Jedan od ključnih izazova za crnogorsko društvo je, kako obezbjediti nepristrasnost i nezavisnost sudstva, odnosno kako izbjeći političke i druge uticaje na rad pravosuđa. O tome su raspravljali sudije, advokati i političari, tokom prezentacije preporuka i ključnih nalaza u oblasti nezavisnosti pravosuđa.
Ključne preporuke koje bi trebalo sprovesti u cilju jačanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa u Crnoj Gori, a koje je prezentovalo odjeljenje za vladavinu prava Centra za demokratiju su, da većinu članova sudskog savjeta treba da biraju sudije, da se izbor sudija mora bazirati na kriterijumima zasluga i ličnog integriteta budućih sudija, obezbjediti materijalnu i finansijsku poziciju pravosuđa i da javnost bude blagovremeno informisana kako bi se jačalo povjerenje u pravosuđe.
Mnogi politički i društveni sudbjekti sumnjaju u nepristrasnost i nezavisnost crnogorskog pravosuđa, o čemu govore brojne polemike u parlamentu, ali i insistiranje Evropske Unije da se izmjeni Ustav upravo u dijelu prvosuđa. O ključnom izazovu za pravosuđe govorila je Marija Vuksanović iz CEDEMA:
„Ono što je ključni izazov, kao što je to Evropska komisija identifikovala i onako kako se to kod nas u procesu pristupanja i očekuje jeste, da zaista obezbjedimo da sve strukture budu nezavisne i slobodne od svih nepropisnih i i nedozvoljenih uticaja. Ne samo od političkog uticaja nego i od svakog drugog nepropisnog uticaja koji se može vršiti na rad pravosuđa.“
Postoji više elemenata od kojih zavisi nezavisnost i nepristrasnost sudstva, među kojima je najvažnije mišljenje građana o radu sudova, saopštio je Zoran Pažin, zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljuska prava:
Preporuku Savjeta Evrope o nezavisnosti i nepristrasnosti suda citirao je Siniša Bjeković sa Pravnog fakulteta:
„U postupku suđenja, sudije treba da budu nezavisne i slobodno da djeluju bez ograničenja, bez uticaja posrednih i neposrednih sa bilo koje strane i iz bilo kog razloga.“
Suština imuniteta
Sudije imaju funkcionalni imunitet, ali prema riječima predsjednika Osnovnog suda u Podogrici Zorana Radovića, sadržina tog imuniteta je prazna i ne znači ništa. U praksi se to iskazuje, da strana nezadovoljna presudom podnese krivičnu prijavu ili optužni akt protiv sudije za djelo zloupotrebe službenog položaja, zbog čega veliki broj sudija ne može da sudi.
„Zašto bi recimo poslanici u Skupštini imali imunitet u punom obimu, imunitet od krivičnog gonjenja, a zašto sudije ne? Recimo ja sad kad bih htio da idem u Sjedinjene Američke Države, ne bih mogao dobiti vizu, jer se protiv mene vodi krivični postupak po optužnici supsidijarnog tužioca, zato što sam u jednom predmetu odbio zahtjev za izuzećem sudije i to je kao nekakva zloupotreba službenog položaja“, kaže Radović.
Poslanik Socijaldemokratske partije Ervin Spahić je mišljenja da nezavisnost sudije direktno zavisi od njegove stručnosti.
„Ako je čovjek stručan na njega niko ne može da utiče. Vjerujete, on može jednostavno da sa mjesta sudije ode u advokate i da svoje znanje unovči na drugi način. Onaj koji ne zna on je uvijek zavisan. Zavisan je i od pretpostavljenog i od svih ostalih“, tvrdi Spahić.
Na temelju te teze, Spahić je pomenuo primjer izbora članova sudskog savjeta prilikom kojeg je konferencija sudija izabrala za člana, sudiju koji obavlja tu funkciju svega tri godine, a nije izabran niko od sudija sa dužim stažom. Spahić je to ocjenio čudnim:
„Prepoznali su ga kao kvalitetnog sudiju a ne toliko sudija koji su već dvadeset godina u suskoj praksi. Mene je to zainteresovali, a onda se sjetim biografije tog sudije koji je sad izabran za člana sudskog savjeta, da je on bio predsejdnik mladih DPS-a u gradu iz kojeg ja dolazim. Tako da je interesantna činjenica da je njegova stručnost vjerovatno njega tu kvalifikovala a ne možda politička pripadnost iz ranijeg perioda:“
Način izbora članova sudskog savjeta ne obezbjeđuje nezavisnost i nepristrasnost sudova i sudija, jer sudski savjet ne smije biti političko tijelo, rekao je predsjednik Senata udruženja pravnika Stanko Marić. On je konstatovao da sudstvo u Crnoj Gori nikada nije bilo zavisnije nego danas i to sa ustavnog aspekta i sa aspekta nadležnosti predsjednika vrhovnog suda Crne Gore.
„Kad je u pitanju ustavno pravni okvir, moje je uvjerenje, na žalost dugo pamtim, da nikad nije bilo zavisnije sudstvo nego danas u ovom ustavno pravnom okviru. Ja mislim da nemamo slučaj u svijetu da je u toj mjeri politički zarobljeno sudstvo kao nezavisna grana vlasti“, zaključio je Marić.
Ključne preporuke koje bi trebalo sprovesti u cilju jačanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa u Crnoj Gori, a koje je prezentovalo odjeljenje za vladavinu prava Centra za demokratiju su, da većinu članova sudskog savjeta treba da biraju sudije, da se izbor sudija mora bazirati na kriterijumima zasluga i ličnog integriteta budućih sudija, obezbjediti materijalnu i finansijsku poziciju pravosuđa i da javnost bude blagovremeno informisana kako bi se jačalo povjerenje u pravosuđe.
Mnogi politički i društveni sudbjekti sumnjaju u nepristrasnost i nezavisnost crnogorskog pravosuđa, o čemu govore brojne polemike u parlamentu, ali i insistiranje Evropske Unije da se izmjeni Ustav upravo u dijelu prvosuđa. O ključnom izazovu za pravosuđe govorila je Marija Vuksanović iz CEDEMA:
„Ono što je ključni izazov, kao što je to Evropska komisija identifikovala i onako kako se to kod nas u procesu pristupanja i očekuje jeste, da zaista obezbjedimo da sve strukture budu nezavisne i slobodne od svih nepropisnih i i nedozvoljenih uticaja. Ne samo od političkog uticaja nego i od svakog drugog nepropisnog uticaja koji se može vršiti na rad pravosuđa.“
Postoji više elemenata od kojih zavisi nezavisnost i nepristrasnost sudstva, među kojima je najvažnije mišljenje građana o radu sudova, saopštio je Zoran Pažin, zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljuska prava:
Zoran Pažin
„Uloga i mjesto suda je rješavanje spornih, a kada je riječ o društvima u tranziciji, ponekad i konfliktnih situacija u društvu jer je to uslov stabilnosti svakoga društva. Sudovi ne samo da moraju biti nezavisni nego i građani moraju biti uvjereni u to da su sudovi nezavisni.“Preporuku Savjeta Evrope o nezavisnosti i nepristrasnosti suda citirao je Siniša Bjeković sa Pravnog fakulteta:
„U postupku suđenja, sudije treba da budu nezavisne i slobodno da djeluju bez ograničenja, bez uticaja posrednih i neposrednih sa bilo koje strane i iz bilo kog razloga.“
Suština imuniteta
Sudije imaju funkcionalni imunitet, ali prema riječima predsjednika Osnovnog suda u Podogrici Zorana Radovića, sadržina tog imuniteta je prazna i ne znači ništa. U praksi se to iskazuje, da strana nezadovoljna presudom podnese krivičnu prijavu ili optužni akt protiv sudije za djelo zloupotrebe službenog položaja, zbog čega veliki broj sudija ne može da sudi.
„Zašto bi recimo poslanici u Skupštini imali imunitet u punom obimu, imunitet od krivičnog gonjenja, a zašto sudije ne?", pita Zoran Radović.
Poslanik Socijaldemokratske partije Ervin Spahić je mišljenja da nezavisnost sudije direktno zavisi od njegove stručnosti.
„Ako je čovjek stručan na njega niko ne može da utiče. Vjerujete, on može jednostavno da sa mjesta sudije ode u advokate i da svoje znanje unovči na drugi način. Onaj koji ne zna on je uvijek zavisan. Zavisan je i od pretpostavljenog i od svih ostalih“, tvrdi Spahić.
Na temelju te teze, Spahić je pomenuo primjer izbora članova sudskog savjeta prilikom kojeg je konferencija sudija izabrala za člana, sudiju koji obavlja tu funkciju svega tri godine, a nije izabran niko od sudija sa dužim stažom. Spahić je to ocjenio čudnim:
„Prepoznali su ga kao kvalitetnog sudiju a ne toliko sudija koji su već dvadeset godina u suskoj praksi. Mene je to zainteresovali, a onda se sjetim biografije tog sudije koji je sad izabran za člana sudskog savjeta, da je on bio predsejdnik mladih DPS-a u gradu iz kojeg ja dolazim. Tako da je interesantna činjenica da je njegova stručnost vjerovatno njega tu kvalifikovala a ne možda politička pripadnost iz ranijeg perioda:“
Način izbora članova sudskog savjeta ne obezbjeđuje nezavisnost i nepristrasnost sudova i sudija, jer sudski savjet ne smije biti političko tijelo, rekao je predsjednik Senata udruženja pravnika Stanko Marić. On je konstatovao da sudstvo u Crnoj Gori nikada nije bilo zavisnije nego danas i to sa ustavnog aspekta i sa aspekta nadležnosti predsjednika vrhovnog suda Crne Gore.
„Kad je u pitanju ustavno pravni okvir, moje je uvjerenje, na žalost dugo pamtim, da nikad nije bilo zavisnije sudstvo nego danas u ovom ustavno pravnom okviru. Ja mislim da nemamo slučaj u svijetu da je u toj mjeri politički zarobljeno sudstvo kao nezavisna grana vlasti“, zaključio je Marić.