Crnogorski mediji su kao i društvo – nesavršeni, posvađani, vrlo često neprofesionalni i rade u ambijentu koji im ne omogućava slobodu i bezbjednost. To su u najkraćem zaključci skupa posvećenog medijima kao ogledalu društva i države koji je održan u Podgorici.
Crnogorska medijska scena, uz brojna kršenja novinarske etike, ipak oslikava domete demokratskih procesa i kapacitetet države Crne Gore što se najbolje vidi i čitanjem najnovijeg izvještaja Evropske komisije o napretku, između ostalog i u dijelu koji se odnosi na medijske slobode.
Da slika medijskih sloboda u Crnoj Gori nije zadovoljavajuća još jednom nas podsjeća Peter Šnaucer iz Kancelarije EU u Podgorici.
"I dalje nas ozbiljno brine nasilje protiv medija. Pojedini slučajevi nasilja i napada na novinare i imovinu medija su uspješno istraženi i procesuirani dok su u drugim slučajevima istrage još traju i imamo situcaiju da nijesu identifikovani svi izvršioci i nalogodavci. Mislimo da stariji slučajevi napada na novinare treba da budu hitno rješavani kako bi se izbjegla zastara. Manjak etičkih i profesionalnih standarda u novinarskoj praksi takođe su razlog za zabrinutost i dalje tenzije u medijskom okruženju", upozorava Šnaucer.
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje kaže da je utisak da su vruće teme, izvještavanje medija o teškim problemima crnogorskog društva i mogućnost da se suoče sa drugačijim mišljenjem, više nego ikada uplašili Vladu Crne Gore, čiji predstavnik se nije pojavio na sesiji sa novinarima i predstavnicima Kancelarije EU u Podgorici.
Biti novinar u Crnoj Gori danas je opasno , naročito ako kritikujete vlast, kaže Uljarević:
Daliborka Uljarević
"Izvještavanje o nepotizmu, vezama politike i organizovanog kriminala i naročito osvjetljavanja postojanja korupcije na visokom niovu uz zloupotrebu javnih resursa i pretvaranje javnog u lični interes, mnoge moćnike je činila i čini nervoznim. Upravo u toj činjenici treba tražiti i motive i nalogodavce brojnih napada na novinare i njihove redakcije kao i neadekvatnu istraženost tih napada", konstatuje Uljarević.
Kodeks iduće godine
Predsjednik Komisije za istragu napada na novinare Nikola Marković kaže da za unapređenje medijskih sloboda i rješavanje slučajeva napada na medije i novinare nedostaje političke volje u vlasti:
"Od preko 30 slučajeva bar dvije trećine su još uvijek nerasvijetljene, a ubistvo Duška Jovanovića još nije dobilo pravosnažni sudski epilog. I poslije 10 godina vidimo da suđenje kreće iz početka", podsjeća Marković.
Novinar Tufik Softić, koji je dva puta napadan zbog pisanja o poslovima kriminalnih klanova sa sjevera, tvrdi da rezultata u istragama napada na njega i ostale kolege neće biti dok država ne razotkrije veze kriminalaca i pojedinih struktura u državi:
"Treba u svim slučajevima koji se odavno vode kao neriješeni da se ispita moguća veza kriminalaca sa pojedincima iz policijskih i bezbjednosnih struktura. Prosto nema drugog objašnjenja zašto nema nikakvih rezultata u istragama tih napada i u tom najpoznatijem slučaju ubistva Duška Jovanovića", naglašava Softić.
I dok država još ne otkriva počinoce i inspiratore brojnih napada na novinare i medije sami mediji, iako žestoko podijeljeni, uspjeli su nedavno pod pokroviteljstvm OEBS-a u Beču da naprave prvi korak ka usaglašavanju minimuma novinarskih standarda na medijskom nebu Crne Gore.
"Mi smo se dogovorili o nekom minimumu saradnje i mislim da je to veoma, veoma značajan korak kako bi zajedničkim snagama do februara naredne godine uspjeli da napravimo makar taj kodeks kojim bi se zajednički upravljali", navodi Gordana Borović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.