Najvažniji pravni akt - bh. Ustav, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, nikada nije preveden na službene jezike u BiH. Različite institucije u zemlji tako koriste različite prijevode, što je često dovodilo i do potpuno suprotstavljenih tumačenja ovog dokumenta. U isto vrijeme bh. političarima, onima koji se najviše pozivaju na Dejton, činjenica da trenutno najvažniji dokument u zemlji nikada nije preveden najčešće služi za ubiranje političkih poena.
Šesnaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ovaj dokument nikada nije zvanično preveden na tri službena jezika koji se koriste u BiH. Ta činjenica domaćim političarima već godinama služi kao dobar osnov samo za još jednu u nizu polemika. Ko ga, kada i kako treba prevesti, neka su od pitanja koja su strankama poslužila i kao dobar uvod u tek predstojeću predizbornu kampanju.
O tome da postoje i da se već godinama koriste, kako kome padne na pamet, različiti prijevodi Dejtonskog sporazuma, čiji je dio i zvanični Ustav BiH, malo ko govori. Posljednju u nizu inicijativa da se ovaj dokument prevede nedavno je u državnom Parlamentu pokrenuo SNSD. O koliko ozbiljnom prijedlogu je riječ možda najbolje govori to da su prevod dokumenta u elektronskoj formi poslanici dobili dok ga je obrazlagao šef poslaničkog kluba te partije Drago Kalabić.
„Poznato vam je i to da BiH nema zvaničan prevod Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je zvaničan, originalan dokument nestao iz Predsjedništva BiH, da Predsjedništvo BiH već nekoliko godina putem administrativnog ćutanja ćuti o našem zahtjevu da taj posao završi i da nam dostavi. Upotrebljavamo razne prevode koje su mnogi poslanici i mnoge institucije u BiH doveli u pitanje jer se oni međusobno razlikuju“, tvrdi Kalabić.
Prijedlog da poslanici raspravljaju o prijevodu najvišeg pravnog akta u državi, koji je napravila jedna politička partija, izazvao je buru negodovanja u skupštinskoj sali. SNSD insistira na tezi da je riječ o tehničkom i adminsitrativnom pitanju. Poslanik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović misli drugačije.
„Radi se o jednom krupnom političkom pitanju koje je nastalo kao rezultat 15-ogodišnje opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja sam potpuno ubijeren u to. Jedina izvorna verzija Dejtonskog sporazuma, jedina koja je važeća je ona koja je na engleskom jeziku, a do službenog prijevoda u BiH nije došlo upravo zbog različitih tumačenja i opstrukcija u Dejtonskom sporazumu. I ne može jedna politička stranka, bez obzira što sam vam ja jako zahvalan na vašem trudu, da se angažira i da uradi taj posao. Taj posao treba da uradi država BiH“, smatra Džaferović.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković, inače član SNSD-a, ponudio je nekoliko argumenata zašto je potrebno napraviti prijevod Dejtonskog sporazuma. Nažalost, ti argumenti najbolje svjedoče o nesposobnosti bh. političara:
„Ustavni sud ove zemlje radi prema prevodu OHR-a na internetu. To je sramota za ovu zemlju. I vi se onda pozivate na presude Ustavnog suda. Činjenica da ovaj parlament radi prema nekom prevodu, bogazna kojem, i dokumenta koji nije autentičan“, kaže Živković.
I kopija na engleskom
No, postavlja se pitanje zašto SNSD tek sada insistira na prevođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da je riječ o očitoj predizbornoj kampanji govori i činjenica da predstavnik ove partije već četiri godine sjedi u državnom Predsjedništvu, koje nije uradilo baš ništa da se ovaj dokument prevede, te da ga verifikuje Parlamentarna skupština.
O tome kako se različitim prijevodima Dejtona manipuliše više puta govorio je i savjetnik bošnjačkog člana bh. Predsjedništva Damir Arnaut.
„Gotovo svaka institucija BiH ima svoje tzv. radne, odnosno nezvanične prijevode i pored toga imamo različite prijevode na tri različita jezika - ne govorim o tome da je neka riječ različita iz bosanske u hrvatskoj varijanti, već da ima potpuno različito značenje pošto su različiti prevodioci to radili", kaže Arnaut.
Prijevod Dejtonskog mirovnog sporazuma od samog početka bio je problematičan.
„Prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu 14. decembra 1995. godine bio je napravljen jedan poseban sporazum gdje se Ministarstvo vanjskih poslova obavezalo da će koordinirati aktivnosti, prije svega na ekspretnom niovu, između potpisnica Sporazuma Hrvatske, Republike BiH i Savezne Republike Jugoslavije, da se napravi autentičan prijevod sa engleskog jezika na hrvatski, bosanski i srpski jezik. Ta grupa je ad hok bila formirana i počela je raditi u Parizu, ali, nažalost, prvo je bilo kratko vrijeme, ali i već su se pojavile određene teškoće u interpretaciji pojedinih odredaba, tako da je to ostao nedovršen posao“, objašnjava profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
Podsjećamo: primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je nakon potpisivanja pripao BiH nestao je bez traga. Sve to otkriveno je još 2008. godine kada je predmet stigao i u Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu.
„Od strane ovog tužilaštva ustanovljeno je da original Dejtonskog mirovnog sporazuma nikada nije ni predat nadležnim službama u Predsjedništvu. Od strane delegacije koja je bila u Dejtonu taj sporazum nikada nije predat u ove službe. Protekao je period od 13 godina. A zastara za ovo krivično djelo je tri godine. Dakle, u konkretnom slučaju i relativna i apsolutna zastara je nastupila, tako da se u konkretnom predmetu nije moglo uraditi ništa", kazala je tada glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva Edina Pirija.
Na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstvo inostranih poslova Francuske dostavilo je BiH ovjerenu kopiju Dejtonskog mirovnog sporazuma sa svim aneksima. I kopija je na engleskom jeziku, koji, naprimjer, ne govori više od 80 posto poslanika, te veliki broj ostalih državnih funkcionera u BiH kojima bi ovaj dokument morao biti polazna tačka za poštivanje prava i države.
*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi
Spor oko promjene teksta Dejtonskog sporazuma
Engleski Ustav BiH na prevođenju
Šesnaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ovaj dokument nikada nije zvanično preveden na tri službena jezika koji se koriste u BiH. Ta činjenica domaćim političarima već godinama služi kao dobar osnov samo za još jednu u nizu polemika. Ko ga, kada i kako treba prevesti, neka su od pitanja koja su strankama poslužila i kao dobar uvod u tek predstojeću predizbornu kampanju.
O tome da postoje i da se već godinama koriste, kako kome padne na pamet, različiti prijevodi Dejtonskog sporazuma, čiji je dio i zvanični Ustav BiH, malo ko govori. Posljednju u nizu inicijativa da se ovaj dokument prevede nedavno je u državnom Parlamentu pokrenuo SNSD. O koliko ozbiljnom prijedlogu je riječ možda najbolje govori to da su prevod dokumenta u elektronskoj formi poslanici dobili dok ga je obrazlagao šef poslaničkog kluba te partije Drago Kalabić.
„Poznato vam je i to da BiH nema zvaničan prevod Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je zvaničan, originalan dokument nestao iz Predsjedništva BiH, da Predsjedništvo BiH već nekoliko godina putem administrativnog ćutanja ćuti o našem zahtjevu da taj posao završi i da nam dostavi. Upotrebljavamo razne prevode koje su mnogi poslanici i mnoge institucije u BiH doveli u pitanje jer se oni međusobno razlikuju“, tvrdi Kalabić.
U SDA tvrde da se radi se o jednom krupnom političkom pitanju koje je nastalo kao rezultat 15-ogodišnje opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prijedlog da poslanici raspravljaju o prijevodu najvišeg pravnog akta u državi, koji je napravila jedna politička partija, izazvao je buru negodovanja u skupštinskoj sali. SNSD insistira na tezi da je riječ o tehničkom i adminsitrativnom pitanju. Poslanik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović misli drugačije.
„Radi se o jednom krupnom političkom pitanju koje je nastalo kao rezultat 15-ogodišnje opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja sam potpuno ubijeren u to. Jedina izvorna verzija Dejtonskog sporazuma, jedina koja je važeća je ona koja je na engleskom jeziku, a do službenog prijevoda u BiH nije došlo upravo zbog različitih tumačenja i opstrukcija u Dejtonskom sporazumu. I ne može jedna politička stranka, bez obzira što sam vam ja jako zahvalan na vašem trudu, da se angažira i da uradi taj posao. Taj posao treba da uradi država BiH“, smatra Džaferović.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković, inače član SNSD-a, ponudio je nekoliko argumenata zašto je potrebno napraviti prijevod Dejtonskog sporazuma. Nažalost, ti argumenti najbolje svjedoče o nesposobnosti bh. političara:
„Ustavni sud ove zemlje radi prema prevodu OHR-a na internetu. To je sramota za ovu zemlju. I vi se onda pozivate na presude Ustavnog suda. Činjenica da ovaj parlament radi prema nekom prevodu, bogazna kojem, i dokumenta koji nije autentičan“, kaže Živković.
Da je riječ o očitoj predizbornoj kampanji govori i činjenica da predstavnik SNSD-a već četiri godine sjedi u državnom Predsjedništvu, koje nije uradilo ništa da se ovaj dokument prevede.
I kopija na engleskom
No, postavlja se pitanje zašto SNSD tek sada insistira na prevođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da je riječ o očitoj predizbornoj kampanji govori i činjenica da predstavnik ove partije već četiri godine sjedi u državnom Predsjedništvu, koje nije uradilo baš ništa da se ovaj dokument prevede, te da ga verifikuje Parlamentarna skupština.
O tome kako se različitim prijevodima Dejtona manipuliše više puta govorio je i savjetnik bošnjačkog člana bh. Predsjedništva Damir Arnaut.
„Gotovo svaka institucija BiH ima svoje tzv. radne, odnosno nezvanične prijevode i pored toga imamo različite prijevode na tri različita jezika - ne govorim o tome da je neka riječ različita iz bosanske u hrvatskoj varijanti, već da ima potpuno različito značenje pošto su različiti prevodioci to radili", kaže Arnaut.
Prijevod Dejtonskog mirovnog sporazuma od samog početka bio je problematičan.
„Prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu 14. decembra 1995. godine bio je napravljen jedan poseban sporazum gdje se Ministarstvo vanjskih poslova obavezalo da će koordinirati aktivnosti, prije svega na ekspretnom niovu, između potpisnica Sporazuma Hrvatske, Republike BiH i Savezne Republike Jugoslavije, da se napravi autentičan prijevod sa engleskog jezika na hrvatski, bosanski i srpski jezik. Ta grupa je ad hok bila formirana i počela je raditi u Parizu, ali, nažalost, prvo je bilo kratko vrijeme, ali i već su se pojavile određene teškoće u interpretaciji pojedinih odredaba, tako da je to ostao nedovršen posao“, objašnjava profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
Podsjećamo: primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je nakon potpisivanja pripao BiH nestao je bez traga. Sve to otkriveno je još 2008. godine kada je predmet stigao i u Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu.
„Od strane ovog tužilaštva ustanovljeno je da original Dejtonskog mirovnog sporazuma nikada nije ni predat nadležnim službama u Predsjedništvu. Od strane delegacije koja je bila u Dejtonu taj sporazum nikada nije predat u ove službe. Protekao je period od 13 godina. A zastara za ovo krivično djelo je tri godine. Dakle, u konkretnom slučaju i relativna i apsolutna zastara je nastupila, tako da se u konkretnom predmetu nije moglo uraditi ništa", kazala je tada glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva Edina Pirija.
Na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstvo inostranih poslova Francuske dostavilo je BiH ovjerenu kopiju Dejtonskog mirovnog sporazuma sa svim aneksima. I kopija je na engleskom jeziku, koji, naprimjer, ne govori više od 80 posto poslanika, te veliki broj ostalih državnih funkcionera u BiH kojima bi ovaj dokument morao biti polazna tačka za poštivanje prava i države.
*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi
Spor oko promjene teksta Dejtonskog sporazuma
Engleski Ustav BiH na prevođenju