Privredni sud u Podgorici je 14. juna donio rješenje kojim je pokrenut postupak za ispitivanje razloga za uvođenje podgoričkog Kombinata aluminijuma u stečaj. Država traži stečaj u KAP-u zbog dospjelog potraživanja od 24,4 miliona, ali to je samo "plićak" kroz koji se ulazi u okean finansijskih dubioza ovog preduzeća.
KAP duguje ukupno preko 350 miliona eura. Na građane je, u međuvremenu, već pala otplata kredita za koje je garantovala Vlada, a koji zajedno sa kamatama iznose 170 miliona eura. Iako vlast tvrdi da će sama kompanija izmiriti dug na ime neplaćenih računa za električnu energiju, prisutan je opšti strah da će i te fakture ukupne vrijednosti sedamdesetak miliona eura morati da plate građani. Dodatna nevolja je što država i dalje velikodušno KAP snabdijeva električnom energijom, pa KAP-ov račun za struju i dalje raste.
Da li će Privredni sud proglasiti stečaj u KAP-u, znaće se 16. jula, a da li će fabrika nastaviti sa radom ili će zauvijek biti ugašena, do daljeg ostaje nepoznato. Sigurno je jedino da će svaki scenario biti skup.
S obzirom na dimenzije problema i štete koja je nanesena domaćoj privredi i ukupnoj državi, postavlja se pitanje - da li će neko snositi odgovornost?
Direktor podgoričkog Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da su za političku odgovornost zaduženi građani, a za krivičnu nadležni organi.
"Svakako da Kombinat predstavlja najveću opasnost za finansijsku održivost Crne Gore i kakav god bio epilog ove sage o Kombinatu, očigledno je da će građani Crne Gore platiti visoku cijenu za greške svojih političara. Politička odgovornost se podrazumijeva, a pod tim - da građani prepoznaju i sankcionišu na izborima. S druge strane, s obzirom na značaj i obim štete koja je nanesena državnom budžetu i građanima Crne Gore, treba ispitati da li postoje elementi krivičnog djela. U ovom trenutku je teško dati neku preciznu procjenu ali na nadležnim organima je obaveza da izvrše provjere i ukoliko osnovi za postojanje bića krivičnog djela da, jednostavno, slučaj dalje procesuiraju", navodi Vujović.
Sve preko džepa građana
Iako je najavljivan kao spasilac, ruski oligarh Oleg Deripaska je od ulaska u KAP upravljao po jednostavnom principu: uložiti što manje, a izvući što više novca, a za takvu politiku je imao velikodušnu podršku Vlade.
Pored finansijskih dubioza zbog velikih dugova za neplaćene kredite i potrošenu struju, u slučaju gašenja KAP-a, poreski obveznici će, pored socijalnog programa za nešto preko hiljadu radnika koji bi ostali bez posla, morati da finansiraju i ekološku sanaciju koja uključuje i bazene "crvenog mulja", a procjene su da bi to koštalo između 70 i 100 miliona eura.
Ako, pak, Kombinat nastavi da radi, s obzirom da Crna Gora ne raspolaže viškovima električne energije koja bi se po niskoj cijeni isporučivala KAP-u, sasvim je sigurno da bi dio računa, kao i do sad, plaćali - opet građani.
Kad je u pitanju eventualno utvrđivanje odgovornosti za situaciju u kojoj je KAP, ali i cijela država, radnici smatraju da bi to u ovom trenutku bio "lov na vještice".
"Situacija u KAP-u je toliko alarmantna da mi nemamo vremena da tražimo krivca koji ga je doveo u ovakvo stanje. Naš zahtjev vlasti i opoziciji je da zaborave na politikanstvo i da zajedno donesemo odluku kako da spasemo Kombinat aluminijuma u interesu svih gradjana kao i zapošljenih u njemu. Kada se taj proces završi i Kombinat aluminijuma se spasi, a već je donešena odluka da udju revizori i inspekcijski organi, onda treba tražiti odgovornost i đe su pošli novci. A, lov na vještice, dok Kombinat se bori za opstanak mislim da nikome ne bi dobro donio", naglašava predsjednik Sindikata KAP-a Rade Krivokapić.
"Na vrhu zločinačke organizacije, te zavereničke grupe, je sam predsjednik Demokratske partije socijalista koji nije od javnosti krio da je sam odlučivao o ključnim elementima ovih transakcija sa ruskim tajkunom Olegom Deripaskom, tako da sada postoje svi elementi da vrhovni državni tužilac pokrene taj postupak, prije svega, protiv Mila Đukanovića i njegove desne ruke u odnosima sa Rusijom, bivšeg ministra vanjskih poslova Milana Roćena. Sigurno je da postoji osnova za krivično gonjenje. Tu je i bivši premijer Igor Lukšić koji je bio ministar finansija kada je sklopio taj Ugovor o poravnanju. On je odgovoran za davanje garancija za KAP pod vrlo sumnjivim okolnostima bez bilo kakvih zaštitnih mehanizama", kaže funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević.
KAP duguje ukupno preko 350 miliona eura. Na građane je, u međuvremenu, već pala otplata kredita za koje je garantovala Vlada, a koji zajedno sa kamatama iznose 170 miliona eura. Iako vlast tvrdi da će sama kompanija izmiriti dug na ime neplaćenih računa za električnu energiju, prisutan je opšti strah da će i te fakture ukupne vrijednosti sedamdesetak miliona eura morati da plate građani. Dodatna nevolja je što država i dalje velikodušno KAP snabdijeva električnom energijom, pa KAP-ov račun za struju i dalje raste.
Da li će Privredni sud proglasiti stečaj u KAP-u, znaće se 16. jula, a da li će fabrika nastaviti sa radom ili će zauvijek biti ugašena, do daljeg ostaje nepoznato. Sigurno je jedino da će svaki scenario biti skup.
S obzirom na dimenzije problema i štete koja je nanesena domaćoj privredi i ukupnoj državi, postavlja se pitanje - da li će neko snositi odgovornost?
Direktor podgoričkog Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da su za političku odgovornost zaduženi građani, a za krivičnu nadležni organi.
"Svakako da Kombinat predstavlja najveću opasnost za finansijsku održivost Crne Gore i kakav god bio epilog ove sage o Kombinatu, očigledno je da će građani Crne Gore platiti visoku cijenu za greške svojih političara. Politička odgovornost se podrazumijeva, a pod tim - da građani prepoznaju i sankcionišu na izborima. S druge strane, s obzirom na značaj i obim štete koja je nanesena državnom budžetu i građanima Crne Gore, treba ispitati da li postoje elementi krivičnog djela. U ovom trenutku je teško dati neku preciznu procjenu ali na nadležnim organima je obaveza da izvrše provjere i ukoliko osnovi za postojanje bića krivičnog djela da, jednostavno, slučaj dalje procesuiraju", navodi Vujović.
Sve preko džepa građana
Oleg Deripaska
Kakav god da bude dalji scenario u vezi sa podgoričkim Kombinatom aluminijuma, Crnu Goru čekaju teške posljedice koje proizlaze iz problematičnog privatizacionog aranžmana koji je crnogorska Vlada sklopila sa ruskim investitorom koji nekoliko godina gazduje KAP-om.Iako je najavljivan kao spasilac, ruski oligarh Oleg Deripaska je od ulaska u KAP upravljao po jednostavnom principu: uložiti što manje, a izvući što više novca, a za takvu politiku je imao velikodušnu podršku Vlade.
Pored finansijskih dubioza zbog velikih dugova za neplaćene kredite i potrošenu struju, u slučaju gašenja KAP-a, poreski obveznici će, pored socijalnog programa za nešto preko hiljadu radnika koji bi ostali bez posla, morati da finansiraju i ekološku sanaciju koja uključuje i bazene "crvenog mulja", a procjene su da bi to koštalo između 70 i 100 miliona eura.
Ako, pak, Kombinat nastavi da radi, s obzirom da Crna Gora ne raspolaže viškovima električne energije koja bi se po niskoj cijeni isporučivala KAP-u, sasvim je sigurno da bi dio računa, kao i do sad, plaćali - opet građani.
Kad je u pitanju eventualno utvrđivanje odgovornosti za situaciju u kojoj je KAP, ali i cijela država, radnici smatraju da bi to u ovom trenutku bio "lov na vještice".
"Situacija u KAP-u je toliko alarmantna da mi nemamo vremena da tražimo krivca koji ga je doveo u ovakvo stanje. Naš zahtjev vlasti i opoziciji je da zaborave na politikanstvo i da zajedno donesemo odluku kako da spasemo Kombinat aluminijuma u interesu svih gradjana kao i zapošljenih u njemu. Kada se taj proces završi i Kombinat aluminijuma se spasi, a već je donešena odluka da udju revizori i inspekcijski organi, onda treba tražiti odgovornost i đe su pošli novci. A, lov na vještice, dok Kombinat se bori za opstanak mislim da nikome ne bi dobro donio", naglašava predsjednik Sindikata KAP-a Rade Krivokapić.
"Na vrhu zločinačke organizacije, te zavereničke grupe, je sam predsjednik Demokratske partije socijalista koji nije od javnosti krio da je sam odlučivao o ključnim elementima ovih transakcija sa ruskim tajkunom Olegom Deripaskom, tako da sada postoje svi elementi da vrhovni državni tužilac pokrene taj postupak, prije svega, protiv Mila Đukanovića i njegove desne ruke u odnosima sa Rusijom, bivšeg ministra vanjskih poslova Milana Roćena. Sigurno je da postoji osnova za krivično gonjenje. Tu je i bivši premijer Igor Lukšić koji je bio ministar finansija kada je sklopio taj Ugovor o poravnanju. On je odgovoran za davanje garancija za KAP pod vrlo sumnjivim okolnostima bez bilo kakvih zaštitnih mehanizama", kaže funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević.