane.
Radović navodi slučaj iz Mojkovca:
„Tužilac je u tom slučaju odbacio prijavu koju je podnio građanin protiv policijskih službenika iako je postojala ogromna medicinska dokumentacija, foto dokumentacija, izjave svjedoka da su te povrede građaninu nanijeli policajci. Sa druge strane po oprobanom receptu,da bi orpavdali svoja postupanja policajci su odmah podnijeli prijavu protiv građanina i tužilac je odbacio krivičnu prijavu građanina a nastavio proces po prijavi policajaca. Tako smo došli do apsurda da sada građanin koji ima dokumentaciju da je pretučen osuđen je na mjesec zatvora, dok su policijski službenici oslobođeni“.
I u Briselu kažu da je Crna Gora napredovala ali ne zaboravljaju da naglase kako ima još dosta toga što treba popraviti i na čemu će insistirati na samom početku pregovora o članstvu sa Crnom Gorom, u poglavlju 23.
U NVO sektoru upozoravaju na zabrinjavajuće sporo procesuiranje i oduglovačenje slučajeva kršenja ljudskih prava kao i na dvostruke standarde pravosudnih organa kada se kao osumnjičeni javljaju službena lica sa jedne, i obični građani sa druge strane.
Crnoj Gori ne može biti osporen napredak koji je u zaštiti i promovisanju ljudskih prava postigla u 2012. godine, a kao potvrda i nagrada za rezultate stigao je i nedavni prijem u Savjet UN za ljudska prava.
„U skladu sa rezolucijom Generalne skupštine UN, kojom je osnovan Savjet za ljudska prava glavni kriterijum za prijem su doprinos kandidata unaprijeđenju i zaštiti ljudskih prava i dobrovoljno preuzete obaveze koje država kandidat namjerava da u punoj mjeri ispuni tokom svog trogodišnjeg članstva. Podnošenje kandidature za to važno tijelo UN-a, Crna Gora je iskazala spremnost da poštuje najviše standarde i promociju u zaštiti ljudskih prava“, saopštio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović na sesiji posvećenoj Međunarodnom danu ljudskih prava, u Podgorici
Lovorike i priznanja prijaju, ali i obavezuju. Tako je i sa članstvom u posebno tijelo svjetske organizacije za ljudska prava, poručio je Rastislav Vrbenski, stalni predstavnik UN u Podgorici.
„Napredak na polju ljudskih prava je očigledan ali se tu ne smije stati. Kao što je i generalni sekretar UN Ban ki Mun poručio u poruci povodom obilježavanja današnjeg dana – čak i u državama koje su razvile visok stepen zaštite ljudskih prava ima prostora za poboljšanja“.
Mitja Drobnič
Ako su u crnogorskoj vladi i imali nedoumice šta je konkretno htio da kaže stalni predstavnik UN Vrbenski, i gdje je moguće i kako pomjeriti stvari u dobrom pravcu kada su ljudska prava u pitanju, njih je otklonio Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gore.Uz saglasnost da je ostvaren napredak, Drobnič je saopštio šta Crna Gora treba da popravi i unaprijedi kada počne pregovore sa EU, tim prije što će taj proces otvoriti poglavljem 23, koje se između ostalog odnosi i na osnovna prava.
„Ingerencije ombudsmana da može da djeluje protiv zlostavljanja treba da budu ojačane. Takođe je potrebno unaprijediti uslove života u zatvorima. Potrebno je pojačati napore da se istraže i procesuiraju stari slučajevi nasilja nad novinarima. Kako bi se unaprijedila socijalna i ekonomska prava u Crnoj Gori neophodna su dobro raspoređena dodatna finansijska sredstva i kvalifikovani kadar. Porodično nasilje i neuslovan pristup zgradama za osobe sa invaliditetom su i dalje ozbiljni problemi. LGBT osobe kao i predstavnici civilnog društva koji su aktivni u promociji i zaštiti LGBT prava još uvijek su predmet diskriminacije u Crnoj Gori“, kazao je.
Kada se sa priče o usvajanju i usaglašavanju propisa iz oblasti ljudskih prava pređe na praksu tu se događaju stvari koje bi trebalo da zabrinu i državu i društvo, poručuju u NVO sektoru.
Milan Radović iz Građanske alijanse kaže da istrage u pojedinim slučajevima teških kršenja ljudskh prava počinju tek nakon četiri godine . Radović navodi slučaj u kojem su policajci Željko Bojić i Adnan Kožar tek nedavno uhapšeni zbog sumnje da su prije četiri godine ubili tada dvadesetdvogodišnjeg Miroslava Šoškića iz Berana.
Osim zakašnjelih istraga te odugovlačenja procesa u vezi sa kršenjima ljudskih prava, problem je i što pojedini tužioci nejednako postupaju prema policajcima sa jedne i
građanima sa druge strane.
Radović navodi slučaj iz Mojkovca:
„Tužilac je u tom slučaju odbacio prijavu koju je podnio građanin protiv policijskih službenika iako je postojala ogromna medicinska dokumentacija, foto dokumentacija, izjave svjedoka da su te povrede građaninu nanijeli policajci. Sa druge strane po oprobanom receptu,da bi orpavdali svoja postupanja policajci su odmah podnijeli prijavu protiv građanina i tužilac je odbacio krivičnu prijavu građanina a nastavio proces po prijavi policajaca. Tako smo došli do apsurda da sada građanin koji ima dokumentaciju da je pretučen osuđen je na mjesec zatvora, dok su policijski službenici oslobođeni“.