Žirante za kredit u Crnoj Gori danas je mnogo teže obezbijediti nego ranije u vrijeme kreditne ekspanzije u kojoj se opeklo mnogo građana koji sada vraćaju tuđe dugove.
Pažnju je privukla ideja predsjednika Pokreta za Promjene Nebojše Medojevića kako bi Centralna banka trebalo da obaveže komercijalne banke da iskoriste sve zakonske mogućnosti da novac naplate od korisnika kredita.
U Hipo Alpe Adria Banci ne žele da komentaršu inicijative političara ali kako kaže direktroka marketinga Željka Radulović interesantan im je svaki prijedlog za zaštitu klijanata i žiranata.
"Nama je u prvom planu zaštita naših klijenata. Žiranti su tu u toku jer kada neko stupi u ugovorni odnos sa našom bankom, uzme kredit i hopotetički dođe u kašnjenje, procedura je takva da podsjećamo, opominjemo i zovemo i njega i njegovog žiranta. Znači, šaljemo paralelnu dokumentaciju, opomene, pozive i slično. O svemu su obaviješteni i klijent i žirant. Ukoliko u roku od 45 dana sve ove opomene ne urode plodom tada šaljemo sredstva obezbjeđenja i njemu i žirantima. Dakle, žirant je u svakom trenutku obaviješten o tome šta se dešava", kaže Radulović.
Da su žiranti maksimalno zaštićeni od banke jer je to i u njenom interesu tvrde i u Erste Banci.
Relja Đurović direktor sektora za stanovnisštvo kaže da ta banka prije svega pokušava svojim klijentima da pronađe opciju koja će ih relaksirati trenutnih obaveza na način što će ih ili reprogramirat
"Tako će mjesečne obaveze biti manje ili ćemo im ponuditi kredit kojim će moći da refinansiraju neke obaveze, ili u našoj banci ili u drugim bankama. Tek ukoliko takve varijante ne ne naiđu na pozotovan odgovor ili na mogućnost da se mogu tako realizovati banka onda mora aktivirati sredstva obezbjeđenja, onda su to žiranti. Dakle, prije svega nastojimo da sa klijentom nađemo modus kako da svoje obaveze na pravi način izmiri", naglašava Đurović.
"Period kreditne ekspanzije u Crnoj Gori kada je do novca u banci bilo lako doći donio je mnogo žiranata. Puno je onih koji su htjeli da pomognu, ima i onih koji su potpis stavili za određenu naknadu ali i žiranata čiji su lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama", kaže za RSE Vukoman Femić iz Berana ,bivši poslanik .
On je neformalni predsjednik još neformiranog udruženja žiranata kojih u tom gradu ima oko 2000, što znači da je svaki treći stanovnik nekom bio bankarski jemac.
"Najviše je onih koji su prevareni, koji uopšte nijesu potpisali, a vraćaju kredite onih koji su potpisali. Ja sam potpisao na hiljadu a onda je tamo suma uvećana 10 puta. To je moguće jer je Centralna banka omogućila bankama da daju takve kredite gdje se lako moglo prevariti. Nijesu prevaranti samo korisnici kredita nego je tu u velikoj mjeri učestvovala i banka. Kako? Ona je davala takvu kreditnu dokumentaciju koja je bila veoma lako podložna falsifikatu i vi potpišete ugovor na kojem nema sume za koju žirirate. Korisnik kredita kasnije sam upisuje sumu. Dok se dođe do banke taj se zahtjev izmijeni zajedno u dogovoru sa službenikom", kaže Femić.
Ali, u Hipo Adria i Erste Banci odbacuju mogućnost prevare žiranata mahinacijom korisnika kredita.
"Mi smo preduzeli sve što je bilo u našoj moći da te situacije svedemo na minimum na način što se jednostavno dokumentacija koja se banci dostavlja pokušava do kraja utvrditi da li je vjerodostojna", ističe Đurović.
"U Hipo Alpe Adria banci do sada nije bilo slučajeva da su nas tužili ili se žiranti žalili i definitivno nema porstora za zloupotrebe. Oni moraju svi lično da se pojave u prostorijama naše banke sa ličnim kartama, da potpišu svi zajedno ugovore i da na tim ugovorima i da na tim izjavama vide za koji iznos garantuju", kaže Radulović.
Vukoman Femić ističe kako udruženje prevarenih žiranata traži od Vlade i od centralne banke da makar obavežu banke u slučajevima gdje se sudski dokaže da su prevareni da kredite naplaćuju od korisnika inače će biti sve manje žiranata.
"Više se niko ne usuđuje da žirira jer vidi se da je stanovništvo postalo kriminogeno. U našem društvu ljudi su vidjeli da se prevarama može doći do pristojnog života i onda više ne znate ko je kakav dok vas ne prevari", zaključuje Femi.
Pažnju je privukla ideja predsjednika Pokreta za Promjene Nebojše Medojevića kako bi Centralna banka trebalo da obaveže komercijalne banke da iskoriste sve zakonske mogućnosti da novac naplate od korisnika kredita.
U Hipo Alpe Adria Banci ne žele da komentaršu inicijative političara ali kako kaže direktroka marketinga Željka Radulović interesantan im je svaki prijedlog za zaštitu klijanata i žiranata.
"Nama je u prvom planu zaštita naših klijenata. Žiranti su tu u toku jer kada neko stupi u ugovorni odnos sa našom bankom, uzme kredit i hopotetički dođe u kašnjenje, procedura je takva da podsjećamo, opominjemo i zovemo i njega i njegovog žiranta. Znači, šaljemo paralelnu dokumentaciju, opomene, pozive i slično. O svemu su obaviješteni i klijent i žirant. Ukoliko u roku od 45 dana sve ove opomene ne urode plodom tada šaljemo sredstva obezbjeđenja i njemu i žirantima. Dakle, žirant je u svakom trenutku obaviješten o tome šta se dešava", kaže Radulović.
Da su žiranti maksimalno zaštićeni od banke jer je to i u njenom interesu tvrde i u Erste Banci.
Relja Đurović direktor sektora za stanovnisštvo kaže da ta banka prije svega pokušava svojim klijentima da pronađe opciju koja će ih relaksirati trenutnih obaveza na način što će ih ili reprogramirat
Najviše je onih koji su prevareni, koji uopšte nijesu potpisali, a vraćaju kredite onih koji su potpisali. Ja sam potpisao na hiljadu a onda je tamo suma uvećana 10 puta
"Tako će mjesečne obaveze biti manje ili ćemo im ponuditi kredit kojim će moći da refinansiraju neke obaveze, ili u našoj banci ili u drugim bankama. Tek ukoliko takve varijante ne ne naiđu na pozotovan odgovor ili na mogućnost da se mogu tako realizovati banka onda mora aktivirati sredstva obezbjeđenja, onda su to žiranti. Dakle, prije svega nastojimo da sa klijentom nađemo modus kako da svoje obaveze na pravi način izmiri", naglašava Đurović.
"Period kreditne ekspanzije u Crnoj Gori kada je do novca u banci bilo lako doći donio je mnogo žiranata. Puno je onih koji su htjeli da pomognu, ima i onih koji su potpis stavili za određenu naknadu ali i žiranata čiji su lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama", kaže za RSE Vukoman Femić iz Berana ,bivši poslanik .
On je neformalni predsjednik još neformiranog udruženja žiranata kojih u tom gradu ima oko 2000, što znači da je svaki treći stanovnik nekom bio bankarski jemac.
"Najviše je onih koji su prevareni, koji uopšte nijesu potpisali, a vraćaju kredite onih koji su potpisali. Ja sam potpisao na hiljadu a onda je tamo suma uvećana 10 puta. To je moguće jer je Centralna banka omogućila bankama da daju takve kredite gdje se lako moglo prevariti. Nijesu prevaranti samo korisnici kredita nego je tu u velikoj mjeri učestvovala i banka. Kako? Ona je davala takvu kreditnu dokumentaciju koja je bila veoma lako podložna falsifikatu i vi potpišete ugovor na kojem nema sume za koju žirirate. Korisnik kredita kasnije sam upisuje sumu. Dok se dođe do banke taj se zahtjev izmijeni zajedno u dogovoru sa službenikom", kaže Femić.
Ali, u Hipo Adria i Erste Banci odbacuju mogućnost prevare žiranata mahinacijom korisnika kredita.
"Mi smo preduzeli sve što je bilo u našoj moći da te situacije svedemo na minimum na način što se jednostavno dokumentacija koja se banci dostavlja pokušava do kraja utvrditi da li je vjerodostojna", ističe Đurović.
"U Hipo Alpe Adria banci do sada nije bilo slučajeva da su nas tužili ili se žiranti žalili i definitivno nema porstora za zloupotrebe. Oni moraju svi lično da se pojave u prostorijama naše banke sa ličnim kartama, da potpišu svi zajedno ugovore i da na tim ugovorima i da na tim izjavama vide za koji iznos garantuju", kaže Radulović.
Vukoman Femić ističe kako udruženje prevarenih žiranata traži od Vlade i od centralne banke da makar obavežu banke u slučajevima gdje se sudski dokaže da su prevareni da kredite naplaćuju od korisnika inače će biti sve manje žiranata.
"Više se niko ne usuđuje da žirira jer vidi se da je stanovništvo postalo kriminogeno. U našem društvu ljudi su vidjeli da se prevarama može doći do pristojnog života i onda više ne znate ko je kakav dok vas ne prevari", zaključuje Femi.