Glavni pretres optuženima za deportaciju bosanskih izbjeglica iz Crne Gore početkom ratnih devedesetih počeće u četvrtak u Višem sudu u Podgorici.
Na suđenju će se pojaviti četvorica osumnjičenih koji su u pritvoru u Spužu. Ključni svjedok deportacije Slobodan Pejović nije dobio poziv za početak suđenje.
Pred Sudskim vijećem Višeg suda kojim će predsjedavati sudija Milenka Žižić 26. novembra će se pojaviti bivši policijski funkcioneri Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Branko Bujić i Sreten Glendža, dok su još petorica optuženih za deportaciju Muslimana-Bošnjaka 1992. godine u bjekstvu.
Ključni svjedok, bivši policijski inspektor Slobodan Pejović nije, kako nam je rekao, dobio poziv za početak suđenja, ali najavljuje da će se odazvati pozivu čim ga dobije i ponoviti sve što je izjavljivao javno i pred istražnim sudijama:
"Ja nijesam dobio nikakav poziv, a koliko sam iz novina vidio 26. je zakazano suđenje. Poziv nijesam dobio, a kada ga budem dobio normalno da će se odazvati ukoliko budem u životu, valjda ću biti. Tu nema dileme. Pojaviću se sigurno taj dan i ponoviti ono što sam godinama ponavljao, što je manje više crnogorskoj i inostranoj javnosti poznato. Sve to što sam javno izjavljivao medijima, a što skoro nikada nijesam ništa demontovao ja ću to sve ponoviti pred sudijama, pred porotom, pred braniocima, tužiocima, okrivljenima i šta me oni budu pitali odgovaraću na sva ona pitanja koliko budem znao. To je moja obaveza, ljudska, moralna."
ZABRINUTOST
Od posljednje izjave u kojoj je ustvrdio da je dobio informaciju da može biti likvidiran kako se ne bi pojavio na suđenju, Pejovića je kontaktirao načelnik hercegnovske policije koji je tražio konkretna imena onih koji su prijetili.
Pejović nije želio da saopšti ta imena kao ni da prihvati ponudu policije o zaštiti, a koja se sastajala od njegove potpune izolacije u javnosti. Pejovića je pozvao i ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović koji mu je, kako je rečeno, obećao da će učiniti sve kako bi dobio zaštitu:
"Zvao me gospodin Brajović i pitao me da li su mi date kakve mjere obezbijeđenja. Sem onih koje se svode na totalnu izolaciju koja se nudi kriminalcima iz organizovanog kriminala, da ste potpuno evakuisani iz ovog grada, odsiječenost su od porodice, od prijatelja, od spoljnog svijeta, čak i policijski telefon je trebalo da mi daju i ja sam odbio odmah tu zaštitu, sem te zaštite koju su oni nudili niko drugi mi nije ništa nudio. A jutros mi je ministar Brajović rekao da će sve preduzeti što je u njegovoj moći i njegovih saradnika, da mi se obezbijedi zaštita. Jedino je ministar rekao da će preduzeti sve. Ipak su njihove mogućnosti limitirane i njegove i njegovih saradnika, a od zvaničnih, mislim policije koja je nadležna za to, tužilaštva, suda i nekih njihovih agencija ništa nije bilo."
Dio članova Skupštinskog odbora za bezbijednost je najavio da će inicirati saslušanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Markovića povodom Pejovićevih javno saopštenih tvrdnji da se mogućom likvidacijom Pejovića koordinira iz tajne policije.
Član Odbora za bezbjednost Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije smatra da treba zakazati saslušanje i naglašava da u ovom slučaju više zabrinjava kako se državni organi ponašaju u tom slučaju, posebno direktor policije Veselin Veljović koji je rekao da Pejović preuveličava stvari:
"Agencija za nacionalnu bezbijednost je spremna na teške optužbe da ćuti. Uprava policije je spremna da relativizuje u ovom kao i u nekim drugim slučajevima kao što je bio incident između gradonačelnika Podgorice i urednika "Vijesti". Crna Gora, na žalost, u ovom trenutku kada je riječ o parlamentarnom nadzoru nad tajnim službama je daleko od evropskih standarda i mislim da bi jedna takva sjednica povodom tvrdnji gospodina Pejovića na kojoj bi bio ne samo gospodin direktor Agencije za nacionalnu bezbijednost nego i direktor policije, bila veoma poželjna i mogla bi da da jedan mali doprinos u parlamentarnom nadzoru tajnih službi. Ja iz dosadašnjeg rada Odbora za bezbijednost i obranu ne gajim veliku iluziju da je vlast spremna da učini jedan jedini ustupak ka demokratizaciji Crne Gore. Ona grčevito drži sve te poluge, pa i u ovom slučaju mislim da su spremni tako da se ponašaju."
INTERNACIONALIZOVANA PODRŠKA PEJOVIĆU
"Izražavamo ozbiljnu zabrinutost za bezbijednost Slobodana Pejovića, javnog svjedoka ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore Vojsci Republike Srpske 1992. godine", poručio je veliki broj nevladinih organizacija i udruženja građana iz regiona koje su posvećene ljudskim pravima i suočavanju sa prošlošću iz čitavog regiona, stoji u saopštenju koje je proslijeđeno redakciji PCNEN-a.
U saopštenju je navedeno da je crnogorski civilni sektor reagovao i povodom prethodnih deset napada na Pejovića, "ali da crnogorska policija i pravosuđe nijesu preduzeli odgovarajuće mjere i radnje kako bi, u dogovoru sa njim, napravili djelotvoran sistem zaštite, a postoje indicije da je opasnost po Pejovića uvećana i da je njegov život ugrožen".
"Zaštita Slobodana Pejovića predstavlja test funkcionalnosti i odgovornosti ključnih državnih institucija i ona mora biti prioritetno tretirana. Njegova zaštita značiće i poruku žrtvama zločina: da zločin nikada ne smije biti zaboravljen i da će žrtve doseći pravdu. Polazeći od značaja procesa suočavanja sa prošlošću kao preduslova održive regionalne saradnje, apelujemo na nadležne organe Crne Gore da bez daljeg odlaganja, definišu i operacionalizuju odgovarajući model zaštite građanina Pejovića," piše u saopštenju.
Na suđenju će se pojaviti četvorica osumnjičenih koji su u pritvoru u Spužu. Ključni svjedok deportacije Slobodan Pejović nije dobio poziv za početak suđenje.
Pred Sudskim vijećem Višeg suda kojim će predsjedavati sudija Milenka Žižić 26. novembra će se pojaviti bivši policijski funkcioneri Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Branko Bujić i Sreten Glendža, dok su još petorica optuženih za deportaciju Muslimana-Bošnjaka 1992. godine u bjekstvu.
Ključni svjedok, bivši policijski inspektor Slobodan Pejović nije, kako nam je rekao, dobio poziv za početak suđenja, ali najavljuje da će se odazvati pozivu čim ga dobije i ponoviti sve što je izjavljivao javno i pred istražnim sudijama:
"Ja nijesam dobio nikakav poziv, a koliko sam iz novina vidio 26. je zakazano suđenje. Poziv nijesam dobio, a kada ga budem dobio normalno da će se odazvati ukoliko budem u životu, valjda ću biti. Tu nema dileme. Pojaviću se sigurno taj dan i ponoviti ono što sam godinama ponavljao, što je manje više crnogorskoj i inostranoj javnosti poznato. Sve to što sam javno izjavljivao medijima, a što skoro nikada nijesam ništa demontovao ja ću to sve ponoviti pred sudijama, pred porotom, pred braniocima, tužiocima, okrivljenima i šta me oni budu pitali odgovaraću na sva ona pitanja koliko budem znao. To je moja obaveza, ljudska, moralna."
ZABRINUTOST
Od posljednje izjave u kojoj je ustvrdio da je dobio informaciju da može biti likvidiran kako se ne bi pojavio na suđenju, Pejovića je kontaktirao načelnik hercegnovske policije koji je tražio konkretna imena onih koji su prijetili.
Pejović nije želio da saopšti ta imena kao ni da prihvati ponudu policije o zaštiti, a koja se sastajala od njegove potpune izolacije u javnosti. Pejovića je pozvao i ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović koji mu je, kako je rečeno, obećao da će učiniti sve kako bi dobio zaštitu:
"Zvao me gospodin Brajović i pitao me da li su mi date kakve mjere obezbijeđenja. Sem onih koje se svode na totalnu izolaciju koja se nudi kriminalcima iz organizovanog kriminala, da ste potpuno evakuisani iz ovog grada, odsiječenost su od porodice, od prijatelja, od spoljnog svijeta, čak i policijski telefon je trebalo da mi daju i ja sam odbio odmah tu zaštitu, sem te zaštite koju su oni nudili niko drugi mi nije ništa nudio. A jutros mi je ministar Brajović rekao da će sve preduzeti što je u njegovoj moći i njegovih saradnika, da mi se obezbijedi zaštita. Jedino je ministar rekao da će preduzeti sve. Ipak su njihove mogućnosti limitirane i njegove i njegovih saradnika, a od zvaničnih, mislim policije koja je nadležna za to, tužilaštva, suda i nekih njihovih agencija ništa nije bilo."
Veselin Veljović: Agencija za nacionalnu bezbijednost je spremna na teške optužbe da ćuti, Foto: Savo Prelević
Dio članova Skupštinskog odbora za bezbijednost je najavio da će inicirati saslušanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Markovića povodom Pejovićevih javno saopštenih tvrdnji da se mogućom likvidacijom Pejovića koordinira iz tajne policije.
Član Odbora za bezbjednost Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije smatra da treba zakazati saslušanje i naglašava da u ovom slučaju više zabrinjava kako se državni organi ponašaju u tom slučaju, posebno direktor policije Veselin Veljović koji je rekao da Pejović preuveličava stvari:
"Agencija za nacionalnu bezbijednost je spremna na teške optužbe da ćuti. Uprava policije je spremna da relativizuje u ovom kao i u nekim drugim slučajevima kao što je bio incident između gradonačelnika Podgorice i urednika "Vijesti". Crna Gora, na žalost, u ovom trenutku kada je riječ o parlamentarnom nadzoru nad tajnim službama je daleko od evropskih standarda i mislim da bi jedna takva sjednica povodom tvrdnji gospodina Pejovića na kojoj bi bio ne samo gospodin direktor Agencije za nacionalnu bezbijednost nego i direktor policije, bila veoma poželjna i mogla bi da da jedan mali doprinos u parlamentarnom nadzoru tajnih službi. Ja iz dosadašnjeg rada Odbora za bezbijednost i obranu ne gajim veliku iluziju da je vlast spremna da učini jedan jedini ustupak ka demokratizaciji Crne Gore. Ona grčevito drži sve te poluge, pa i u ovom slučaju mislim da su spremni tako da se ponašaju."
INTERNACIONALIZOVANA PODRŠKA PEJOVIĆU
"Izražavamo ozbiljnu zabrinutost za bezbijednost Slobodana Pejovića, javnog svjedoka ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore Vojsci Republike Srpske 1992. godine", poručio je veliki broj nevladinih organizacija i udruženja građana iz regiona koje su posvećene ljudskim pravima i suočavanju sa prošlošću iz čitavog regiona, stoji u saopštenju koje je proslijeđeno redakciji PCNEN-a.
U saopštenju je navedeno da je crnogorski civilni sektor reagovao i povodom prethodnih deset napada na Pejovića, "ali da crnogorska policija i pravosuđe nijesu preduzeli odgovarajuće mjere i radnje kako bi, u dogovoru sa njim, napravili djelotvoran sistem zaštite, a postoje indicije da je opasnost po Pejovića uvećana i da je njegov život ugrožen".
"Zaštita Slobodana Pejovića predstavlja test funkcionalnosti i odgovornosti ključnih državnih institucija i ona mora biti prioritetno tretirana. Njegova zaštita značiće i poruku žrtvama zločina: da zločin nikada ne smije biti zaboravljen i da će žrtve doseći pravdu. Polazeći od značaja procesa suočavanja sa prošlošću kao preduslova održive regionalne saradnje, apelujemo na nadležne organe Crne Gore da bez daljeg odlaganja, definišu i operacionalizuju odgovarajući model zaštite građanina Pejovića," piše u saopštenju.