Iako je, prema zvaničnoj informaciji od ponedjeljka, odlučeno da se gradnja novog hrama na temeljima stare crkve na Svetom Stefanu, do daljeg obustavlja, zidarski radovi se, po svemu sudeći, nastavljaju već u utorak.
Nakon sastanka sa predstavnicima Mjesne zajednice i vlasnika Grad-hotela Sveti Stefan, kompanije Budvanska rivijera, u ponedjeljak, emitovano je saopštenje Ministarstva za održivi razvoj i turizam u kom je rečeno da su se sve tri strane složile da se radovi na gradilištu privremeno zaustave do dobijanja neophodne dokumentacije za njihov nastavak.
Paroh Siniša Smiljić, za naš program kaže da se radovi nastavljaju već danas.
"Mi u stvari već imamo svu potrebnu dokumentaciju. Pošto se pokazalo prije dva tri dana da to sve i nije bilo baš kompletno, mi danas očekujemo da se i taj problme riješi tako da ćemo vjerovatno danas i nastaviti radove. Mislimo da će za par dana hram biti gotov", kaže paroh.
RSE: Šta ako danas ne bude gotova dozvola?
Smiljić: Biće, biće.
Sudeći po izjavi, koju je radiju Antena M dao direktor Zavoda za zaštitu spomenika Đorđije Vušurović, može se zaključiti da stvari neće ići tako glatko.
"Mještani, odbornici, crkve, parosi, popovi, arhitekti samozvani nikako ne mogu da budu relevantan partner Republičkom zavodu u ovim pitanjima. Relevantan partner je samo vlasnik, odnosno zakoniti držalac kulturnog dobra. To je u ovom slučaju Budvanska rivijera i Adriatik propertis i niko drugi", kaže Vušurović.
Prije nekoliko dana, više stotina žitelja područja oko ostrva Sveti Stefan je ušlo u grad-hotel, koji je na dugoročno gazdovanje dobila kompanija Aman Resorts.
Tog dana su počeli građevinski radovi koji su prekinuti sjutradan, nakon intervencije ministra za održivi razvoj i turizam Predraga Sekulića.
Međutim, na temeljima drevne crkve, već su izrasli novi zidovi visine jedan metar.
Devastacija baštine
Iz nadležnog Ministarstva održivog razvoja i turizma u utorak nije bilo moguće dobiti nove informacije, ali u Ministarstvu kulture smatraju da je ovakav način gradnje nove crkve na temeljima stare - devastacija kulturne baštine.
"Svaka radnja provedena mimo zakona, mimo institucija sistema u svakom slučaju je devastacija kulturne baštine", navodi pomoćnik ministra kulture za kulturnu baštinu Lidija Ljesar.
Zavod za zaštitu spomenika je sa dugoročnim zakupcem Svetog Stefana, kompanijom Aman Resorts, realizovao projekat konzervacije ostataka stare crkve, koja je trebalo da bude zaštićena staklenom piramidom i tako postane dostupna kao spomenik kulture.
"To nije arheološka iskopina, već crkva koja je tu bila do '56. godine", kaže Krsto Niklanović, jedan od mještana koji žele da izgrade novu crkvu na temeljima stare.
"Plašimo se da ne dođe u pitanju gradnja na način kako je to slučaj sa samim Svetim Stefanom što traje 5 ili 6 godina i uvijek iskrsnu neki sporovi. Ako treba, mi Peaštrovići smo spremni da pomognemo Aman rizortsu ili ko je već sada tamo glavni zakupac ili glavna osoba da učestvujemo u gradnji čitavog Svetog Stefana bez ikakve nadoknade. Želimo samo da se ta naša ikona već jednom pušti u funkciju turizma a crkva otvori za vjernike", kaže Niklanović.
Crkva na Svetom Stefanu ima dugu istoriju. Na malom, kamenim kućama načičkanom, ribarskom ostrvu, koje je danas jedna od najvećih turističkih atrakcija Crne Gore, još u 15. vijeku je podignuta crkva koja je, posvećena Presvetoj Bogorodici, ponijela ime crkva Svete Gospođe.
Neposredno pred početak Drugog svjetskog rata, '38. godine, tadašnja jugoslovenska kraljica Marija Karađorđević, na tom mjestu podiže novi hram, koji naziva crkva Aleksandra Nevskog, koga je, prema navodima, lično poštovala. Međutim, poslije svega dvadesetak godina, ruši se i ova crkva, zbog adaptacije Svetog Stefana u jedinstveni grad-hotel.
Graditelji novog hrama najavljuju da će crkva opet biti posvećena ruskom svecu, Aleksandru Nevskom, a paroha Sinišu Smiljića smo pitali, da li se uopšte razmatra ideja da se crkvi vrati njeno autentično ime - crkva Svete Gospođe.
"Malo ljudi zna da u stvari stari dio iz 15. vijeka je posvećen rođenju Presvete Bogorodice a tek poslije iz 19. vijeka dograđeni dio je posvećen Aleksandru Nevskom. Tako da ako govorimo o konkretnom hramu to ne možemo razdvajati. Dakle, hram je posvećen i rođenju Presvete Bogorodice i Aleksandru Nevskom ali pošto je ovo malo bliže narodu, ova dogradnja posvećena Aleksandru Nevskom, to se u narodu i zadržalo da je hram posvećen svetom Aleksandru Nevskom", pojašnjava paroh Smiljić.
Nakon sastanka sa predstavnicima Mjesne zajednice i vlasnika Grad-hotela Sveti Stefan, kompanije Budvanska rivijera, u ponedjeljak, emitovano je saopštenje Ministarstva za održivi razvoj i turizam u kom je rečeno da su se sve tri strane složile da se radovi na gradilištu privremeno zaustave do dobijanja neophodne dokumentacije za njihov nastavak.
Paroh Siniša Smiljić, za naš program kaže da se radovi nastavljaju već danas.
"Mi u stvari već imamo svu potrebnu dokumentaciju. Pošto se pokazalo prije dva tri dana da to sve i nije bilo baš kompletno, mi danas očekujemo da se i taj problme riješi tako da ćemo vjerovatno danas i nastaviti radove. Mislimo da će za par dana hram biti gotov", kaže paroh.
RSE: Šta ako danas ne bude gotova dozvola?
Smiljić: Biće, biće.
Sudeći po izjavi, koju je radiju Antena M dao direktor Zavoda za zaštitu spomenika Đorđije Vušurović, može se zaključiti da stvari neće ići tako glatko.
"Mještani, odbornici, crkve, parosi, popovi, arhitekti samozvani nikako ne mogu da budu relevantan partner Republičkom zavodu u ovim pitanjima. Relevantan partner je samo vlasnik, odnosno zakoniti držalac kulturnog dobra. To je u ovom slučaju Budvanska rivijera i Adriatik propertis i niko drugi", kaže Vušurović.
Prije nekoliko dana, više stotina žitelja područja oko ostrva Sveti Stefan je ušlo u grad-hotel, koji je na dugoročno gazdovanje dobila kompanija Aman Resorts.
Vjernici idu na početak obnove Hrama Svetog Aleksandra Nevskog na Svetom Stefanu, 16. april 2011, foto: Svetigorapres, Vuk Lajović
Učesnici litije koju su predvodili sveštenici Srpske pravoslavne crkve su međutim, sobom, pored velikog metalnog krsta, ponijeli i građevinski materijal. 
Tog dana su počeli građevinski radovi koji su prekinuti sjutradan, nakon intervencije ministra za održivi razvoj i turizam Predraga Sekulića.
Međutim, na temeljima drevne crkve, već su izrasli novi zidovi visine jedan metar.
Devastacija baštine
Iz nadležnog Ministarstva održivog razvoja i turizma u utorak nije bilo moguće dobiti nove informacije, ali u Ministarstvu kulture smatraju da je ovakav način gradnje nove crkve na temeljima stare - devastacija kulturne baštine.
"Svaka radnja provedena mimo zakona, mimo institucija sistema u svakom slučaju je devastacija kulturne baštine", navodi pomoćnik ministra kulture za kulturnu baštinu Lidija Ljesar.
Zavod za zaštitu spomenika je sa dugoročnim zakupcem Svetog Stefana, kompanijom Aman Resorts, realizovao projekat konzervacije ostataka stare crkve, koja je trebalo da bude zaštićena staklenom piramidom i tako postane dostupna kao spomenik kulture.
Svaka radnja provedena mimo zakona, mimo institucija sistema u je devastacija kulturne baštine, upozoravaju iz Ministarstva kulture.
"To nije arheološka iskopina, već crkva koja je tu bila do '56. godine", kaže Krsto Niklanović, jedan od mještana koji žele da izgrade novu crkvu na temeljima stare.
"Plašimo se da ne dođe u pitanju gradnja na način kako je to slučaj sa samim Svetim Stefanom što traje 5 ili 6 godina i uvijek iskrsnu neki sporovi. Ako treba, mi Peaštrovići smo spremni da pomognemo Aman rizortsu ili ko je već sada tamo glavni zakupac ili glavna osoba da učestvujemo u gradnji čitavog Svetog Stefana bez ikakve nadoknade. Želimo samo da se ta naša ikona već jednom pušti u funkciju turizma a crkva otvori za vjernike", kaže Niklanović.
Crkva na Svetom Stefanu ima dugu istoriju. Na malom, kamenim kućama načičkanom, ribarskom ostrvu, koje je danas jedna od najvećih turističkih atrakcija Crne Gore, još u 15. vijeku je podignuta crkva koja je, posvećena Presvetoj Bogorodici, ponijela ime crkva Svete Gospođe.
Neposredno pred početak Drugog svjetskog rata, '38. godine, tadašnja jugoslovenska kraljica Marija Karađorđević, na tom mjestu podiže novi hram, koji naziva crkva Aleksandra Nevskog, koga je, prema navodima, lično poštovala. Međutim, poslije svega dvadesetak godina, ruši se i ova crkva, zbog adaptacije Svetog Stefana u jedinstveni grad-hotel.
Graditelji novog hrama najavljuju da će crkva opet biti posvećena ruskom svecu, Aleksandru Nevskom, a paroha Sinišu Smiljića smo pitali, da li se uopšte razmatra ideja da se crkvi vrati njeno autentično ime - crkva Svete Gospođe.
"Malo ljudi zna da u stvari stari dio iz 15. vijeka je posvećen rođenju Presvete Bogorodice a tek poslije iz 19. vijeka dograđeni dio je posvećen Aleksandru Nevskom. Tako da ako govorimo o konkretnom hramu to ne možemo razdvajati. Dakle, hram je posvećen i rođenju Presvete Bogorodice i Aleksandru Nevskom ali pošto je ovo malo bliže narodu, ova dogradnja posvećena Aleksandru Nevskom, to se u narodu i zadržalo da je hram posvećen svetom Aleksandru Nevskom", pojašnjava paroh Smiljić.