Ministri pravde Crne Gore i Hrvatske, Miraš Radović i Dražen Bošnjaković, parafirali su u petak u Zagrebu ugovor o izručenju državljana dvije zemlje za djela organizovanog kriminala i korupcije.
Crnogorska Vlada u četvrtak je usvojila Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje ugovora o pravosudnoj saradnji sa Hrvatskom i Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje Ugovora o izmjenama Ugovora o izručenju sa Srbijom.
Kako su objasnili iz Ministarstva, sa Hrvatskom će se pregovarati o tri ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći. To su ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, ugovor o međusobnom izvršenju sudskih odluka u krivičnim stvarima i ugovor o izručenju.
Dok su Podgorica i Zagreb našli prihvatljivo zajedničko rješenje za izručenje sopstvenih državljana u krivičnom postupku, pregovori Crne Gore i Srbije traju jer ima određenih neslaganja.
Kamen spoticanja, kako je objasnio crnogorski ministar pravde Miraš Radović, je što Beograd insisitira da se ugovorom o izručenju obuhvate djela za koja je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, što je za Podgoricu neprihvatljivo.
„Na prvi pogled može se reći da je to rješenje u značajnom dijelu neprihvatljivo zbog toga što značajan broj krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine pripada tzv. bagatelnom kriminalitetu i za ta krivična djela u najvećem broju slučajeva ne izriče se kazna zatvora već uslovna osuda ili novčana kazna. Ali sve će to biti stvar pregovora između dvije države“, kaže Radović.
Uštede u troškovima postupka
Komentarišući sporenje između Beograda i Podgorice, predsjednik Adovkatske komore Crne Gore Zdravko Begović kaže da može samo da naslućuje razloge zbog kojih je za Crnu Goru srpski prijedlog neprihvatljiv.
„Ja sam u dnevnoj štampi pročitao da je ministar pravde Crne Gore gospodin Radović istakao da je neprihvatljivo izručenje državljana za tzv. bagatelna krivična djela. Naime, radi se o krivičnim djelima za koja je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, i to su otprilike krivična djela manje društvene opasnosti. U svojoj izjavi gospodin Radović nije naveo razloge zbog čega to tako tvrdi, ali mišljenja sam da je glavni razlog za tako nešto činjenica da su razlozi tzv. ekonomičnosti“, navodi Begović.
RSE: Kada kažete da bi razlog eventualno mogao biti ekonomičnost, na šta konkretno mislite?
Begović: Mislim na transfere tih lica iz jedne države u drugu i troškove vođenja postupaka u vezi obavljanja tog transfera - inače ne vidim neki drugi razlog zbog čega se i ta krivična djela ne bi definisala ovim ugovorom.
Osvrćući se na stav Podgorice oko ugovora o izručenju, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Blagota Mitrić kaže:
„S jedne strane, svako krivično djelo podliježe krivičnoj odgovornosti, bez obzira bilo bagatelno ili nebagatelno, kako ga oni nazivaju. To je prosto jedan pravni aksiom u krivičnom pravu. S druge strane, Podgorica ima pravni adut u činjenici da oni taj sporazum i sa Hrvatskom i sa Srbijom rade u skladu sa Evropskom konvencijom o izručenjima. A sa treće strane, po mom ličnom sudu, svoj najveći adut oni imaju u činjenci da oni hoće istovjetan sporazum i sa Hrvatskom i sa Srbijom. To se u pravu zove kodifikacija međunarodnih pravnih normi kad se na istovjetan način regulišu određena pitanja između više država. Meni jedino smeta taj izraz bagatelan, a to su ti izrazi koji ne utiču na značaj i na suštinu pitanja.“
Zdravko Begović smatra da i Boegrad ima argumente za rješenje koje predlaže:
„Postoji jedna vrlo opravdana bojazan da su za ta krivična djela otprilike predviđene relativno blaže kazne zatvora i ta krivična djela relativno brzo i zastarijevaju, pa će postojati mogućnost da usljed neizručenja takvih lica, ta lica nikad ne stupe na izdržavanje kazne zatvora.“
Radne grupe Crne Gore i Srbije su sredinom jula počele pregovore o sporazumu o izručenju svojih državljana. Tim pregovorima su prethodila višemjesečna prepucavanja dva ministarstva i drugih institucija oko neizručenja više osoba koje su u Crnoj Gori i Srbiji optuženi za organizovani kriminal i ratne zločine, a međusobne optužbe su eskalirale nakon aktuelizovanja slučaja Šarić.
*****
Možda bi vas mogao zanimati i tekst
Srbija i Hrvatska potpisale Sporazum o ekstradiciji
Crnogorska Vlada u četvrtak je usvojila Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje ugovora o pravosudnoj saradnji sa Hrvatskom i Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje Ugovora o izmjenama Ugovora o izručenju sa Srbijom.
Kako su objasnili iz Ministarstva, sa Hrvatskom će se pregovarati o tri ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći. To su ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, ugovor o međusobnom izvršenju sudskih odluka u krivičnim stvarima i ugovor o izručenju.
Dok su Podgorica i Zagreb našli prihvatljivo zajedničko rješenje za izručenje sopstvenih državljana u krivičnom postupku, pregovori Crne Gore i Srbije traju jer ima određenih neslaganja.
Kamen spoticanja, kako je objasnio crnogorski ministar pravde Miraš Radović, je što Beograd insisitira da se ugovorom o izručenju obuhvate djela za koja je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, što je za Podgoricu neprihvatljivo.
„Na prvi pogled može se reći da je to rješenje u značajnom dijelu neprihvatljivo zbog toga što značajan broj krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine pripada tzv. bagatelnom kriminalitetu i za ta krivična djela u najvećem broju slučajeva ne izriče se kazna zatvora već uslovna osuda ili novčana kazna. Ali sve će to biti stvar pregovora između dvije države“, kaže Radović.
Uštede u troškovima postupka
Komentarišući sporenje između Beograda i Podgorice, predsjednik Adovkatske komore Crne Gore Zdravko Begović kaže da može samo da naslućuje razloge zbog kojih je za Crnu Goru srpski prijedlog neprihvatljiv.
„Ja sam u dnevnoj štampi pročitao da je ministar pravde Crne Gore gospodin Radović istakao da je neprihvatljivo izručenje državljana za tzv. bagatelna krivična djela. Naime, radi se o krivičnim djelima za koja je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, i to su otprilike krivična djela manje društvene opasnosti. U svojoj izjavi gospodin Radović nije naveo razloge zbog čega to tako tvrdi, ali mišljenja sam da je glavni razlog za tako nešto činjenica da su razlozi tzv. ekonomičnosti“, navodi Begović.
"Svako krivično djelo podliježe krivičnoj odgovornosti, bez obzira bilo bagatelno ili nebagatelno, kako ga oni nazivaju. To je prosto jedan pravni aksiom u krivičnom pravu. ", kaže profesor Blagota Mitrić.
RSE: Kada kažete da bi razlog eventualno mogao biti ekonomičnost, na šta konkretno mislite?
Begović: Mislim na transfere tih lica iz jedne države u drugu i troškove vođenja postupaka u vezi obavljanja tog transfera - inače ne vidim neki drugi razlog zbog čega se i ta krivična djela ne bi definisala ovim ugovorom.
Osvrćući se na stav Podgorice oko ugovora o izručenju, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Blagota Mitrić kaže:
„S jedne strane, svako krivično djelo podliježe krivičnoj odgovornosti, bez obzira bilo bagatelno ili nebagatelno, kako ga oni nazivaju. To je prosto jedan pravni aksiom u krivičnom pravu. S druge strane, Podgorica ima pravni adut u činjenici da oni taj sporazum i sa Hrvatskom i sa Srbijom rade u skladu sa Evropskom konvencijom o izručenjima. A sa treće strane, po mom ličnom sudu, svoj najveći adut oni imaju u činjenci da oni hoće istovjetan sporazum i sa Hrvatskom i sa Srbijom. To se u pravu zove kodifikacija međunarodnih pravnih normi kad se na istovjetan način regulišu određena pitanja između više država. Meni jedino smeta taj izraz bagatelan, a to su ti izrazi koji ne utiču na značaj i na suštinu pitanja.“
Zdravko Begović smatra da i Boegrad ima argumente za rješenje koje predlaže:
„Postoji jedna vrlo opravdana bojazan da su za ta krivična djela otprilike predviđene relativno blaže kazne zatvora i ta krivična djela relativno brzo i zastarijevaju, pa će postojati mogućnost da usljed neizručenja takvih lica, ta lica nikad ne stupe na izdržavanje kazne zatvora.“
Radne grupe Crne Gore i Srbije su sredinom jula počele pregovore o sporazumu o izručenju svojih državljana. Tim pregovorima su prethodila višemjesečna prepucavanja dva ministarstva i drugih institucija oko neizručenja više osoba koje su u Crnoj Gori i Srbiji optuženi za organizovani kriminal i ratne zločine, a međusobne optužbe su eskalirale nakon aktuelizovanja slučaja Šarić.
*****
Možda bi vas mogao zanimati i tekst
Srbija i Hrvatska potpisale Sporazum o ekstradiciji