Prema javnosti dostupnim podacima, koji se zasnivaju na procjenama Uprave policije i agencije za nacionalnu bezbjednost, u Crnoj Gori djeluje oko 150 vehabija radikalnog islamističkog pokreta, čiji je pripadnik u petak pucao na ambasadu Sjedinjenih Država u Sarajevu.
Ovaj zatvoreni pokret se pojavio u Crnoj Gori prije sedam godina i njihovo prisustvo je zabilježeno u Plavu, Rožajama, Bijelom Polju i Ulcinju.
Islamska zajednica u Crnoj Gori ne odobrava djelovanje vehabija, a u razgovoru za dnevni list Vijesti reis Rifat Fejzić osudio je napad na ambasadu u Sarajevu i izrazio žaljenje što se to dogodilo upravo u tom gradu koji je centar multietničkog sklada.
Komentarišući događaj u Sarajevu, profesor Šerbo Rastoder kaže da se radi o duboko anti islamskom i anti bošnjačkom činu.
"Napad na ambasadu SAD u Sarajevu je duboko antiislamski i antibošnjački motivisan iz razloga što bi se onda Sarajevo trebalo na neki način
pridružilo onim centrima u kojim anavodno ekstremni islamizam prijeti. Želim reći da, ako se sjećate na početku rata '90-ih ta teza je bila veoma prisutna među onima koji su atakovali na Sarajevo i da je Sarajevo tokom čitavog rata uspjelo da sačuva jednu sliku o sebi kao jednom modernom, tolerantnom, međuetničkom i međureligijskom gradu i da bi ta vrsta napada koja se desila ovih dana u suštini bila napad koji sigurno nije u interesu ni islama na ovim prostorima ni Bošnjaka kao naroda koji propagira i vjeruje u jedna tradicionalni islam na ovim prostorima", ocjenjuje Rastoder.
U Crnoj Gori je zabilježeno svega nekoliko manjih incidenata u kojima su učestvovali, pretpostavlja se, pripadnici vehabističkog pokreta. Predsjednik Opštine Rožaje Nusret Kalač potvrđuje da u tom gradu ima vehabija ali da ne predstavljaju društvenu opasnost.
Folklorna pojava
"Činjenica je da ni u gradu nije bilo ozbiljnih problema kada je u pitanju održavanje javnog reda i mira ni izazivanja bilo kakvih konfliktnih situacija.
I profesor Rastoder kaže da, kada je riječ o Crnoj Gori, vehabisti ne predstavljaju društvenu opasnost, već da se radi o folklornoj pojavi.
"Što se tiče Crne Gore, mislim da islamska zajednica apsolutno kontroliše situaciju i mislim da je njihova sporadična pojava i sklonost ka ekscesima više usmjerena ka tome da skrenu pažnju na sebe nego ka tome što, barem po meni predstavljaju neku realnu i vidljivu snagu", kaže Rastoder.
Objašnjavajući pojavu vehabija i njihov način vjerovanja, profesor Šerbo Rastoder kaže da je problematična njihova potreba da zastupaju stanovišta koja se navodno vezuju za sam početak nastanka islama, jer po ispoljavanju vjere i spoljnim manifestacijama, odudaraju od tradicije islama na ovim prostorima.
"Generalno, mislim da su oni protiv islama činjenicom da se dosta neprijateljski ili, ako hoćete, dosta manje tolerantno odnose prema pripadnicima drugih vjera i onome što je različitost i raznovrsnost danas u svijetu . Moderni teoretičari upoređujući tradicionalni islam i neke druge civilizacije sa pravom govore da je islam najtolerantnija civilizacija u smislu onoga što bi se tolerancija mogla podvesti pod nekim savremenim značenjem tog pojma. Ako se to ruši, a vehabisti očigledno na neki način atakuju na te ključne tačke tog vrijednosnog sistema, onda su oni po meni antiislamistički pokret", zaključuje Rastoder.
Ovaj zatvoreni pokret se pojavio u Crnoj Gori prije sedam godina i njihovo prisustvo je zabilježeno u Plavu, Rožajama, Bijelom Polju i Ulcinju.
Islamska zajednica u Crnoj Gori ne odobrava djelovanje vehabija, a u razgovoru za dnevni list Vijesti reis Rifat Fejzić osudio je napad na ambasadu u Sarajevu i izrazio žaljenje što se to dogodilo upravo u tom gradu koji je centar multietničkog sklada.
Komentarišući događaj u Sarajevu, profesor Šerbo Rastoder kaže da se radi o duboko anti islamskom i anti bošnjačkom činu.
"Napad na ambasadu SAD u Sarajevu je duboko antiislamski i antibošnjački motivisan iz razloga što bi se onda Sarajevo trebalo na neki način
"Napad na ambasadu SAD u Sarajevu je duboko antiislamski i antibošnjački motivisan", ocjenjuje profesor Šerbo Rastoder.
U Crnoj Gori je zabilježeno svega nekoliko manjih incidenata u kojima su učestvovali, pretpostavlja se, pripadnici vehabističkog pokreta. Predsjednik Opštine Rožaje Nusret Kalač potvrđuje da u tom gradu ima vehabija ali da ne predstavljaju društvenu opasnost.
Folklorna pojava
"Činjenica je da ni u gradu nije bilo ozbiljnih problema kada je u pitanju održavanje javnog reda i mira ni izazivanja bilo kakvih konfliktnih situacija.
Rožaje
Zasigurno da oni uvijek izazivaju neku dozu podozrenja i potencijalnu mogućnost da se nešto desi nalik onome što se desilo u Sarajevu. Ja definitvno vjerujem da u Rožajama, aktivnostima državnih organa i svih društvenih činilaca, neće se desiti bilo što ozbiljno i da Rožaje postane mjesto i centar eventualnih priča i zloupotreba o tome da su oni izvorno ovdje i da izvorno ovdje grade svoj prostor za potencijalnu destabilizaciju i opštine i i okruženja u cjelini. Istina je da smatram da ih je mnogo manje nego što se priča da ih ima. Vjerujem da oni u ovom trenutku u Rožajama ne predstavljaju društvenu opasnost jer je opšte opredjeljenje svih građana u Rožajama, bez obzira na vjeru i naciju, da su svih pro evropski orijentisani i da svoju budućnost vide u Evropi", naglašava Kalač.I profesor Rastoder kaže da, kada je riječ o Crnoj Gori, vehabisti ne predstavljaju društvenu opasnost, već da se radi o folklornoj pojavi.
"Što se tiče Crne Gore, mislim da islamska zajednica apsolutno kontroliše situaciju i mislim da je njihova sporadična pojava i sklonost ka ekscesima više usmjerena ka tome da skrenu pažnju na sebe nego ka tome što, barem po meni predstavljaju neku realnu i vidljivu snagu", kaže Rastoder.
Objašnjavajući pojavu vehabija i njihov način vjerovanja, profesor Šerbo Rastoder kaže da je problematična njihova potreba da zastupaju stanovišta koja se navodno vezuju za sam početak nastanka islama, jer po ispoljavanju vjere i spoljnim manifestacijama, odudaraju od tradicije islama na ovim prostorima.
"Generalno, mislim da su oni protiv islama činjenicom da se dosta neprijateljski ili, ako hoćete, dosta manje tolerantno odnose prema pripadnicima drugih vjera i onome što je različitost i raznovrsnost danas u svijetu . Moderni teoretičari upoređujući tradicionalni islam i neke druge civilizacije sa pravom govore da je islam najtolerantnija civilizacija u smislu onoga što bi se tolerancija mogla podvesti pod nekim savremenim značenjem tog pojma. Ako se to ruši, a vehabisti očigledno na neki način atakuju na te ključne tačke tog vrijednosnog sistema, onda su oni po meni antiislamistički pokret", zaključuje Rastoder.