Mostar je u srijedu obilježio deset godina od velike svečanosti otvorenja obnovljenog Starog mosta, simbola tog grada, prepoznatljivog objekta u svijetu, originalno izgrađenog sredinom 16. stoljeća, a kojeg su postrojbe Hrvatskog vijeća obrane srušile tenkovskim projektilima s obližnjeg uzvišenja Stotina. Deset godina nakon ceremonije, o kojoj su izvještavali svi najznačajniji mediji u svijetu i kojoj su prisustvovale zvanice iz nekoliko desetina zemalja širom planete, među kojima je bio i britanski princ Charles, posmatrači društvenih zbivanja u Mostaru i BiH ističu kako je obnovljeni Stari most - uprkos svemu - promijenio imidž Mostara. Štaviše, mišljenja su da Stari most pruža odlične šanse za unapređenja turističke ponude u cijeloj BiH.
Slučajno ili ne, britanski BBC ovih dana je na svojoj naslovnoj internet-stranici mostarski Stari most uvrstio među deset omiljenih turističkih destinacija u svijetu. To je tačno deset godina otkako je u Mostaru održana veličanstvena ceremonija otvaranja obnovljenog Starog mosta. Tog 23. jula 2004. godine, Mostar je pohodilo oko 10.000 učesnika manifestacije, među kojima je bilo 56 državnih delegacija, a cijeli skup je osiguravalo oko 3.000 policajaca. Te večeri priređen je i veličanstveni vatromet.
Deset godina kasnije, Mostar je još uvijek, 20-ak godina nakon rata, uglavnom podijeljen grad, kojeg odlikuju stalna politička trvenja i sve gora ekonomska situacija.
Ipak, rediteljica Tanja Miletić Oručević smatra da je Stari most, uprkos svemu, odigrao pozitivnu ulogu:
Tanja Miletić Oručević
„Mislim da je najvažnija stvar ta promjena imidža, neke prve slike koja se u javnosti u cijelom svijetu ipak sve više vezuje za Mostar kao jedno prelijepo mjesto koje vrijedi posjetiti, a ne isključivo kao mjesto ratnih dešavanja.“
Dženana Dedić, iz Agencije lokalne demokratije u Mostaru, o desetogodišnjici od obnove Starog mosta govori:
„Stanje u društvu nije baš idealno i nije baš bajno, ne dešavaju se prečesto ljipše stvari, ali ako se vratimo deset godina unazad i vidimo kako je tada bilo, mislim da ipak ima pomaka.“
Da obnova Starog mosta, uprkos svim - prvenstveno političkim - problemima znači mnogo smatra i prvi čovjek mostarskog ogranka Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Goran Kosanić:
„Izgradnjom Mosta dobio se podsticaj za neki novi susret, za neko novo druženje. Ljudi koji vole Mostar, koji žive u njemu su bili kao ranjeni bez njega.“
Prekretnica rata
Amir Pašić je arhitekta od svjetskog ugleda i bio je jedna od ključnih figura u procesu obnove Starog mosta u Mostaru. Pašić ističe da su rušenjem Starog mosta ljudi u svijetu shvatili šta se dešava u BiH i tvrdi da je to bila prekretnica rata:
„Ubistava ima svaki dan, ali srušiti jedan spomenik svjetskog značaja to je nešto krupno. To se desilo sa Starim mostom - i on je dobio neku novu simboliku.“
Pašić je na naše pitanje je li simbol Mostara doprinio pomirenju, kako se očekivalo, uz ostalo odgovorio:
„Stari most je prvi projekat koji je reintegriraro tu zajednicu, međutim politička situacija zahtijeva da suljudi u sukobu - i onda ’ja svojim plemenom vladam, ti svojim plemenom, a mi ćemo se dogovoriti negdje u kafani’.“
Ljubo Bešlić
Da je dosta stanovnika Mostara nezadovoljno stanjem u kojem žive sa potpunom političkom blokadom i situacijom na ivici ekonomskog kolapsa, slaže se i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić. On, ipak, tvrdi:
„Da se vratimo u to vrijeme prije deset godina, kad smo na desetoj obljetnici - kad bismo prije deset godina rekli da ćemo biti u današnjoj sitauciji za deset godina tada bismo bili zadovoljni. Danas kad gledamo unatrag, mi svakako smo nezadovoljni.“
U zadnje vrijeme zabrinutost političkom situacijom u cijeloj BiH izrazilo je nekoliko međunarodnih zvaničnika. Dosta reakcija izazvala je oštro intonirana izjava japanskog ambasadora o bh. političkim elitama.
Kako zadržati turiste
Kako se u Evropi i svijetu gleda na Mostar i BiH, govori bivši njemački šef diplomatije Klaus Kinkel, koji se sredinom devedesetih bavio i Mostarom:
„Mislim da nam je svima jasno da ova država treba posebnu pomoć, na poseban način da dobije pomoć. I mislim da je ova zemlja zaslužila - ja ću samo spomenuti Srebrenicu - da joj se pomogne.“
Ipak, jedan od graditelja Starog mosta, Amir Pašić, smatra da je interes za Mostar prestao obnovom Starog mosta, te nakon upisivanja tog spomenika na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine 2005. godine. Ono što nedostaje je domaći dogovor i organizacija:
„Mostar sa Starim mostom je reper turistički na Balkanu.Turizam će za sobom povući masu drugih djelatnosti - od proizvodnje organske hrane do razvoja komunikacija, hotelijerstva itd..“
Upravo kad je riječ o turizmu, opći je utisak da strani i domaći gosti samo prošetaju kroz mostarski Stari grad. Umjetnici kažu da nedostaje kulturnih sadržaja radi zadržavanja turista.
„Da Stari grad, onakav kakav sada jeste, ne bude samo jedna lijepa razglednica, koju ljudi ipak prilično brzo obiđu, nego da bude jedna živa, savršena scenografija za niz interesantnih kulturnih događaja“, zaključuje rediteljica Tanja Miletić Oručević.