Ne može biti djelimične nezavisnosti pavosuđa niti nezavisnosti sa nepovjerenjem u pravosuđe. Zakonodavna i izvršna vlast ne može većim uticajem na pravosuđe da obezbjedi nezavisnost te grane vlasti, već da sprovede ustavnu odredbu da je pravosuđe nezavisno, saopštio je ministar pravde Duško Marković tokom rasprave o utvrđivanju promjena zakona koji će omogućiti nezavisnost pravosuđa.
Otvoreno je pitanje održivosti postojećih ustavnih rješenja u odnosu na sudstvo, rekao je Marković.
"Mi prema nezavisnsti sudstva moramo ići setom kompleksnih i konkretnih mjera pa i sagledavati potrebu izmjena Ustava , da bi obezbijedili nezavisnost sudstva u punom smsislu te riječi", naveo je Marković.
U analitičkom izvještaju je jasno rečeno da način izbora predsjednika vrhovnog suda, predsjednika sudskog savjeta zabrinjava zbog političkog uticaja rekao je ministar Marković, naglašavajući da puna nezavisnost pravosuđa zavisi najviše od onih koji primjenjuju zakon.
"Zavisi od tužilaca, zavisi od sudija i zavisi od njihovih kompetencija, zavisi od njihove sposobnosti, njihovog znanja i moralnog kredibiliteta i sposobnosti da se odupru svakoj vrsti uticaja, pa i političkog uticaja. Znači, možemo imati najbolje zakone, najbolja rješenja, ako nemamo dobre sudije i dobre tužioce mi nećemo imati kvalitetnu primjenu prava i nećemo imati ostvaren osnovni cilj nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti", kaže Marković.
Prijedloge o tome na koji način je moguće doći do nezavisnosti sudstva, kako bi Crna Gora krajem godine dobila datum početka pristupnih pregovora, dali su i predstavnici nevladinih organizacija.
Skandalizacija pravosuđa
Ekonomska nezavisnost sudstva i pravosuđa je jedan od preduslova za istinsko nezavisno pravosuđe, smatraju u Forumu 2010 čiji je koordinator pravnog programa Azra Jasavić navela primjer dodjele stanova sudijama od strane opštine Podgorica o čemu je izjavu dao gradonačelnik Miomir Mugoša.
"Ukoliko je ova izjava tačna onda je očigledno da su te sudije nezakonito rješavali svoje stambeno pitanje te da se njihova sudijska nezavisnost i nepristrasnost osnovano može dovesti u pitanje kada odlučuju o tužbenim zahtjevima gdje je opština ili gradonačelnik lično se pojavio ili se pojavljuje u svojstvu parnične stranke", kaže Jasavić.
Sadašnja zakonska rješenja kojima se obavlja izbor sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca ne doprinose nezavisnosti pravosuđa, rekla je Vanja Ćalović, izvršni direktor MANS-a.
"Sama sastav i način funkcionisanja Tužilačkog savjeta nije razrađen kroz Ustav Crne Gore i da je u tom smislu, maltene, gospođa vrhovni državni tužilac u poziciji da ona sama odlučuje o svojoj sopstvenoj sudbini i da li će njeno razrješenje eventualno biti pokrenuto, a prema Zakonu o državnom tužilaštvu takav prijedlog može da da samo ministar, znači političko lice", rekla je Ćalović.
"Ne može pravosuđe biti imuno od objektivnih kritika. Pogotovo od nekih vrlo jasnih, konkretnih stvari na koje se ukazuje kao slabosti u radu pravosuđa. Ono zbog čega treba štititi pravosuđe to je tzv . termin skandalizacije pravosuđa", ocijenio je Siniša Bjeković sa Pravnog fakulteta.
Da bi pojasnio koliko su problematične mnoge teorije o tome kako doći do nezavisnog sudstva Ervin Spahić, predsjednik Odbora za politički sistem je iznio teoriju koja se odnosi na odnos državne uprave prema nezavisnosti Crne Gore.
"Ja sam ovih dana dosta tih raznih materijala čitao i razmatrao dosta tih matematičkih kombinacija u vezi sa članstvom u sudskom savjetu – ko ima većinu, kako se ta većina može ostvariti, da li ima političkog uticaja. Vjerujte mi, ako hoćete tu matematičku metodu da koristite ja mogu dokazati da ova vlast u toj sudskoj vlasti može se desiti da nema nikakvog uticaja. Ako sada u državnim organima provedete referendum za nezavisnu Crnu Goru ja vam garantujem da Crna Gora ne bi bila nezavisna", kaže Spahić.
Koča Pavlović iz Pokreta za promjene je odbacio navode vlasti da je veoma teško doći do dvotrećinske većine za promjenu Ustava.
"Budite sigurni da ćete naći dvotrećinsku većinu ako predložite kvalitetan model i nemojte alibije ove da navodite već je bolje da odmah krenemo u izmjene Ustava", zaključuje Pavlović.
Otvoreno je pitanje održivosti postojećih ustavnih rješenja u odnosu na sudstvo, rekao je Marković.
"Mi prema nezavisnsti sudstva moramo ići setom kompleksnih i konkretnih mjera pa i sagledavati potrebu izmjena Ustava , da bi obezbijedili nezavisnost sudstva u punom smsislu te riječi", naveo je Marković.
U analitičkom izvještaju je jasno rečeno da način izbora preds
"Možemo imati najbolje zakone, najbolja rješenja, ako nemamo dobre sudije i dobre tužioce nećemo imati ostvaren osnovni cilj nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti", kaže ministar Marković.
"Zavisi od tužilaca, zavisi od sudija i zavisi od njihovih kompetencija, zavisi od njihove sposobnosti, njihovog znanja i moralnog kredibiliteta i sposobnosti da se odupru svakoj vrsti uticaja, pa i političkog uticaja. Znači, možemo imati najbolje zakone, najbolja rješenja, ako nemamo dobre sudije i dobre tužioce mi nećemo imati kvalitetnu primjenu prava i nećemo imati ostvaren osnovni cilj nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti", kaže Marković.
Prijedloge o tome na koji način je moguće doći do nezavisnosti sudstva, kako bi Crna Gora krajem godine dobila datum početka pristupnih pregovora, dali su i predstavnici nevladinih organizacija.
Skandalizacija pravosuđa
Ekonomska nezavisnost sudstva i pravosuđa je jedan od preduslova za istinsko nezavisno pravosuđe, smatraju u Forumu 2010 čiji je koordinator pravnog programa Azra Jasavić navela primjer dodjele stanova sudijama od strane opštine Podgorica o čemu je izjavu dao gradonačelnik Miomir Mugoša.
"Ukoliko je ova izjava tačna onda je očigledno da su te sudije nezakonito rješavali svoje stambeno pitanje te da se njihova sudijska nezavisnost i nepristrasnost osnovano može dovesti u pitanje kada odlučuju o tužbenim zahtjevima gdje je opština ili gradonačelnik lično se pojavio ili se pojavljuje u svojstvu parnične stranke", kaže Jasavić.
Sadašnja zakonska rješenja kojima se obavlja izbor sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca ne doprinose nezavisnosti pravosuđa, rekla je Vanja Ćalović, izvršni direktor MANS-a.
"Sama sastav i način funkcionisanja Tužilačkog savjeta nije razrađen kroz Ustav Crne Gore i da je u tom smislu, maltene, gospođa vrhovni državni tužilac u poziciji da ona sama odlučuje o svojoj sopstvenoj sudbini i da li će njeno razrješenje eventualno biti pokrenuto, a prema Zakonu o državnom tužilaštvu takav prijedlog može da da samo ministar, znači političko lice", rekla je Ćalović.
"Ne može pravosuđe biti imuno od objektivnih kritika. Pogotovo od nekih vrlo jasnih, konkretnih stvari na koje se ukazuje kao slabosti u radu pravosuđa. Ono zbog čega treba štititi pravosuđe to je tzv . termin skandalizacije pravosuđa", ocijenio je Siniša Bjeković sa Pravnog fakulteta.
Da bi pojasnio koliko su problematične mnoge teorije o tome kako doći do nezavisnog sudstva Ervin Spahić, predsjednik Odbora za politički sistem je iznio teoriju koja se odnosi na odnos državne uprave prema nezavisnosti Crne Gore.
"Ja sam ovih dana dosta tih raznih materijala čitao i razmatrao dosta tih matematičkih kombinacija u vezi sa članstvom u sudskom savjetu – ko ima većinu, kako se ta većina može ostvariti, da li ima političkog uticaja. Vjerujte mi, ako hoćete tu matematičku metodu da koristite ja mogu dokazati da ova vlast u toj sudskoj vlasti može se desiti da nema nikakvog uticaja. Ako sada u državnim organima provedete referendum za nezavisnu Crnu Goru ja vam garantujem da Crna Gora ne bi bila nezavisna", kaže Spahić.
Koča Pavlović iz Pokreta za promjene je odbacio navode vlasti da je veoma teško doći do dvotrećinske većine za promjenu Ustava.
"Budite sigurni da ćete naći dvotrećinsku većinu ako predložite kvalitetan model i nemojte alibije ove da navodite već je bolje da odmah krenemo u izmjene Ustava", zaključuje Pavlović.