Crnogorska skupština je započela raspravu o novom zakonu o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Nakon usvajanja ovog zakona Crnogorskoj akademiji će se pridružiti akademici Dukljanske akademije nauka i umjetnosti s kojima su do sada bili u sukobu. To opozicija smatra nelegitimnim, dok u vlasti ocjenjuju da se radi o objedinjavanju naučnih kapaciteta Crne Gore.
Osim u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti naučni potencijal se nalazi i u drugim institucijama i taj potencijal treba objediniti kako bi Crna Gora bila konkrurentna u naučnoj oblasti. Upravo taj kvalitet je cilj novog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetonsti koji propisuje gašenje paralelne Dukljanske akademije i uz određenu proceduru pristupanje Crnogorskoj akademiji.
Ovo je izazvalo oštru polemiku i osudu od strane opozicije koja je konstatovala da se time urušava autonomija Crnogorske akademije i i ta akademija stavlja u istu ravan sa nevladinom organizacijom Dukljanska akademija.
"Jer pored postojećih sukoba u vezi sa crkvom, jezikom, ideologijom i tako dalje ustanovljavamo sukobljavanje i u oblasti nauke. Oktroiše se od strane vlade da jedna NVO i svi njeni članovi odlukom ovoga zakona postanu članovi Crnogorske akademije nauka i umjetnosti", kaže funkcioner SNP Predrag Bulatović.
Sličan ton se čuo i od strane poslanika Nove srpske demokratije.
"Današnja Crna Gora je, kao što sam rekao je više nacionalna i više vjerska zemlja u kojoj ne postoji većinski narod ali predlagač ovog zakona, odnosno aktuelna vlast to ne uvažava i zato ovim zakonom nameće afirmisanje duhovne i nacionalne tradicije samo jednog – crnogorskog naroda, iako 54 odsto građana ove zemlje, po posljednjem, falsifikovanom popisu ne pripada crnogorskoj naciji", ocjenjuje Budimir Aleksić.
Radulović: Nema jasnih kriterijuma za pristup akademiji
Od svog osnivanja CANU je bila i ostala pod dominantnim uticajem Srpske akademije nauka i umjetnosti. Upravo iz tog razloga, smatrajuci CANU instrumentom Beograda u srbizaciji Crne Gore, grupa intelektualaca je 1998. godine osnovala Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti.
Kada je prije par mjeseci država, nakon skoro 15 godina paralelnog funkcionisanja dvije akademije, odlučila da donošenjem novog Zakona objedini dvije akademije uslijedile su oštre reakcije iz same Crnogorske akademije koja je pomoć u zadržavanju postojećeg statusa zatražila od Srpske akademije.
Ministarka nauke Sanja Vlahović je odbacila tvrdnje opozicije navodeći da je važan kvalitet i potencijal akademije bez obzira kako se zove.
"U skladu sa evropskim i svjetskim standardima potpuno je nevažno da li je neka akademija državna institucija ili NVO, kao i univerzitet. Ne analiziramo ko je finansirao određenu instituciju, analiziramo koji su kriterijumi za izbor određenih članova. To je potpuno jasno. Kriterijumi određuju kvalitet određene institucije", ističe Vlahović.
Poslanici Demokratske partije socijalista su saopštili da je potpuno legitimno objedinjavanje naučnog potencijala koji postoji i u Dukljanskoj akademiji jer su njeni članovi bili ujedno akademici crnogorske, pa i srpske akademije.
"Branko Pavićević koji je bio prvi predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Vojo Stanić, Miodrag Dado Đurić. Akademik Obren Blagojević kojem nije smetalo da bude i akademik CANU ali i Srpske akademije nauka i umjetnosti i 1999.godine da postane počasni predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti", rekao je poslanik Obrad Mišo Stanišić.
Branko Radulović iz Pokreta za promjene je konstatovao da u Crnoj Gori nema jasnih kriterijuma za pristup akademiji, o čemu govori činjenica da postoje naučnici koji su se dokazali u naučnom radu, a da nisu članovi akademije, kao i slučajevi u kojima akademici ne zaslužuju taj status. Radulović je naveo kakav je standard u toj oblasti na zapadu.
"U svakoj državi u svijetu akademija je elita koja se dokazala u struci. Ima ih i kod nas ljudi koji su akademici, a nijesu akademici, ali sa svojim originalnim istraživanjima mogu da budu sa pravom akademici", kazao je Radulović.
Osim u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti naučni potencijal se nalazi i u drugim institucijama i taj potencijal treba objediniti kako bi Crna Gora bila konkrurentna u naučnoj oblasti. Upravo taj kvalitet je cilj novog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetonsti koji propisuje gašenje paralelne Dukljanske akademije i uz određenu proceduru pristupanje Crnogorskoj akademiji.
Ovo je izazvalo oštru polemiku i osudu od strane opozicije koja je konstatovala da se time urušava autonomija Crnogorske akademije i i ta akademija stavlja u istu ravan sa nevladinom organizacijom Dukljanska akademija.
"Jer pored postojećih sukoba u vezi sa crkvom, jezikom, ideologijom i tako dalje ustanovljavamo sukobljavanje i u oblasti nauke. Oktroiše se od strane vlade da jedna NVO i svi njeni članovi odlukom ovoga zakona postanu članovi Crnogorske akademije nauka i umjetnosti", kaže funkcioner SNP Predrag Bulatović.
Sličan ton se čuo i od strane poslanika Nove srpske demokratije.
"Današnja Crna Gora je, kao što sam rekao je više nacionalna i više vjerska zemlja u kojoj ne postoji većinski narod ali predlagač ovog zakona, odnosno aktuelna vlast to ne uvažava i zato ovim zakonom nameće afirmisanje duhovne i nacionalne tradicije samo jednog – crnogorskog naroda, iako 54 odsto građana ove zemlje, po posljednjem, falsifikovanom popisu ne pripada crnogorskoj naciji", ocjenjuje Budimir Aleksić.
Radulović: Nema jasnih kriterijuma za pristup akademiji
Od svog osnivanja CANU je bila i ostala pod dominantnim uticajem Srpske akademije nauka i umjetnosti. Upravo iz tog razloga, smatrajuci CANU instrumentom Beograda u srbizaciji Crne Gore, grupa intelektualaca je 1998. godine osnovala Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti.
Sanja Vlahović
Kada je prije par mjeseci država, nakon skoro 15 godina paralelnog funkcionisanja dvije akademije, odlučila da donošenjem novog Zakona objedini dvije akademije uslijedile su oštre reakcije iz same Crnogorske akademije koja je pomoć u zadržavanju postojećeg statusa zatražila od Srpske akademije.
Ministarka nauke Sanja Vlahović je odbacila tvrdnje opozicije navodeći da je važan kvalitet i potencijal akademije bez obzira kako se zove.
"U skladu sa evropskim i svjetskim standardima potpuno je nevažno da li je neka akademija državna institucija ili NVO, kao i univerzitet. Ne analiziramo ko je finansirao određenu instituciju, analiziramo koji su kriterijumi za izbor određenih članova. To je potpuno jasno. Kriterijumi određuju kvalitet određene institucije", ističe Vlahović.
Poslanici Demokratske partije socijalista su saopštili da je potpuno legitimno objedinjavanje naučnog potencijala koji postoji i u Dukljanskoj akademiji jer su njeni članovi bili ujedno akademici crnogorske, pa i srpske akademije.
"Branko Pavićević koji je bio prvi predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Vojo Stanić, Miodrag Dado Đurić. Akademik Obren Blagojević kojem nije smetalo da bude i akademik CANU ali i Srpske akademije nauka i umjetnosti i 1999.godine da postane počasni predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti", rekao je poslanik Obrad Mišo Stanišić.
Branko Radulović iz Pokreta za promjene je konstatovao da u Crnoj Gori nema jasnih kriterijuma za pristup akademiji, o čemu govori činjenica da postoje naučnici koji su se dokazali u naučnom radu, a da nisu članovi akademije, kao i slučajevi u kojima akademici ne zaslužuju taj status. Radulović je naveo kakav je standard u toj oblasti na zapadu.
"U svakoj državi u svijetu akademija je elita koja se dokazala u struci. Ima ih i kod nas ljudi koji su akademici, a nijesu akademici, ali sa svojim originalnim istraživanjima mogu da budu sa pravom akademici", kazao je Radulović.