Građani Crne Gore od danas mogu da daju potpise podrške za predsjedničke kandidature. Za jednu predsjedničku kandidaturu potrebno je preko 7.700 potpisa, ili 1,5 posto ukupnog biračkog tijela, što predstavlja startnu prednost kandidata političkih partija, ali ujedno gotovo nemoguću misiju za kandidovanje nezavisnih ličnosti iza kojih ne stoje političke organizacije.
Da li je zakonsko onemogućavanje građanskih inicijativa i ideja u skladu sa evropskom praksom?
Zakon o izboru predsjednika Crne Gore iz 2007 godine predviđa da je za kandidaturu potrebno 7.700 potpisa građana, što iznosi 1,5 odsto ukupnog biračkog tijela. Taj prag će preći stranački predsjednički kandidati, odnosno konkretno Filip Vujanović iza koga stoji vladajuća Demokratska partija socijalista i Miodrag Lekić iza koga stoje opozicione stranke Pokret za promjene, Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija.
Međutim, kada je riječ o nezavisnim kandidatima, prikupljanje skoro 8.000 potpisa u državi gdje biračko tijelo čini samo pola miliona stanovnika, predstavlja u velikom dijelu nemoguću misiju.
Dogovorom političkih partija o izbornom zakonu za predsjednika Crne Gore građanske inicijative su onemogućene, kaže predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Kada je usvajan zakon o izboru predsjednika prije šest godina, političke partije su objašnjavale da je visok prag podrške za kandidaturu je potreban da bi se spriječile zloupotrebe potpisa. Od tada na predsjedničkim izborima nije bilo nezavisnog kandidata. Ovoga puta u izbornu trku pokušaće da uđe nezavisni kandidat Rade Bojović koji je svjestan da zakon favorizuje kandidate političkih partija, što po njegovim riječima nije u skladu sa evropskom praksom
"Iz Evrope su već 2007. godine reagovali kada je ovaj zakon donešen. Reagovali su komentarima da je zakon prosto komplikovan, da je toliko složen i toliko favorizuje političek stranke da u stvari onemogućava građansku demokratiju i ne omogućava da se kandiduje neko mimo političkih partija. Da bi ljudi bili svjesni koliko je u pitanju jedan ovako težak zakon prema onima koji iza sebe nemaju partijsku mašineriju i infrastrukturu i moćne političke stranke, to bi bilo istio da ste birače u Njemačkoj, njih milion primorali da izađe i da podršku na taj način, ili recimo u velikim evropskim zemljama sa 50 miliona ljudi , što bi značilo da mora da izađe i podrži kandidaturu građanskog kandidata njih najmanje 700 hiljada. Ako analizirate uporednu praksu ovako nešto ne postoji".
Šef izbornog štaba, potencijalnog kandidata Rada Bojovića, Nebojša Nikčević kaže da će biti veliki uspjeh ukoliko budu uspjeli da prikupe potpise, jer je ukupan politički ambijent nepovoljan za nezavisnog predsjedničkog kandidata
"7.710 potpisa je zaista jedna ogromna cifra i to pokazuje da su partije užasno favorizovane u Crnoj Gori u svim segmentima života pa i tako i ovom elementarnom koji se tiče kandidovanja nezavisnog kandidata. Mi smo optimisti iako smatramo da će to biti uspjeh ako skupimo 7.710 potpisa u ovakvoj atmosferi gdje se ljudi prebrojavaju ili ostavljaju svoje podatke, gdje će biti i vjerovatno prozivani za takvo nešto, ako budu dali podršku nezavisnom kandidatu. Nažalost u takvoj državi živimo i u želji za nekim promjenma odlučili smo se za političku aktivnost".
Momčilo Radulović smatra da bi trebalo promjeniti zakon o izboru predsjednika, i broj potpisa podrške kandidature svesti na podršku jedno poslaničkog mandata
"Treba ipak dozvoliti da mogućnost kandidovanja vrijedi makar koliko jedan poslanički mandat"
Prikupljanje potpisa podrške trajaće narednih četrdesetak dana. Uz navedene prepreke, jedini nezavisni kandidat Rade Bojović zna u kakvu se borbu upustio
"Ja sam poptuno svjestan činjenice da je moja kandidatura kandidatura Davida protiv Golijata".
Da li je zakonsko onemogućavanje građanskih inicijativa i ideja u skladu sa evropskom praksom?
Zakon o izboru predsjednika Crne Gore iz 2007 godine predviđa da je za kandidaturu potrebno 7.700 potpisa građana, što iznosi 1,5 odsto ukupnog biračkog tijela. Taj prag će preći stranački predsjednički kandidati, odnosno konkretno Filip Vujanović iza koga stoji vladajuća Demokratska partija socijalista i Miodrag Lekić iza koga stoje opozicione stranke Pokret za promjene, Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija.
Međutim, kada je riječ o nezavisnim kandidatima, prikupljanje skoro 8.000 potpisa u državi gdje biračko tijelo čini samo pola miliona stanovnika, predstavlja u velikom dijelu nemoguću misiju.
Dogovorom političkih partija o izbornom zakonu za predsjednika Crne Gore građanske inicijative su onemogućene, kaže predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Momčilo Radulović
"Građanske inicijative i mogućnost da se glas građana čuje i u toku predsjedničke trke u vom trenutku je gotovo ne moguće jer je teško prikupiti 7.700 glasova od neke građanske strukture. Kao i u nekim drugim stvarima u Crnoj Gori, partije se najlakše dogovore o onome što predstavlja njihov uskopartijski interes. Dakle, i u ovom slučaju rješenje koje predpostavlja 7.700 glasova za podnošenje predsjedničke kandidature ide u prilog najvećim partijama u vlasti i u opoziciji i na neki način onemogućava građane ili grupe građana da eventualnom nekom građanskom inicijativom i prikupljanjem nepartijske podrške za nekog građanskog kandidata ostvare mogućnost da, ako ne osvoje predsjednički mandat ono makar da u toku kampanje preko svog kandidata kažu šta misle o aktuelnim događanjima u zemlji".Kada je usvajan zakon o izboru predsjednika prije šest godina, političke partije su objašnjavale da je visok prag podrške za kandidaturu je potreban da bi se spriječile zloupotrebe potpisa. Od tada na predsjedničkim izborima nije bilo nezavisnog kandidata. Ovoga puta u izbornu trku pokušaće da uđe nezavisni kandidat Rade Bojović koji je svjestan da zakon favorizuje kandidate političkih partija, što po njegovim riječima nije u skladu sa evropskom praksom
"Iz Evrope su već 2007. godine reagovali kada je ovaj zakon donešen. Reagovali su komentarima da je zakon prosto komplikovan, da je toliko složen i toliko favorizuje političek stranke da u stvari onemogućava građansku demokratiju i ne omogućava da se kandiduje neko mimo političkih partija. Da bi ljudi bili svjesni koliko je u pitanju jedan ovako težak zakon prema onima koji iza sebe nemaju partijsku mašineriju i infrastrukturu i moćne političke stranke, to bi bilo istio da ste birače u Njemačkoj, njih milion primorali da izađe i da podršku na taj način, ili recimo u velikim evropskim zemljama sa 50 miliona ljudi , što bi značilo da mora da izađe i podrži kandidaturu građanskog kandidata njih najmanje 700 hiljada. Ako analizirate uporednu praksu ovako nešto ne postoji".
Šef izbornog štaba, potencijalnog kandidata Rada Bojovića, Nebojša Nikčević kaže da će biti veliki uspjeh ukoliko budu uspjeli da prikupe potpise, jer je ukupan politički ambijent nepovoljan za nezavisnog predsjedničkog kandidata
"7.710 potpisa je zaista jedna ogromna cifra i to pokazuje da su partije užasno favorizovane u Crnoj Gori u svim segmentima života pa i tako i ovom elementarnom koji se tiče kandidovanja nezavisnog kandidata. Mi smo optimisti iako smatramo da će to biti uspjeh ako skupimo 7.710 potpisa u ovakvoj atmosferi gdje se ljudi prebrojavaju ili ostavljaju svoje podatke, gdje će biti i vjerovatno prozivani za takvo nešto, ako budu dali podršku nezavisnom kandidatu. Nažalost u takvoj državi živimo i u želji za nekim promjenma odlučili smo se za političku aktivnost".
Momčilo Radulović smatra da bi trebalo promjeniti zakon o izboru predsjednika, i broj potpisa podrške kandidature svesti na podršku jedno poslaničkog mandata
"Treba ipak dozvoliti da mogućnost kandidovanja vrijedi makar koliko jedan poslanički mandat"
Prikupljanje potpisa podrške trajaće narednih četrdesetak dana. Uz navedene prepreke, jedini nezavisni kandidat Rade Bojović zna u kakvu se borbu upustio
"Ja sam poptuno svjestan činjenice da je moja kandidatura kandidatura Davida protiv Golijata".