Komentarišući vijest da su predsjednici i sudije crnogorskih sudova , kako pišu podgoričke Vijesti, podnijeli tužbu zahtijevajući da im se isplati 2000 eura na ime radnih subota koje im Ministarstvo finansija već mjesecima ne plaća, Ervin Spahić, predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kaže da je situacija paradoksalna.
"Ovo je po meni malo čudna situacija ali kada su u pitanju dešavanja u Crnoj Gori i sve ovo što je vezano za sudove, ni to me ne iznenađuje. Možda će slijedeći potez biti da predsjednica Vrhovnog suda tuži predsjednicu Sudskog savjeta da joj isplati neizmirene obaveze jer je to bila nadležnost Sudskog savjeta da uvodi te radne subote za koje oni sada traže ta potraživanja. Sada je država na potezu i mora tražiti međunarodnu sudsku zaštitu od
sopstvenih sudova. Ko će rješavati ovaj problem između države i sudova zaista mi je nejasno. Prvo, kada su se uvodile radne subote morao je postojati dogovor da bi se na kraju to moglo i realizovati. Ako imaju bilo kakav ugovor, mislim da je Vlada, Ministarstvo finansija spremno da finansira te radne subote jer je preuzeta obaveza a ako ne, nego su na svoju ruku uveli radne subote da bi ažurirali predmete onda je onaj koji ih je uveo, a zna se koje to mogao da uradi je dužan da obešteti ove sudije", navodi Spahić.
Kako pišu Vijesti, tužbe su podnijele skoro sve sudije i predsjednici sudova. Pojedini osnovni sudovi i Viši podgorički sud podnijeli su osnovnom sudu u Podgorici po jednu zajedničku tužbu, ali je, tvrdi se, bilo i pojedinačnih zahtjeva od kojih je većina završila pred Agencijom za mirno rješavanje sporova.
Bogu za plakati
Sudije traže da im se isplati novac za radne subote koje je krajem prošle godine uveo Vrhovni sud kako bi se što prije riješili zaostali predmeti.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica nedavno je izjavila da su službenicima i namještenicima isplaćene sve nadoknade za radne subote, dok je sudijama od pet isplaćena nadoknada samo za jedan mjesec.
Predsjednik advokatske komore Zdravko Begović kaže da mu je čitava situacija prilično čudna.
"Ja sam iz sredstava informisanja u saznanju da su crnogorske sudije podnijele tužbe sudu budući da im nije isplaćen jedan dio zarađenih plata, odnosno neradne subote koje su oni uradili da im nijesu isplaćene. Pretpostavljam da u budžetu Vrhovnog suda nije bilo sredstava za takvu vrstu rada pa su oni potpuno regularno podnijeli tužbu nadležnim sudovima i ja pretpostavljam da će se ti postupci okončati pozitivno za njih i da će im te nadoknade biti isplaćene. Pomalo mi je čudno zašto nijesu opredijeljena sredstva i za tu vrstu nadoknade, odnosno za njihove djelatnosti budući da je planirano da se radi subotom kako bi se smanjio ogroman broj predmeta", kaže Begović.
Iznenađenje ne krije ni Blagota Mitrić, bivši predsjednik Ustavnog suda.
"Sama činjenica da predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno šefica sudske vlasti u jednoj državi, tuži svoju rođenu državu za ono što je zaradila je, narodski rečeno – bogu za plakati. Naslov 'Sudije tuže državu' ubija, tako sam se ja osjećao. Ja sam ostao zatečen. Prvo, znam da su radili subotom, znam da je to njima prekovremeni rad, dopunski rad koji se plaća više nego onaj redovni rad i da im država to uopšte nije platila. To ne mogu da shvatim", navodi Mitrić.
Sudije su objelodanile svoj problem uporedo sa sudskim službenicima i namještenicima koji su već u štrajku zbog niskih zarada.
Iz Ministartva finansija je ranije poručeno da razumiju zahtjeve zaposlenih u sudovima ali da u ovom trenutku nema novca za povećanje zarada.
"Ovo je po meni malo čudna situacija ali kada su u pitanju dešavanja u Crnoj Gori i sve ovo što je vezano za sudove, ni to me ne iznenađuje. Možda će slijedeći potez biti da predsjednica Vrhovnog suda tuži predsjednicu Sudskog savjeta da joj isplati neizmirene obaveze jer je to bila nadležnost Sudskog savjeta da uvodi te radne subote za koje oni sada traže ta potraživanja. Sada je država na potezu i mora tražiti međunarodnu sudsku zaštitu od
"Sada je država na potezu i mora tražiti međunarodnu sudsku zaštitu od sopstvenih sudova", kaže Ervin Spahić.
Kako pišu Vijesti, tužbe su podnijele skoro sve sudije i predsjednici sudova. Pojedini osnovni sudovi i Viši podgorički sud podnijeli su osnovnom sudu u Podgorici po jednu zajedničku tužbu, ali je, tvrdi se, bilo i pojedinačnih zahtjeva od kojih je većina završila pred Agencijom za mirno rješavanje sporova.
Bogu za plakati
Sudije traže da im se isplati novac za radne subote koje je krajem prošle godine uveo Vrhovni sud kako bi se što prije riješili zaostali predmeti.
Predsjednik advokatske komore Zdravko Begović kaže da mu je čitava situacija prilično čudna.
"Ja sam iz sredstava informisanja u saznanju da su crnogorske sudije podnijele tužbe sudu budući da im nije isplaćen jedan dio zarađenih plata, odnosno neradne subote koje su oni uradili da im nijesu isplaćene. Pretpostavljam da u budžetu Vrhovnog suda nije bilo sredstava za takvu vrstu rada pa su oni potpuno regularno podnijeli tužbu nadležnim sudovima i ja pretpostavljam da će se ti postupci okončati pozitivno za njih i da će im te nadoknade biti isplaćene. Pomalo mi je čudno zašto nijesu opredijeljena sredstva i za tu vrstu nadoknade, odnosno za njihove djelatnosti budući da je planirano da se radi subotom kako bi se smanjio ogroman broj predmeta", kaže Begović.
Iznenađenje ne krije ni Blagota Mitrić, bivši predsjednik Ustavnog suda.
"Sama činjenica da predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno šefica sudske vlasti u jednoj državi, tuži svoju rođenu državu za ono što je zaradila je, narodski rečeno – bogu za plakati. Naslov 'Sudije tuže državu' ubija, tako sam se ja osjećao. Ja sam ostao zatečen. Prvo, znam da su radili subotom, znam da je to njima prekovremeni rad, dopunski rad koji se plaća više nego onaj redovni rad i da im država to uopšte nije platila. To ne mogu da shvatim", navodi Mitrić.
Sudije su objelodanile svoj problem uporedo sa sudskim službenicima i namještenicima koji su već u štrajku zbog niskih zarada.
Iz Ministartva finansija je ranije poručeno da razumiju zahtjeve zaposlenih u sudovima ali da u ovom trenutku nema novca za povećanje zarada.