Pred moguće skoro raspisivanje parlamentarnih izbora, u Crnoj Gori su u toku politička pregrupisavanja i napori opozicionih političkih subjekata da stvore snažniji politički savez koji bi parirao vladajućim partijama.
Političku grupacijau pod radnim nazivom Demokratski front u ovom trenutku čine opozicione stranke Nova srpska demokratija i Pokret za promjene koje su za glavnog koordinatora izabrale bišeg diplomatu Miodraga Lekića.
Prethodnih dana je iz ove grupacije upućen poziv drugim političkim subjektima koji žele političke promjene u Crnoj Gori, da se pridruže ovoj grupaciji, a istovremeno je saopšteno da je koalicija otvorena i za političke stranke koje okupljaju manjinske narode.
Odgovarajući na pitanje da li vide prostor za ulazak u širi opozicioni savez ili razgovore o eventualnom prostoru za zajedničko djelovanje, predstavnici manjinskih političkih partija ocjenjuju da za razgovore ima mjesta, ali da su dosadašnja iskustva sa partijama vladajuće koalicije i opozicije vrlo negativna.
Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Mehmed Bardhi kaže da su negativna iskustva vezana za usvajanje Ustava i izbornog zakona koji su išli na štetu Albanaca, a podržani su i od vlasti i dijela opozicije, ali to nije prepreka razgovorima:
„Mi imamo neka iskustva koja su dosta negativna, što se tiče politike u Crnoj Gori i što se tiče pozicije i opozcije koji ne poštuju dogovoreno. Dakle ne poštuju ni ono što je dogovoreno čan ni ono što je potpisano. Mora se jednom ići sa jasnom platformom o tome šta mogu da ostvare na primjer albanske stranke u jednom eventualnom takvom bloku. Najbitnije je, da li je moguće u današnjim uslovima u Crnoj Gori imati jednu demokratsku izbornu infrastrukturu da bi imali fer i poštene izbore. Dakle, bez obzira na sve ovo ja ne bježim od razgovora da vidimo kako će se sve to postaviti“, kaže Bardhi.
Tri negativna odgovora
Albanskim partijama u Crnoj Gori predstoji konsolidovanje političke scene i ambijenta, jer postoji veći broj albanskih nacionalnih partija i udruženja građana, kaže Genci Nimanbegu iz partije Forca. On ocjenjuje da je ta partija otvorena za razgovore sa svim subjektima, ali konkretna saradnja sa novoosnovanim Demokratskim frontom nije moguća iz više razloga:
„Što se tiče samog demokratskog fronta, naslućujem da je ipak to jedna grupacija sastavljena za pridobijanje glasova većinskog pravoslavnog stanovništva u Crnoj Gori. Odabir gospodina Lekića za lidera te grupacije, iako ne osjećamo direktan poziv za učešće u tome, podsjećamo da je gospodin Lekić bio ambasador 1999 godine kada se desilo bombardovanje, iseljavanje ljudi sa Kosova. Tako da ne ocjenjujemo da možemo sarađivati. Apsolutno da smo otvoreni za razgovore sa svakom grupacijom jer na kraju krajeva u Crnoj Gori se dijalogom trebaju rješavati stvari“, kaže Nimanbegu.
Demokratski front je uputio javne pozive za priključenje drugim društvenim grupama, počevši od sindikata preko nevladinih organizacija i pojedinaca. Konkretni razgovori još nisu počeli, a dva novoosnovana politička subjekta, partija Pozitivna Crna Gora i pokret Pravedna Crna Gora, za sada su odbacili mogućnost saradnje sa partijama iz vlasti i opozicije.
Dritan Abazović, član predsjedništva Pozitivne Crne Gore je ponovio za naš radio da će ta stranka samostalno izaći na izbore, a da će se organi stranke odrediti prema svakoj potencijalnoj inicijativi:
„Pozitivna ostaje pri svom ranijem stavu koji je poznat javnosti, s tim što moram da konstatujem da mi nismo dobili nikakav zvaničan poziv. A ukoliko bi se to desilo kao u svakoj ozbiljnoj partiji o tome bi se izjasnili organi stranke i samim tim bi upoznali javnost sa tim pozivom. Ali u svakom slučaju do sada toga nije bilo:“
Do sada nisu ni potvrđene ni demantovane objavljene informacije, da bi parlamentrni izbori mogli biti održani krajem septembra ili početkom oktobra ove godine, što znači da bi uskoro trebalo da bude raspušten parlament te da bude objavljen konkretan datum izbora.
Političku grupacijau pod radnim nazivom Demokratski front u ovom trenutku čine opozicione stranke Nova srpska demokratija i Pokret za promjene koje su za glavnog koordinatora izabrale bišeg diplomatu Miodraga Lekića.
Prethodnih dana je iz ove grupacije upućen poziv drugim političkim subjektima koji žele političke promjene u Crnoj Gori, da se pridruže ovoj grupaciji, a istovremeno je saopšteno da je koalicija otvorena i za političke stranke koje okupljaju manjinske narode.
Odgovarajući na pitanje da li vide prostor za ulazak u širi opozicioni savez ili razgovore o eventualnom prostoru za zajedničko djelovanje, predstavnici manjinskih političkih partija ocjenjuju da za razgovore ima mjesta, ali da su dosadašnja iskustva sa partijama vladajuće koalicije i opozicije vrlo negativna.
Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Mehmed Bardhi kaže da su negativna iskustva vezana za usvajanje Ustava i izbornog zakona koji su išli na štetu Albanaca, a podržani su i od vlasti i dijela opozicije, ali to nije prepreka razgovorima:
„Mi imamo neka iskustva koja su dosta negativna, što se tiče politike u Crnoj Gori i što se tiče pozicije i opozcije koji ne poštuju dogovoreno. Dakle ne poštuju ni ono što je dogovoreno čan ni ono što je potpisano. Mora se jednom ići sa jasnom platformom o tome šta mogu da ostvare na primjer albanske stranke u jednom eventualnom takvom bloku. Najbitnije je, da li je moguće u današnjim uslovima u Crnoj Gori imati jednu demokratsku izbornu infrastrukturu da bi imali fer i poštene izbore. Dakle, bez obzira na sve ovo ja ne bježim od razgovora da vidimo kako će se sve to postaviti“, kaže Bardhi.
Tri negativna odgovora
Albanskim partijama u Crnoj Gori predstoji konsolidovanje političke scene i ambijenta, jer postoji veći broj albanskih nacionalnih partija i udruženja građana, kaže Genci Nimanbegu iz partije Forca. On ocjenjuje da je ta partija otvorena za razgovore sa svim subjektima, ali konkretna saradnja sa novoosnovanim Demokratskim frontom nije moguća iz više razloga:
Demokratski front je uputio javne pozive za priključenje drugim društvenim grupama, počevši od sindikata preko nevladinih organizacija i pojedinaca. Konkretni razgovori još nisu počeli, a dva novoosnovana politička subjekta, partija Pozitivna Crna Gora i pokret Pravedna Crna Gora, za sada su odbacili mogućnost saradnje sa partijama iz vlasti i opozicije.
Dritan Abazović, član predsjedništva Pozitivne Crne Gore je ponovio za naš radio da će ta stranka samostalno izaći na izbore, a da će se organi stranke odrediti prema svakoj potencijalnoj inicijativi:
„Pozitivna ostaje pri svom ranijem stavu koji je poznat javnosti, s tim što moram da konstatujem da mi nismo dobili nikakav zvaničan poziv. A ukoliko bi se to desilo kao u svakoj ozbiljnoj partiji o tome bi se izjasnili organi stranke i samim tim bi upoznali javnost sa tim pozivom. Ali u svakom slučaju do sada toga nije bilo:“
Do sada nisu ni potvrđene ni demantovane objavljene informacije, da bi parlamentrni izbori mogli biti održani krajem septembra ili početkom oktobra ove godine, što znači da bi uskoro trebalo da bude raspušten parlament te da bude objavljen konkretan datum izbora.