Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 1991. godine, Roma je oko 9.000. Prema zvaničnim podacima romskih nevladinih organizacija Roma u BiH je između 80.000 i 100.000, a prema podacima zvaničnih institucija 40.000. Predstavnici romskih nevladinih organizacija smatraju da je predstojeći popis stanovništva u BiH povijesni za jer će se utvrditi točan broj ove trenutačno najbrojnije nacionalne manjine u BiH.
Međutim, nitko od njih ne krije zabrinutost da će brojni Romi zbog ostvarivanja različitih prava na popisu se radije izjasniti kao pripadnici konstitutivnih naroda. Za RSE ispričali su da i u romskim zajednicama se vode svakodnevne političke kampanje o tome da Romi ne budu Romi, već Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.
Brojne političke kampanje o predstojećem popisu stanovništva o tome kako se građani ove zemlje trebaju izjašnjavati počele su i u romskim sredinama. Rome kojih je prema popisu iz 1991. godine bilo 9.000 u BiH, nagovara se da se ne izjašnjavaju kao takvi, već kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi.
„Ljudi izbjegavaju da se izjasne kao Romi. Ne mislim da izbjegavaju, već mislim da su to podgovori i nagovori. Mi već sada imamo sa terena činjenica da ljudi iz raznih političkih partija daju ljudima letke i govore:’Nosite muslimanska imena, izjasnite se kao muslimani.’ Mislim da je u suštini bit toga da jedan narod želi da dominira nad drugim“, ocjenjuje Mirsad Bajramović.
Odatle i dolazi bojazan od strane predstavnika romskih zajednica, koji već više od desetljeća rade na zaustavljanju diskriminacije nad Romima. Muradif Beganović kaže da bilo kakva medijska kampanja o popisu stanovništva kod Roma ne igra nikakvu ulogu. Oni radije vjeruju obećanjima koje im ovih dana daju razni politički predstavnici - a to je da samo kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi mogu ostvarivati svoja prava.
„Imamo Roma sigurno na 10 lokacija koji se neće izjasniti kao Romi. Pretežno se plaše da će izgubiti socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje ako imaju, ili kako će ih drugi gledati - iako svi znaju da su Romi. I predstavnici vlasti znaju da su Romi. To je smiješno da se neko ne izjasni čemu pripada, a boja kože sama govori ko je i šta je“, ističe Beganović.
No bez obzira na kampanje, velik je broj Roma u BiH koji se ne izjašnjavaju tako, kaže nam Indira Bajramović, predsjednica udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost”.
„Mnogi ljudi se boje ako se izjasne kao pripadnici romske populacije da će biti kao niže vrijednosti, da ih društvo neće prihvatiti. Mi imamo Roma koji su na jako velikim položajima, međutim, oni neće da se izjasne kao Romi“, navodi Bajramović.
Bojazni od diskriminacije i stereotipa
Romi se najviše pribojavaju da kao pripadnici “ostalih” u BiH ne mogu doći do posla. Oni to uvijek potkrijepljuju i činjenicama da je tek jedan posto Roma zaposleno u institucijama.
„Ima bojazni. Došlo je do asimilacije romske tradicije i kulture. Oni se uvijek privole većoj etničkoj skupini. Tu su bojazni i od diskriminacije, stereotipa prema Romima. Nadamo se da će oni uspješniji Romi biti podstrek da se i ostali izjasne kao takvi“, kaže Larisa Kovačević.
Nedžad Jusić iz udruženja “Eurorom” kaže da Romi uopće ne moraju čekati rezultate popisa jer već sada se, kaže, vodi igra da se stvarni broj Roma pokuša umanjiti:
„Jer imamo problem da su komisije koje su birale popisivače izabrale su izuzetno mali broj Roma da budu popisivači. Zbog toga se plašimo da će to iskoristiti netko od konstitutivnih naroda i da će, i pored toga što se Romi budu izjašnjavali kao Romi, to popisivači uraditi na svoju ruku i da ćemo imati manji broj Roma od njihovog stvarnog broja u BiH. I ovako smo ugroženi, a siguran sam da ćemo biti još ugroženiji ukoliko se ne budemo izjasnili onim što jesmo.“
U RS-u ne postoji bojazan da se Romi neće izjasniti kao Romi.
„U Bijeljini neće biti nikakvih problema da se Romi izjasne kao romska populacija. Romi u Bijeljini nisu zaposleni, nemaju posla - to je najveći problem. Drugi je problem njihov odlazak u inostranstvo i uzimanje azila. Treći problem je što djeca ne idu redovno u školu“, kaže Begzada Beganović, predsjednica Udruženja žena Romkinja iz Bijeljine.
Indira Bajramović ističe:
„Ukoliko se što veći broj Roma izjasni kao Romi, onda će i država morati da izdvaja više sredstava za rješavanje problema Roma, a to znači da ćemo imati više zaposlenih Roma, više stambenih jedinica za Rome, više zdravstveno i socijalno osiguranih Roma - i time će se moći riješiti problemi sa kojima se Romi svakodnevno susreću.“
Iako najbrojnija nacionalna manjina u BiH, Romi danas trpe veliku diskriminaciju - od obrazovanja, preko zapošljavanja, pa sve do društveno-političkog života.
Međutim, nitko od njih ne krije zabrinutost da će brojni Romi zbog ostvarivanja različitih prava na popisu se radije izjasniti kao pripadnici konstitutivnih naroda. Za RSE ispričali su da i u romskim zajednicama se vode svakodnevne političke kampanje o tome da Romi ne budu Romi, već Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.
Brojne političke kampanje o predstojećem popisu stanovništva o tome kako se građani ove zemlje trebaju izjašnjavati počele su i u romskim sredinama. Rome kojih je prema popisu iz 1991. godine bilo 9.000 u BiH, nagovara se da se ne izjašnjavaju kao takvi, već kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi.
„Ljudi izbjegavaju da se izjasne kao Romi. Ne mislim da izbjegavaju, već mislim da su to podgovori i nagovori. Mi već sada imamo sa terena činjenica da ljudi iz raznih političkih partija daju ljudima letke i govore:’Nosite muslimanska imena, izjasnite se kao muslimani.’ Mislim da je u suštini bit toga da jedan narod želi da dominira nad drugim“, ocjenjuje Mirsad Bajramović.
Odatle i dolazi bojazan od strane predstavnika romskih zajednica, koji već više od desetljeća rade na zaustavljanju diskriminacije nad Romima. Muradif Beganović kaže da bilo kakva medijska kampanja o popisu stanovništva kod Roma ne igra nikakvu ulogu. Oni radije vjeruju obećanjima koje im ovih dana daju razni politički predstavnici - a to je da samo kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi mogu ostvarivati svoja prava.
„Imamo Roma sigurno na 10 lokacija koji se neće izjasniti kao Romi. Pretežno se plaše da će izgubiti socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje ako imaju, ili kako će ih drugi gledati - iako svi znaju da su Romi. I predstavnici vlasti znaju da su Romi. To je smiješno da se neko ne izjasni čemu pripada, a boja kože sama govori ko je i šta je“, ističe Beganović.
No bez obzira na kampanje, velik je broj Roma u BiH koji se ne izjašnjavaju tako, kaže nam Indira Bajramović, predsjednica udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost”.
„Mnogi ljudi se boje ako se izjasne kao pripadnici romske populacije da će biti kao niže vrijednosti, da ih društvo neće prihvatiti. Mi imamo Roma koji su na jako velikim položajima, međutim, oni neće da se izjasne kao Romi“, navodi Bajramović.
Bojazni od diskriminacije i stereotipa
Romi se najviše pribojavaju da kao pripadnici “ostalih” u BiH ne mogu doći do posla. Oni to uvijek potkrijepljuju i činjenicama da je tek jedan posto Roma zaposleno u institucijama.
„Ima bojazni. Došlo je do asimilacije romske tradicije i kulture. Oni se uvijek privole većoj etničkoj skupini. Tu su bojazni i od diskriminacije, stereotipa prema Romima. Nadamo se da će oni uspješniji Romi biti podstrek da se i ostali izjasne kao takvi“, kaže Larisa Kovačević.
Nedžad Jusić
Nedžad Jusić iz udruženja “Eurorom” kaže da Romi uopće ne moraju čekati rezultate popisa jer već sada se, kaže, vodi igra da se stvarni broj Roma pokuša umanjiti:
„Jer imamo problem da su komisije koje su birale popisivače izabrale su izuzetno mali broj Roma da budu popisivači. Zbog toga se plašimo da će to iskoristiti netko od konstitutivnih naroda i da će, i pored toga što se Romi budu izjašnjavali kao Romi, to popisivači uraditi na svoju ruku i da ćemo imati manji broj Roma od njihovog stvarnog broja u BiH. I ovako smo ugroženi, a siguran sam da ćemo biti još ugroženiji ukoliko se ne budemo izjasnili onim što jesmo.“
U RS-u ne postoji bojazan da se Romi neće izjasniti kao Romi.
„U Bijeljini neće biti nikakvih problema da se Romi izjasne kao romska populacija. Romi u Bijeljini nisu zaposleni, nemaju posla - to je najveći problem. Drugi je problem njihov odlazak u inostranstvo i uzimanje azila. Treći problem je što djeca ne idu redovno u školu“, kaže Begzada Beganović, predsjednica Udruženja žena Romkinja iz Bijeljine.
Indira Bajramović ističe:
„Ukoliko se što veći broj Roma izjasni kao Romi, onda će i država morati da izdvaja više sredstava za rješavanje problema Roma, a to znači da ćemo imati više zaposlenih Roma, više stambenih jedinica za Rome, više zdravstveno i socijalno osiguranih Roma - i time će se moći riješiti problemi sa kojima se Romi svakodnevno susreću.“
Iako najbrojnija nacionalna manjina u BiH, Romi danas trpe veliku diskriminaciju - od obrazovanja, preko zapošljavanja, pa sve do društveno-političkog života.