U sudovima, tužilaštvu, pograničnoj policiji, poreskoj upravi i centru za socijalni rad u Plavu i Gusinju nema nijednog zaposlenog Albanca. Te podatke za dva grada na sjeveru Crne Gore, u kojima živi 25 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Albanci, na konferenciji za novinare iznio je Genci Nimanbegu iz albanske partije Forca, koja je dio vladajuće koalicije na državnom nivou.
"Prema našim podacima, broj zaposlenih u Plavu i Gusinju je oko 700, a od toga samo tridesetpetoro su Albanci i to pretežno prosvjetni radnici", naveo je Nimanbegu.
Pročitajte i ovo: Crnogorci najdistanciraniji prema AlbancimaZa Nimanbegua, koji je potpredsjednik Skupštine Crne Gore, to je dovoljan dokaz o diskriminaciji njegovih sunarodnika prilikom zapošljavanja, zbog čega traži institucionalno rješenje problema. Međutim, prema njegovim riječima, niti jedna institucija nema plan niti prijedlog kako da ispoštuje ustavom zagarantovano pravo na srazmjernu zastupljenost Albanaca uzapošljavanju.
"Tražim institucionalan odgovor. Ne dogovor na način da će se zaposliti par Albanaca na osnovu nekog političkog sporazuma. I ta diskriminacija se, bez obzira na uzrok, mora otkloniti", poručuje.
Kada je riječ o zapošljavanju Albanaca na državnom nivou, nema novije evidencije, pa Nimanbegu ukazuje na rezultate ankete prema kojima je broj zaposlenih te nacionalnostiizmeđu 1 i 2 odsto. Dodao je da su pojedina ministarstva prepoznata po partijskom zapošljavanju, te da to može štetiti razvoju države.
U zapošljavanju i u politici ogromna je razlika između deklarativnog i stvarnog u Crnoj Gori: Nikola Camaj
Da je diskriminacija Albanaca u Crnoj Gori, kako kaže "opštepoznata stvar" za Radio Slobodna Evropa komentariše i Nikola Camaj iz opozicionog Demokratskog saveza Albanaca. Precizira kako se na graničnim prelazima prema Albaniji, u Ulcinju, Tuzima, Plavu i Gusinju, broj albanskih policajaca "može izbrojati na prste jedne ruke,a da carinika maltene i nema".
"Dalje, u administraciji unutar same države i glavnog grada, procenti nijesu ni primać' onim koji se očekuju od jedne države koja pretenduje da uskoro postane članica Evropske unije. Nažalost, u zapošljavanju i u politici, ogromna je razlika između deklarativnog i stvarnog u Crnoj Gori. I dok bude tako, mjesta zadovoljstvu nema. Mi ćemo i dalje pokušavati svim silama i političkim mehanizmima da to stanje mijenjamo. Ali, zaista nije lako s obzirom na to da partija na vlasti hoće da uhljebi samo svoje članove", naglašava Camaj.
Vlast demantuje diskriminaciju
Tezu o tome kako ima diskriminacije prilikom zapošljavanja Albanaca u Crnoj Gori za Radio Slobodna Evropa, međutim, odbacuje Ljuiđ Ljubo Škrelja, poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) u crnogorskom parlamentu. Istup Nimanbegua indirektno dovodi u vezu sa parlamentarnim izborima koji će se održati na jesen naredne godine. Škrelja smatra da se tu samo može govoriti o propustima do kojih, međutim, nije došlo na osnovu nacionalnog ključa.
"Nacionalni ključ za multietničku, multinacionalnu i multikonfesionalnu sredinu nije baš najbolji termin za put prema Evropi. Tačno je da svi treba da imaju ista prava. Ja se za to zalažem i stojim čvrsto na tim temeljima da građanin treba da bude u centru pažnje", kaže Škrelja.
Od preko 31.000 pripadnika albanske populacije u Crnoj Gori, na vodećim funkcijama u izvršnoj vlasti zaposlen svega jedan AlbanacGrađanska alijansa
Upravo Građanska alijansa (GA) godinama se bavi diskriminacijom manjinskih naroda u Crnoj Gori. Istraživanja te nevladine organizacije pokazala su kako etnička struktura zaposlenih nije adekvatna i da ne odgovara etničkoj strukturi društva. Kao najdrastičniji primjer naveli su to što je od preko 31.000 pripadnika albanske populacije u Crnoj Gori, na vodećim funkcijama u izvršnoj vlasti zaposlen svega jedan pripadnik te nacionalnosti.
Stoga je GA početkom ove godine konstatovala kako "država ne želi strateški da riješi pitanje diskriminacije manjinskih naroda, već Demokratska partija socijalistačesto dokazuje da upravlja procesima zapošljavanja u državnoj upravi,dajući različita obećanja u međupartijskim dogovorima."
Ljubo Škrelja, pak, ističe da su Albanci na državnom nivou, osim u zakonodavnoj, zastupljeni i u izvršnoj vlasti, preko ministarskih i direktorskih pozicija, kao i da su na vlasti u četiri opštine: Tuzi, Plav, Gusinje i Ulcinj.
U Ulcinju, primorskom gradu na krajnjem jugu Crne Gore, koji je njihovo ekonomsko, kulturno i političko središte, Albanci dijele vlast sa Đukanovićevom DPS. Upravo Ulcinj je potvrda, za balkanske prilike političkog fenomena, da dobar dio albanskog stanovništva u Crnoj Gorine ne glasa svoje nacionalne stranke već vladajuću partiju na državnom nivou (DPS) koja se deklariše kao građanska. Tu činjenicu u prvi plan stavlja i Ljuiđ Ljubo Škrelja.
"Na zadnjim izborima u Ulcinju najjača partija po broju glasova jeste Demokratska partija socijalista. Dakle, u mom rođenom Ulcinju, đe preko 80 odsto stanovništva čine manjine, da ne kažem Albanci. Nikada ne bih potcjenjivao svoj narod da smatram da se on plaši pa glasa za nekog koga neće", tvrdi.
Predizborna pozicioniranja
No, da li je dugotrajući politički zagrljaj dijela političkih predstavnika Albanaca u Crnoj Gori sa DPS-om Mila Đukanovića uzdrman nakon posljednjih incidenata, kao što je onaj ljetošnji na Cijevni u okolini Podgorice, gdje je na skupu albanske dijaspore istaknuta samo albanska, ali ne i crnogorska zastava, kako to zakon propisuje? Podsjetimo, taj događaj uskovitlao je emocije dijela Albanaca koji su oštro negodovali na najavu crnogorskog Ministarstva kulture da će protiv organizatora podnijeti krivičnu prijavu.
Pročitajte i ovo: Albanska zastava dijeli Vladu Crne GoreBlok albanskih nacionalnih partija, među kojima je Forca potpredsjednika parlamenta Gencija Nimanbegua, najavio je da će čak preispitati svoje učešće u vlasti na državnom nivou. Sve to za Nikolu Camaja samo je znak da su izbori blizu.
"I svako želi da se pozicionira što je bolje moguće. Ipak, računam da ovo o čemu je govorio gospodin Nimanbegu neće biti samo priča za izbore. Mi smo mnogo učinili za Crnu Goru, a kad su naši zahtjevi u pitanju tu Crna Gora zaista podbacuje. Ipak, hoću da vjerujem da će se preći sa retoričkog na realizaciju onoga što su očekivanja Albanaca i što su očekivanja jedne zajednice koja proklamuje suživot, toleranciju i jednaka prava", konstatuje Camaj.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Crnoj Gori, koja je Ustavom definisana kao građanska država, od 625.000 stanovnika 4,91 odsto ili oko 32.000 su Albanci. Albanski jezik jedan je od jezika u službenoj upotrebi.