Tretman izvještaja relevantnih međunarodnih organizacija o Crnoj Gori, od strane zvanične Podgorice, zavisi od njihovog sadržaja. Oni pohvalni se veličaju, dok se negativni osporavaju, dovodi se u pitanje metodologija izrade i kredibilitet autora.
Posljednji izvještaj Transparensi Internešenela, po kome je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je pogoršala indeks korupcije u odnosu na 2009. godinu, dok su ostale drzave Balkana stagnirale ili napredovale, odmah je doveden u pitanje.
Politički direktor Demokartske partije socijalista Predrag Sekulić izjavio je da mu se čini da je percepcija građana drugačija od crnogorske realnosti, dodajući da nije upzonat sa metodologijom koju su koristili istraživači. Na pitanje zašto vladajuća stranka izražava skepsu prema izvještajima u kojima se konstatuju crnogorske slabosti, dok one koji govore o naprecima Crne Gore slavodobitno ističe Sekulić.
"Sve izvještaje treba podijeliti u dvije kategorije. Jedna grupa su izvještaji koji dolaze od relevantnih međunarodnih institucija kao što su Evropska unija, Evropska komisija. Sa druge strane imamo izvještaje koji dolaze od raznih NVO ,bez obzira koliki bio njihov autoritet u svijetu. Tako da se i prema tome odakle dolazi taj izvještaj mi tako i odnosimo", kaže Sekulić za Radio Slobodna Evropa.
U Demokratskoj partiji socijalista tvrde da vode računa o kredibilitetu autora izvještaja. Sa druge strane, zvaničnici su često znali da sa nipodaštvanjem govore o dokumentima i preporukama koji dolaze sa najvažnijih međunarodnih adresa. Tako je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica u martu ove godine potcijenila izvještaj Stejt dipartmenta o stanju u pravosuđu:
"Ja ga uopšte ne bih komentarisala.Apsolutno me ne dotiče. Mi radimo i imamo rezultate.Mislim da takav način izvještavanja i tako paušalno gledanje i na neki način ne objektivno , zavsino od toga ko im pruža podatke je najveći pritisak na rad crnogorskih sudova", rekla je Medenica.
Sličan odnos vlasti u Podgoricii državni mediji nedavno su zauzeli i prema izvještaju Reportera bez granica u kome je Crna Gora najgore plasirana od svih balkanskih zemalja po stepenu medijskih sloboda. Na rang listi te ugledne međunarodne organzacije Crna Gora se nalzi na 104. mjestu skupa sa državama poput Angole i Nigera, što je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj pad za 27 mjesta.
Strategija noja
Taj izvještaj je ponovo ponukao državne medije da pokrenu istragu - ko su njegovi autori i ko su bili izvori u Crnoj Gori. Boris Raonić, član nacionalnog Savjeta za evropske integracije kaže da se slične istrage ne sprovode ukoliko sa istih adresa dođu pohvale.
"Metodologija koju međunarodne organizacije koriste i pouzdanost njihovih izvora je ono što je njih učinilo institucijom i partnerima na osnovu čijih preporuka i ocjena se formiraju spoljne politike mnogih zemalja.Tako da ovo što sada vidimo u Crnoj Gori je neka strategija noja. Možda ta strategija negdje drugo ima smisla ali u asfaltiranoj i betoniranoj Podgorici ukoliko noj pokuša da uradi takvo nešto glava će sve nas da zaboli. To je nešto što naši zvaničnici moraju da shvate sa jedne strane. Sa druge strane moramo da prepoznamo i licemjerje njihovu jer itekako se pozivaju na izvore tih istih ili sličnih organizacija koje koriste iste metodologije, kada su njihovi izvještaji pozitivni.Tada našim tzv. profesionalnim novinarima ne pada na pamet da provjeravaju pouzdanost tih izvora i nalaza tih institucija", kaže Raonić.
Osporavanje kredibiliteta međuanordnih organizacija često ide u paketu sa izjavama domaćih zvaničnika koji su u više navrata za negativne izvejštaje optužili pojedine nevladine organizacije i medije koji uredno izvještavaju o problemima sa kojim se suočava današnja Crna Gora.
Tako je Gordana Đurović ranije optužila MANS da radi protiv interesa države i zajedničkog rada svih institucija. Prije toga je dovela u pitanje motive MANS-a za traženje ineformacija o korupciji i organizovanom kriminalu od javnih institucija, što su u toj NVO protumačili kao indirektnu optužbu za špijunažu.
Sličnu optužbu na račun civilnog sektora i medija, koji nijesu pod kontrolom vlasti, ne tako davno izrekao je i direktor policije Veselin Veljović, koji je optužio određene medije i NVO da šire dezinformacije na račun policije i drugih državnih organa i institucija. Iako su tada iz manje vladajuće stranke od Veljovića tražili da identifikuje navodne subjekte koji ruše ugled države i rade joj o glavi, Veljović je, ponavljajući optužbe, odbio da precizira o kome govori.
"Na pojedine predstavnike medija, koji sve više postaju medijska reciklaža a ne mediji koji na pravi, korektan način informišu građane naše države. Naravno javnost će znati ali će znati onoga trenutka kada ja budem procijenio da to treba da kažem", rekao je Veljović.
Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, kaže da je već očigledna praksa vlasti da za sopstvene propuste i nesposobnost optužuje one koji na to ukazuju:
"Po principu da se ubije glasnik koji donosi lošu vijest, pokušava se pošto poto sanirati, na neki način, spostvena greška time što će se jednostavno ukazati na eventualno lošu metodologiju, loše izvještaje, iskrivljene izvještaje ili neupućenost, ili nemanje dobrih podataka i tako dalje. Nekako se to uvijek dešava samo sa onim izvještajima i onim ocjenama koje ne idu u prilog vladajućim strukturama", zaključuje Radulović.
„Uvjeren sam da bi svima koristilo da i odgovori na upitnik Reportera bez granica u dijelu faktografije po pravilu navode i izvore informacija što bi omogućilo objektivnije sagledavanje stvarnog stanja uloge i doprinosa sa državnih ali i ostalih struktura u ovoj oblasti.Ovako se može reći da je objektivnost izvještaja u najmanju ruku upitna", rekao je premijer u Skupštini Crne Gore u srijedu, tokom odgovaranja na pitanja poslanika.
Đukanović je rekao kako je Crna Gora trebla da bude barem na nivou prošlogodišnjeg rejtinga, a da "objektivna analiza upućuje na zaključak da je on trebao biti zančajno unaprijeđen".
"Kada smo već kod subjektivnih utisaka, dozvolite i jednu takvu moju ocjenu .Možda dio medijske zajednice u Crnoj Gori i ne zaslužuje mnogo bolju poziciju od 104., ali ne iz razloga koji su navedeni u kriterijumu upitnika. Uprkos njihovim pretenzijama pojedini privatni mediji nijesu postali uzor profesionalizma na šta nas upućuju preporuke iz Evropskog parlamenta, nego prije novokomponovani tranzicioni model ostvarivanja biznis interesa svojih vlasničkih struktura, kršeći pri tom osnovno ljudsko pravo na zaštitu dostaojanstva ugleda i časti. Zato smatram da je angažman domaćih partnera Reportera bez granica u krajnjem bio u korist vlastite štete", izjavio je premijer.
Posljednji izvještaj Transparensi Internešenela, po kome je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je pogoršala indeks korupcije u odnosu na 2009. godinu, dok su ostale drzave Balkana stagnirale ili napredovale, odmah je doveden u pitanje.
Politički direktor Demokartske partije socijalista Predrag Sekulić izjavio je da mu se čini da je percepcija građana drugačija od crnogorske realnosti, dodajući da nije upzonat sa metodologijom koju su koristili istraživači. Na pitanje zašto vladajuća stranka izražava skepsu prema izvještajima u kojima se konstatuju crnogorske slabosti, dok one koji govore o naprecima Crne Gore slavodobitno ističe Sekulić.
"Sve izvještaje treba podijeliti u dvije kategorije. Jedna grupa su izvještaji koji dolaze od relevantnih međunarodnih institucija kao što su Evropska unija, Evropska komisija. Sa druge strane imamo izvještaje koji dolaze od raznih NVO ,bez obzira koliki bio njihov autoritet u svijetu. Tako da se i prema tome odakle dolazi taj izvještaj mi tako i odnosimo", kaže Sekulić za Radio Slobodna Evropa.
U Demokratskoj partiji socijalista tvrde da vode računa o kredibilitetu autora izvještaja. Sa druge strane, zvaničnici su često znali da sa nipodaštvanjem govore o dokumentima i preporukama koji dolaze sa najvažnijih međunarodnih adresa. Tako je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica u martu ove godine potcijenila izvještaj Stejt dipartmenta o stanju u pravosuđu:
"Ja ga uopšte ne bih komentarisala.Apsolutno me ne dotiče. Mi radimo i imamo rezultate.Mislim da takav način izvještavanja i tako paušalno gledanje i na neki način ne objektivno , zavsino od toga ko im pruža podatke je najveći pritisak na rad crnogorskih sudova", rekla je Medenica.
Sličan odnos vlasti u Podgoricii državni mediji nedavno su zauzeli i prema izvještaju Reportera bez granica u kome je Crna Gora najgore plasirana od svih balkanskih zemalja po stepenu medijskih sloboda. Na rang listi te ugledne međunarodne organzacije Crna Gora se nalzi na 104. mjestu skupa sa državama poput Angole i Nigera, što je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj pad za 27 mjesta.
Strategija noja
Taj izvještaj je ponovo ponukao državne medije da pokrenu istragu - ko su njegovi autori i ko su bili izvori u Crnoj Gori. Boris Raonić, član nacionalnog Savjeta za evropske integracije kaže da se slične istrage ne sprovode ukoliko sa istih adresa dođu pohvale.
"Metodologija koju međunarodne organizacije koriste i pouzdanost njihovih izvora je ono što je njih učinilo institucijom i partnerima na osnovu čijih preporuka i ocjena se formiraju spoljne politike mnogih zemalja.Tako da ovo što sada vidimo u Crnoj Gori je neka strategija noja. Možda ta strategija negdje drugo ima smisla ali u asfaltiranoj i betoniranoj Podgorici ukoliko noj pokuša da uradi takvo nešto glava će sve nas da zaboli. To je nešto što naši zvaničnici moraju da shvate sa jedne strane. Sa druge strane moramo da prepoznamo i licemjerje njihovu jer itekako se pozivaju na izvore tih istih ili sličnih organizacija koje koriste iste metodologije, kada su njihovi izvještaji pozitivni.Tada našim tzv. profesionalnim novinarima ne pada na pamet da provjeravaju pouzdanost tih izvora i nalaza tih institucija", kaže Raonić.
Osporavanje kredibiliteta međuanordnih organizacija često ide u paketu sa izjavama domaćih zvaničnika koji su u više navrata za negativne izvejštaje optužili pojedine nevladine organizacije i medije koji uredno izvještavaju o problemima sa kojim se suočava današnja Crna Gora.
Tako je Gordana Đurović ranije optužila MANS da radi protiv interesa države i zajedničkog rada svih institucija. Prije toga je dovela u pitanje motive MANS-a za traženje ineformacija o korupciji i organizovanom kriminalu od javnih institucija, što su u toj NVO protumačili kao indirektnu optužbu za špijunažu.
Sličnu optužbu na račun civilnog sektora i medija, koji nijesu pod kontrolom vlasti, ne tako davno izrekao je i direktor policije Veselin Veljović, koji je optužio određene medije i NVO da šire dezinformacije na račun policije i drugih državnih organa i institucija. Iako su tada iz manje vladajuće stranke od Veljovića tražili da identifikuje navodne subjekte koji ruše ugled države i rade joj o glavi, Veljović je, ponavljajući optužbe, odbio da precizira o kome govori.
"Na pojedine predstavnike medija, koji sve više postaju medijska reciklaža a ne mediji koji na pravi, korektan način informišu građane naše države. Naravno javnost će znati ali će znati onoga trenutka kada ja budem procijenio da to treba da kažem", rekao je Veljović.
Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, kaže da je već očigledna praksa vlasti da za sopstvene propuste i nesposobnost optužuje one koji na to ukazuju:
"Po principu da se ubije glasnik koji donosi lošu vijest, pokušava se pošto poto sanirati, na neki način, spostvena greška time što će se jednostavno ukazati na eventualno lošu metodologiju, loše izvještaje, iskrivljene izvještaje ili neupućenost, ili nemanje dobrih podataka i tako dalje. Nekako se to uvijek dešava samo sa onim izvještajima i onim ocjenama koje ne idu u prilog vladajućim strukturama", zaključuje Radulović.
Đukanović o izvještaju Reportera bez granica
Premijer Crne Gore Milo Đukanović osporio je rezultate izvještaja Reportera bez granica prema kojima je CG posljednja zemlja regiona po medijskim slobodama„Uvjeren sam da bi svima koristilo da i odgovori na upitnik Reportera bez granica u dijelu faktografije po pravilu navode i izvore informacija što bi omogućilo objektivnije sagledavanje stvarnog stanja uloge i doprinosa sa državnih ali i ostalih struktura u ovoj oblasti.Ovako se može reći da je objektivnost izvještaja u najmanju ruku upitna", rekao je premijer u Skupštini Crne Gore u srijedu, tokom odgovaranja na pitanja poslanika.
Đukanović je rekao kako je Crna Gora trebla da bude barem na nivou prošlogodišnjeg rejtinga, a da "objektivna analiza upućuje na zaključak da je on trebao biti zančajno unaprijeđen".
"Kada smo već kod subjektivnih utisaka, dozvolite i jednu takvu moju ocjenu .Možda dio medijske zajednice u Crnoj Gori i ne zaslužuje mnogo bolju poziciju od 104., ali ne iz razloga koji su navedeni u kriterijumu upitnika. Uprkos njihovim pretenzijama pojedini privatni mediji nijesu postali uzor profesionalizma na šta nas upućuju preporuke iz Evropskog parlamenta, nego prije novokomponovani tranzicioni model ostvarivanja biznis interesa svojih vlasničkih struktura, kršeći pri tom osnovno ljudsko pravo na zaštitu dostaojanstva ugleda i časti. Zato smatram da je angažman domaćih partnera Reportera bez granica u krajnjem bio u korist vlastite štete", izjavio je premijer.