"Blagosloveni narode Crne Gore danas saopštavam konačna imena sastava nove vlade", kazao je mandatar Zdravko Krivokapić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio predlog svog kabineta.

"Ovo je Vlada koja nije ni startovala, a najviše je kritikovana. Više se bavilo imenima, nego vizijom budućnosti Crne Gore", rekao je mandatar Krivokapić obraćajući se predstavnicima medija u petak, 27. novembra.

Na pitanja novinara o uticajima na sastav Vlade i da li u njoj ima njegovih prijatelja i rodbine, Krivokapić je odgovorio da kandidate poznaje od skoro:

“Nijedna hipoteza nije tačna. Ako bi ja htio da imam vladu kumova, prijatelja, rodbine, ne bih tu pripadao. Nijedan od kandidata za ministre nije moj rod. Želio sam da dođe do konsenzusa političkih subjekata”.

Pročitajte i ovo: Buduća vlada Crne Gore: Više politička i pomalo ekspertska

Osvrćući se na peticiju koju je potpisalo 4 hiljade građana a kojom se tražilo odustajanje od spajanja četiri ministarstva u jedno (kulture, obrazovanja, nauke i sporta) mandatar je rekao da “možda jeste glomazno ali je srodno”.

A o kandidatu za ministra tog objedinjenog resora Vesni Bratić, koja je u javnosti osporavana zbog kontroverznih stavova, kratko je rekao:

"Pustimo Bratić da pokaže prve rezultate, pa da onda sudimo".

Ko su predloženi ministri

Predsjednik Vlade Zdravka Krivokapića imaće samo jednog potpredsjednika, Dritana Abazovića, lidera Građanskog pokreta URA.

Pročitajte i ovo: 'Apostolska' vlada mandatara Krivokapića

Nova Vlada Crne Gore čiji se izbor očekuje 2. decembra, imaće 12 ministarstava, na čijem će čelu biti, široj javnosti, uglavnom nepoznate ličnosti, od kojih je dio što rodbinski što ideološki blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Za ministra unutrašnjih poslova predložen je Sergej Sekulović, advokat, civilni aktivista i politički analitičar. Bio je savjetnik u Vladi izbornog povjerenja koja je prethodila parlamentarnim izborima 2016. godine. Prethodno je bio član Pokreta za promjene Nebojše Medojevića i savjetnik bivšem predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića(SDP).

Olivera Injac, predavač na predmetu bezbjednosti na privatnom Univerzitetu Donja Gorica, predložena je za ministarku odbrane. Učesnica je niza foruma na temu članstva Crne Gore u NATO alijansi. Injac je od 2000. do 2008. godine bila savjetnik u Upravi policije.

Ministar pravde i manjinskih prava biće advokat Vladimir Leposavić, široj javnosti poznat je kao pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko – primorske Srpske pravoslavne crkve i član pravnog tima koji je prethodnom periodu radio na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Pročitajte i ovo: Crna Gora na sve jačem klerikalnom talasu

Za ministra vanjskih poslova predložen je Đorđe Radulović koji je zaposlen u tom ministarstvu od 2011. godine. Bio je ataše u odsjeku bilaterale i zamjenik crnogorskog ambasadora u Rumuniji.

Budući ministar finansija i socijalnog staranja je Milojko Spajić, magistar je finansijskog inženjeringa koji je deset godina radio u inostranstvu, a poslije povratka u Crnu Goru bio je član savjetničkog tima mandatara Zdravka Krivokapića.

Za ministra ekonomskog razvoja je predložen Jakov Milatović, takođe nepoznat široj javnosti. Nakon što je magistrirao ekonomiju na Univerzitetu Oksford, kao stipendista britanske vlade, radio je kao ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, nekadašnji je predsjednički kandidat opozicije (2018. god.) Bio je poslanik Pozitivne koju je napustio poslije skretanja te partije ka vladajućoj koaliciji. Stručnjak je za ekonomiju i berzu. Nakon predsjedničkih izbora Bojanić se nije bavio politikom.

Predlog za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić predstavlja najkontroverznije rješenje mandatara Zdravka Krivokapića, a sporno je što su u jedno ministarstvo spojene četiri oblasti.

Pročitajte i ovo: Zbog izjave o ženama osporava se kandidatura Vesne Bratić za ministarku

Profesorica Vesna Bratić je postala poznata široj javnosti na osnovu njenih desničarskih objava na društvenim mrežama i izjava medijima, u kojima je vatreno branila političke aktivnosti Srpske pravoslavne crkve, govorila o potrebi rušenja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, konstatacijama da su se Crnogorke vjenčavale “u crnini zbog žala za Kosovom” …

Za ministarku zdravlja predložena je doktorka Jelena Borovinić Bojović, koja je došla je pod udar dijela javnosti nakon što je kao načelnik odjeljenja na kome se liječio Amfilohije, dozvolila ulazak sveštnika i civila na COVID odjeljenje tokom iznošenja posmrtnih ostataka mitropolita. Sahrani Amfilohija je prisustvovala ne poštujući mjere zaštite.

Tamara Srzentić koja je završila studije u Sjedinjenim Američkim Državama, a radila je u evropskim zemljama predložena je za ministarku javne uprave, digitalnog društva i medija.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, nakon izbora Vlade vodiće Ratko Mitrović, univerzitetski profesor arhitekture. Bio je direktor izgradnje hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Nekada je učestvovao u projektovanju više malih hidroelektrana u Crnoj Gori, ali je u međuvremenu sa tim poslom prekinuo smatrajući “takav model proizvodnje električne energije neprihvatljivim”.

Za ministara poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede predložen je Aleksandar Stijović koji radi u Institutu za šumarstvo Crne Gore.

Manadatar danas nije govorio o programu a prema ranijim najavama buduća Vlada u fokusu imaće evropske integracije, zelenu ekonomiju, digitalnu transformaciju, regionalnu saradnju i povezanost…i neće dovoditi u pitanje spoljnopolitičke prioritete Crne Gore, uključujući i članstvo u NATO.

Od izbora do predloga Vlade uz žestoka osporavanja

Tročlana koalicija, „Za budućnost Crne Gore“ na čelu sa Demokratskim frontom, ,„Crno na bijelo“ lidera URA Dritana Abazovića i Mir je naša nacija koju predvode Demokrate Alekse Bečića, na izborima 30. avgusta osvojila je tijesnu većinu od 41 poslaničkog mandata.

Zdravko Krivokapić kao nestranačka ličnost bio je nosilac liste Za budućnost Crne Gore. Nakon dogovora sa liderima druge dvije koalicije da će buduća Vlada biti ekspertska našao se na udaru kritika, prije svega Demokratskog fronta, kao glavnog konstituenta liste koju je predvodio.

Pročitajte i ovo: Gafovi ili sporna politička uvjerenja crnogorskog mandatara

U DF su najavili podršku novoj Vladi iako smatraju da su čelni resori trebalo da pripadnu partijskim čelnicima. Za samog Krivokapića su naveli da su ga, kao nosioca liste, prihvatili na predlog Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Poziv da uđu u Krivokapićevu vladu u međuvremenu su odbile partije manjinskih naroda obrazlažući to nepremostivim ideološkim razlikama sa pojedinim partijama, prije svih Demokratskim frontom.

Period od kada je od predsjednika države Mila Đukanovića dobio mandat da sastavi novu Vladu, brojne izjave Krivokapića bile su kritikovane sa aspekta kolizije sa određenjem Crne Gore kao građanske, sekularne i antifašističke države.

Krivokapić dominatno vjernik

Mandatar Krivokapić koji je univerzitetski profesor je, kako i ističe pravoslavni hrišćanin, blizak SPC-u i pokojnom mitropolitu Amfilohiju.

Kada je 3. novembra predstavio nepotpuni sastav predloga Vlade, Krivokapić je rekao da će “Vlada imati 12 ministarstava što ima simboliku 12 apostola o kojima nas je stalno podučavao naš mitropolit (Amfilohije)”.

Demokratska partija socijalista (DPS), tada je saopštila je da je Vlada sastavljena pod uticajem Srpske pravoslavne crkve, koja je “sastavljala liste, predlagala nosioce, formirala ideologiju”.

„Apostolska” vlada, u kojoj nema predstavnika nacionalnih manjima ali ni Crnogoraca, u kojoj je zastupljena samo jedna konfesija – srpsko-pravoslavna, biće svojevrstan eksperiment koji neće dugo trajati”, zaključili su iz DPS-a, koja je na izborima 30. avgusta, nakon 30 godina vladavine prešla u opoziciju.

Na sjednici 2. decembra na kojoj će se glasati o Krivokapićevom kabinetu i programu zbog komplikovane epidemiološku situaciju sa korona virusom, poslanici će moći prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma da glasaju online.