Učestalo ukidanje presuda: Nestručnost sudija ili politički pritisci?

Viši sud u Podgorici

Vijeće Apelacionog suda ukinulo je presudu Višeg suda u Podgorici za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića i taj je predmet vraćen na ponovno suđenje. Ova odluka za javnost nije bila iznenađenje jer je ranije protiv sudije u tom procesu pokrenut postupak za razriješenje zbog tehničkih grešaka u presudi.

Sudija Lazra Aković je nakon pokretanja tog postupka sam podnio ostavku, a u naknadno donešenoj odluci Apelacionog suda se navodi da su u postupku donošenja presude i u samoj presudi počinjene brojne bitne povrede odredbi Krivičnog zakonika.

Ne tako davno Apelacioni sud je ukinuo i oslobađajući presudu koju je vijeće sada bivšeg sudije Višeg suda u Podgorici Radovana Mandića izreklo Damiru Mandiću, jedinom optuženom za ubistvo urednika "Dana" Duška Jovanovića koji je likvidiran na pragu svoje redakcije u maju 2004. U ponovljenom postupku Mandić je osuđen na 30 godina zatvora, ali je i ta kazna od strane Apelacionog suda na kraju preinačena na 19 godina.

Nedavno je Apelacioni sud ukinuo i presudu Podgoričaninu Željku Bulatoviću, osuđenom za ubistvo Samira Usenagića u maju 2001. u centru Podgorice i predmet vratio Prvostepenom sudu na novo suđenje. Bulatović je u aprilu prošle godine u Višem sudu u Podgorici osuđen na 14 godina robije zbog ubistva poznatog crnogorskog sportiste.

Komentarišući ove preinačene i ukinute presude Dragan Šoć, advokat i nekadašnji ministar pravde, kaže da se radi o uobičajenoj praksi i da tu ne prepoznaje sistemsku grešku:
Ne treba tu tražiti nikakvu sistemsku grešku, to je dio sudske i prakse i legislative u svim zemljama svijeta.


"Radi se o jednoj normalnoj situaciji da svaka prvostepena presuda podleže kontroli po žalbi i u postupku kontrole uvijek Viši sud može po nadležnosti da uoči eventualne mane i vrati na ponovno suđenje. Ne treba tu tražiti nikakvu sistemsku grešku, to je dio sudske i prakse i legislative u svim zemljama svijeta. Tu se postavlja pitanje nekog konkretnog slučaja. Nezahvalno je komentarisati konkretan slučaj jer je to nešto što treba vrlo dobro poznavati i imati neko svoje mišljenje, ali ja bih podržao zato što vjerujem da je o Viši i Apelacioni sud kompetentan da to procijeni."

Advokat Budimir Darmanović, zastupnik porodice Duška Jovanovića, međutim, krivicu svaljuje na sudstvo:

"Ako bi se govorilo o sistemskoj grešci zbog toga što se često ukidaju presude, onda se vjerovatno može govoriti o tome o biranju ljudi za sudijske funkcije koji donose takve odluke. Neprihvatljivo je da uvijek po žalbama, mada su to složeni i kompleksni predmeti što nije sporno, da se često ukidaju presude od strane oficijelnih pametnijih sudova sa viših instanci. Tako da, po mom mišljenju, sistemske greške postoje u dijelu vjerovatno izbora ljudi za sudije i određivanje tih ljudi da sude u tim složenim predmetima."
To je posljedica više činilaca ili više faktora, a na prvom mjestu mislim da je nestručnost pojedinih sudija, na drugom da je to politički uticaj drugih struktura vlasti


I Blagota Mitrić vjeruje da postoji odgovornost sudija, ali ne pominje da ne treba zanemariti i ponekad presudan uticaj drugih grana vlasti koje po svaku cijenu pokušavaju obezbjediti željenu presudu:

"To je posljedica više činilaca ili više faktora, a na prvom mjestu mislim da je nestručnost pojedinih sudija, na drugom da je to politički uticaj drugih struktura vlasti, bilo pravosudne ili izvršne nebitno je i konačno, mislim da je to posljedica jedne povezanosti raznih faktora koji utiču na konačno presuđivanje, tako da u tim velikim procesima koji drmaju i međunarodnu javnost, treba da sude najbolje, najpoštenije, najuglednije sudije na koje niko ne može da vrši uticaj. Mislim da je tu tome osnovni problem."