Iako je afera Telekom već petnaestak dana intenzivno prisutna u domaćoj javnosti, menadžment ove kompanije je odlučio da se oglasi tek u srijedu. Međutim, umjesto jasnih stavova i objašnjenja, medijima je servirana priča o uspješnoj kompaniji.
Iako se godinama sumnjalo da je prodaja crnogorskog Telekoma bila korupcionaški posao, dio stručne i političke javnosti koji se bavio ovim slučajem za to nije imao dokaza.
Međutim, odnedavno je sasvim izvjesno da ovaj aranžman predstavlja slučaj privatizacije zasnovan na korupciji na visokom nivou, a štetan po interese građana i države Crne Gore.
Argumentacija za to se nalazi u nedavno objavljenom nalazu američke Komsije za hartije od vrijednosti, ali i pristanku Deutsche i Magyar Telekom-a da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
"Deutsche Telekom“ je, navodno, preko svoje podružnice "Magyar Telekom“ crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije "Telekoma Crna Gora“ isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura.
Iako već petnaestak dana vlada veliko interesovanje medija i ukupne javnosti za ovu aferu, menadžment Telekoma se do sada nije oglašavao, a obraćanje javnosti izvršnog direktora crnogorskog Telekoma Ridigera Šulca u srijedu je, bar što se tiče ove afere, bilo razočaravajuće.
Šulc je pola sata govorio o uspješnoj kompaniji sa briljantnom organizacionom strukturom i motivisanim kadrovima, te brojnim benefitima koje je Crna Gora, od privatizacije do sad, imala od Telekoma. A o samoj aferi samo par uopštenih rečenica:
"Čitav slučaj, uključujući i internu istragu kao i odluku da dođe do poravnanja sa Ministarstvom pravde SAD i njihovom Komisijom za hartije od
Nema ključnih dokumenata
Crnogorska Policija se ne bavi privatizacijom Telekoma jer, kako je sam vršilac dužnosti direktora Policije Božidar Vuksanović rekao, nijesu od Tužilaštva dobili nalog za pokretanje istrage.
Specijalno Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju je obavijestilo javnost da je od američkih institucija zatražena dokumentacija u vezi ovog slučaja.
U međuvremenu se oglasio i premijer Igor Lukšić, koji je na više javno izrečenih sugestija u vezi poništavanja ovog privatizacionog aranžmana odgovorio da to nije realna opcija.
Vlada je u međuvremenu objavila dokumentaciju o privatizaciji Telekoma koja je već od strane nevladine organizacije MANS, koja se zbog traženja dokumentacije u vezi ovog slučaja sa Vladom sudi još od 2005., okarakterisana kao pokušaj zamazivanja očiju javnosti.
Ključnih dokumenata nema, kaže predstavnik MANS-a Vuk Maraš.
"Šta je ono što nije dato, a što mi vjerujemo da je ključno u cijeloj ovoj priči, jeste, recimo, da objave ugovore sa svim konsultantnima koje je Vlada imala i informacije koliko su ti konsultanti plaćeni. Toga nema. Dalje, cijela korespondencija Vlade i tenderske komisije koja bi bila ključna za procjenu da li je ovaj postupak proveden po zakonu takođe nije objavljen. Nema informacija ni o bankarskim ni o korporativnim garancijama, nema informacija ko su bili članovi tenderske komisije, koliko su novca dobili i po kojem kriterijumu su ti ljudi birani. Nema svih pristiglih ponuda, nema informacija da li su firme provjerene koje su se prijavile na tender, u smislu da li je protiv njih vođen postupak i slično. Nema izvještaja o realizaciji obaveza iz ugovora Telekoma, izvještaj o reviziji, odnosno da li je Telekom ispunio sve ono što je obećao prilikom privatizacije. I na kraju, nema opšte informacija da li je ta kompanija platila bilo kakve kazne i penale ukoliko nije ispunila svoje obaveze iz ugovora", kaže Maraš.
Iako se godinama sumnjalo da je prodaja crnogorskog Telekoma bila korupcionaški posao, dio stručne i političke javnosti koji se bavio ovim slučajem za to nije imao dokaza.
Međutim, odnedavno je sasvim izvjesno da ovaj aranžman predstavlja slučaj privatizacije zasnovan na korupciji na visokom nivou, a štetan po interese građana i države Crne Gore.
Argumentacija za to se nalazi u nedavno objavljenom nalazu američke Komsije za hartije od vrijednosti, ali i pristanku Deutsche i Magyar Telekom-a da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
"Deutsche Telekom“ je, navodno, preko svoje podružnice "Magyar Telekom“ crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije "Telekoma Crna Gora“ isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura.
Čitav slučaj, uključujući i internu istragu je odgovornost većinskog akcionara, a to je Mađar Telekom, tvrdi direktor Telekoma Crne Gore Ridiger Šulc.
Iako već petnaestak dana vlada veliko interesovanje medija i ukupne javnosti za ovu aferu, menadžment Telekoma se do sada nije oglašavao, a obraćanje javnosti izvršnog direktora crnogorskog Telekoma Ridigera Šulca u srijedu je, bar što se tiče ove afere, bilo razočaravajuće.
Šulc je pola sata govorio o uspješnoj kompaniji sa briljantnom organizacionom strukturom i motivisanim kadrovima, te brojnim benefitima koje je Crna Gora, od privatizacije do sad, imala od Telekoma. A o samoj aferi samo par uopštenih rečenica:
"Čitav slučaj, uključujući i internu istragu kao i odluku da dođe do poravnanja sa Ministarstvom pravde SAD i njihovom Komisijom za hartije od
Magyar Telecom
vrijednosti, je odgovornost većinskog akcionara, a to je Mađar Telekom. Crnogorski Telekom će i dalje sarađivati i ostati posvećen i pružićemo saradnju i odgovoriti na sve zahtjeve koji nama budu upućeni od relevantnih domaćih i međunarodnih institucija sve dok istraga ne bude završena. Kao crnogorski Telekom, nijesmo u mogućnosti da vam damo bilo kakve konkretne podatke u vezi sa ovim pitanjem pošto je istraga i dalje u toku. Nakon tri mjeseca koje sam proveo ovdje mogu da vam dam svoje viđenje, ne ono koje se tiče korupcije ili istrage već moje viđenje situacije u ovoj kompaniji", naveo je Šulc.Nema ključnih dokumenata
Crnogorska Policija se ne bavi privatizacijom Telekoma jer, kako je sam vršilac dužnosti direktora Policije Božidar Vuksanović rekao, nijesu od Tužilaštva dobili nalog za pokretanje istrage.
Specijalno Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju je obavijestilo javnost da je od američkih institucija zatražena dokumentacija u vezi ovog slučaja.
U međuvremenu se oglasio i premijer Igor Lukšić, koji je na više javno izrečenih sugestija u vezi poništavanja ovog privatizacionog aranžmana odgovorio da to nije realna opcija.
Vlada je u međuvremenu objavila dokumentaciju o privatizaciji Telekoma koja je već od strane nevladine organizacije MANS, koja se zbog traženja dokumentacije u vezi ovog slučaja sa Vladom sudi još od 2005., okarakterisana kao pokušaj zamazivanja očiju javnosti.
Ključnih dokumenata nema, kaže predstavnik MANS-a Vuk Maraš.
"Šta je ono što nije dato, a što mi vjerujemo da je ključno u cijeloj ovoj priči, jeste, recimo, da objave ugovore sa svim konsultantnima koje je Vlada imala i informacije koliko su ti konsultanti plaćeni. Toga nema. Dalje, cijela korespondencija Vlade i tenderske komisije koja bi bila ključna za procjenu da li je ovaj postupak proveden po zakonu takođe nije objavljen. Nema informacija ni o bankarskim ni o korporativnim garancijama, nema informacija ko su bili članovi tenderske komisije, koliko su novca dobili i po kojem kriterijumu su ti ljudi birani. Nema svih pristiglih ponuda, nema informacija da li su firme provjerene koje su se prijavile na tender, u smislu da li je protiv njih vođen postupak i slično. Nema izvještaja o realizaciji obaveza iz ugovora Telekoma, izvještaj o reviziji, odnosno da li je Telekom ispunio sve ono što je obećao prilikom privatizacije. I na kraju, nema opšte informacija da li je ta kompanija platila bilo kakve kazne i penale ukoliko nije ispunila svoje obaveze iz ugovora", kaže Maraš.