Za male zemlje poput Crne Gore, web ekonomija otvara neslućene mogućnosti čime se može prevazići zaostatak u indistrijskom razvoju.
Primjer je internet domen Crne Gore ".me" koji je najbrže rastući na svijetu i koji je do danas zakupilo preko pola miliona vlasnika sajtova. Time je država ostvarila 9 miliona eura čime je domen.me postao najuspješniji crnogorski izvozni virtuelni proizvod.
Za male zemlje poput Crne Gore, web ekonomija otvara velike mogućnosti za osnivanje kompanija, kaže Ministar za informaciono društvo Vujica Lazović, koji u web ekonomiji vidi budućnost državnog razvoja.
"21. vijek je počeo sa dvije jasne poruke. Prva poruka je da sve što ste učili iz industrijske ekonomije zaboravite jer web ekonomija ima svoja pravila i ekonomsko obrazovanje koje se vrti unutar okvira starih paradigmi i zatvorenih modela sa kraja 19. i početka 20. vijeka baziranih na ekonomiji nacije i države ne može vam danas biti od velike pomoći. Druga poruka je da se sve seli na mrežu u digitalni svijet te da oni koji to ne shvataju nemaju šanse za uspjeh", kaže Lazović.
Lazović podsjeća da je domen Crne Gore najbrže rastući u svijetu sa 550 hiljada zakupaca od čega je država prihodovala 9 miliona eura. Zato je za ministra domen .me najuspješniji crnogorski izvozni proizvod.
".Me domen za kojim na međunarodnom tržištu vlada veliko interesovanje s pravom možemo reći da je kao virtuelni proizvod najvažniji crnogorski izvozni brend", navodi on.
Odliv talenata
Student IT tehnologija Filip Marković smatra da mladi u Crnoj Gori u najvećem procentu koriste moderne sisteme komunikacija. Smatra međutim da treba razbiti predrasude onih starijih prema savremenim tehnologijama
"Ministarstvo za informatičko društvo i telekomunikacije radi to već tri godine, ako sam ja dobro upućen u to, trudi se da obrazuje i edukuje sve sfere crnogorskog društva. Postoje CD-ovi informatike za početnike i ja ih imam barem 5 za moju majku i ostale ukućane. Mi mladi ih koristimo u mnogo većem broju nego pripadnici starijih generacija mada mislim i da postoji neka "kvaka" koja odbija starije ljude da se da se bave i upoznaju ove tehnologije misleći da su teške i da su van njihovog doba. Svi su oni spremni za to samo što su odbojni prema tome", kaže Marković.
Još jedan problem je odliv mozgova. Oni najbolji dobijaju mnogo bolje ponude iz inostranstva pa kako u finansijskom tako i u potencijalu za usavršavanje i to nije problem samo Crne Gore, kaže Branko Milutinović iz Beograda koji je jedno vrijeme radio u u Microsoft-u u Holandiji. Danas je ponovo u Beogradu.
"Ono sa čime se suočavamo u regionu je da talenti odlaze iz zemlje i zapošljavaju se u nekim velikim stranim komapnijama. Pružila mi se šansa za odličnom zaradom i uslovima rada što sam i prihvatio. No, nakon nekog vremena odlučio sam da se vratim kući i započnem posao sa kompjuterskim igricama. Zapravo sam u Majkrosoftu shvatio da naši mladi eksperti nijesu lošiji od onih u drugim krajevima svijeta", kaže Milutinović.
Primjer je internet domen Crne Gore ".me" koji je najbrže rastući na svijetu i koji je do danas zakupilo preko pola miliona vlasnika sajtova. Time je država ostvarila 9 miliona eura čime je domen.me postao najuspješniji crnogorski izvozni virtuelni proizvod.
Lazović: Sve se seli na mrežu u digitalni svijet i oni koji to ne shvataju nemaju šanse za uspjeh.
Za male zemlje poput Crne Gore, web ekonomija otvara velike mogućnosti za osnivanje kompanija, kaže Ministar za informaciono društvo Vujica Lazović, koji u web ekonomiji vidi budućnost državnog razvoja.
"21. vijek je počeo sa dvije jasne poruke. Prva poruka je da sve što ste učili iz industrijske ekonomije zaboravite jer web ekonomija ima svoja pravila i ekonomsko obrazovanje koje se vrti unutar okvira starih paradigmi i zatvorenih modela sa kraja 19. i početka 20. vijeka baziranih na ekonomiji nacije i države ne može vam danas biti od velike pomoći. Druga poruka je da se sve seli na mrežu u digitalni svijet te da oni koji to ne shvataju nemaju šanse za uspjeh", kaže Lazović.
Lazović podsjeća da je domen Crne Gore najbrže rastući u svijetu sa 550 hiljada zakupaca od čega je država prihodovala 9 miliona eura. Zato je za ministra domen .me najuspješniji crnogorski izvozni proizvod.
".Me domen za kojim na međunarodnom tržištu vlada veliko interesovanje s pravom možemo reći da je kao virtuelni proizvod najvažniji crnogorski izvozni brend", navodi on.
Odliv talenata
Student IT tehnologija Filip Marković smatra da mladi u Crnoj Gori u najvećem procentu koriste moderne sisteme komunikacija. Smatra međutim da treba razbiti predrasude onih starijih prema savremenim tehnologijama
"Ministarstvo za informatičko društvo i telekomunikacije radi to već tri godine, ako sam ja dobro upućen u to, trudi se da obrazuje i edukuje sve sfere crnogorskog društva. Postoje CD-ovi informatike za početnike i ja ih imam barem 5 za moju majku i ostale ukućane. Mi mladi ih koristimo u mnogo većem broju nego pripadnici starijih generacija mada mislim i da postoji neka "kvaka" koja odbija starije ljude da se da se bave i upoznaju ove tehnologije misleći da su teške i da su van njihovog doba. Svi su oni spremni za to samo što su odbojni prema tome", kaže Marković.
Još jedan problem je odliv mozgova. Oni najbolji dobijaju mnogo bolje ponude iz inostranstva pa kako u finansijskom tako i u potencijalu za usavršavanje i to nije problem samo Crne Gore, kaže Branko Milutinović iz Beograda koji je jedno vrijeme radio u u Microsoft-u u Holandiji. Danas je ponovo u Beogradu.
"Ono sa čime se suočavamo u regionu je da talenti odlaze iz zemlje i zapošljavaju se u nekim velikim stranim komapnijama. Pružila mi se šansa za odličnom zaradom i uslovima rada što sam i prihvatio. No, nakon nekog vremena odlučio sam da se vratim kući i započnem posao sa kompjuterskim igricama. Zapravo sam u Majkrosoftu shvatio da naši mladi eksperti nijesu lošiji od onih u drugim krajevima svijeta", kaže Milutinović.