Poslanici u Skupštini Crne Gore u načelu su usvojili prijedlog izmjena Zakona o obrazovanju, što predstavlja jedan od koraka ka usvajanju kompletnog paketa. To će omogućiti naknadno glasanje i za izborni zakon.
Izmjenama Zakona o opštem obrazovanju predviđeno je da se nastava izvodi na crnogorskom jeziku, a imajući u vidu istu lingvističku osnovu, i na srpskom kao jeziku u službenoj upotrebi.
Predviđeno je da se, poštujući prava manjinskih naroda nastava, izvodi i na bosanskom, albanskom i hrvatskom jeziku, kao jezicima u službenoj upotrebi.
Tokom parlamentarne rasprave koja je počela nakon višenedjeljnih pregovora opozicije i premijera Igora Lukšića i tokom kojih nije bilo saglasja o nazivu maternjeg jezika u obrazovnom sistemu, Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista je iznio ocjenu o tome kako ti pregovori djeluju na domaću i međunarodnu javnost.
"Mislim da smo dosadili kompletnoj domaćoj pa čak i u dobroj mjeri iziritirali međunarodnu zajednicu", kaže Vuković.
Sve manje onih koji govore srpskim
Ministar Slavoljub Stijepović je iznio statističke podatke o trendu u vezi sa nazivom jezika u Crnoj Gori:
"Svake godine tri posto građana Crne Gore manje govori srpskim jezikom. Istovremeno, svake godine raste broj građana Crne Gore koji govore crnogorskim jezikom."
Građani koji govore srpskim jezikom žele isključivo ravnopravnost srpskog jezika u obrazovnom sistemu, rekao je Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije.
Prema sadašnjem zakonu, jezička većina koja govori srpskim jezikom je upućena da svoja prava traži preko manjinskih prava, kaže Gošović:
"Značajna većina građana koja govori srpskim jezikom stavlja se u neravnopravan položaj time što se da bi ostvarili svoje pravo upućuju u posebnu proceduru predviđenu za manjinske narode i manjinske nacionalne zajednice. Ustav je definisao Crnu Goru kao građansku državu a u građanskoj državi osnovni princip je da su svi ravnopravni i da nema privilegovanih."
Za Socijaldemokratsku partiju, manju članicu koalicije, je prihvatljivo predloženo rješenje da se nastava odvija na crnogorskom jeziku a da se izučavaju i srpski, bosanski i hrvatski jezik.
Opozicija traži garancije
Poslanik SDP-a Borislav Banović uvjeren je da će se problem sa jezikom riješiti na miran i demokratski način.
"Nema potrebe, bez oni koji žele da stvaraju ovim tenzije i da druge vode zamute povodom ovog pitanja, da dižu i bune roditelje i djecu na način koji nije primjeren. Siguran sam da će se sve ovo riješiti na demokratski
način i u korist svih koji žele korist Crnoj Gori. U korist onih koji ne žele korist Crnoj Gori to se neće moći niti će se ikada riješiti", smatra Banović.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić je rekao da sporazum između vlasti i opozicije nije postignut iako su dijelovi sporazuma usaglašeni. Opozicija traži potpis i garancije za provođenje sporazuma o statusu srpskog jezika.
"Dakle mi ne želimo da u parcijalnom rješavanju ovog pitanja budemo takvi da napravimo samo dio sporazuma. NOVA, a vjerujem i cijela opozicija, zainteresovani smo za kompletan paket. Kome to smeta da mi koji govorimo srpskim jezikom, i to nijesmo samo mi Srbi nego se tu nalazi i 100 hiljada onih koji su se nacionalno izjasnili kao Crnogorci. To je srpska jezička zajednica i kome to smeta da budemo ravnopravni sa onom, drugom po brojnosti jezičkom zajednicom", pita Mandić.
Pokret za pormjene je podnio amandmane na prijedlog izmjena Zakona o opštem obrazovanju i predložio izvođenje nastave na crnogorskom, srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku u okviru jedinstvenog nastavnog procesa.
"Srpski, crnogorski, bosanski i hrvatski imaju jedinstveni nastavni plan i program. Ove godine djeca ili đeca treba da uče po starom nastavnom planu i programu, odnosno u predmetu koji se zove maternji jezik i književnost", kaže Branko Radulović.
Pregovori premijera Igora Lukšića i predstavnika opozicije o statusu srpskog jezika i Zakonu o obrazovanju biće nastavljeni u ponedjeljak, do kada će Skupština Crne Gore napraviti pauzu kako bi se potencijalno rješenje i konačni politički dogovor amandmanski unijeli u Zakon o obrazovanju .
Potom bi trebalo da uslijedi sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o novom izbornom zakonu koji predstavlja jedan od preduslova za dobijanje datuma pregovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.
Izmjenama Zakona o opštem obrazovanju predviđeno je da se nastava izvodi na crnogorskom jeziku, a imajući u vidu istu lingvističku osnovu, i na srpskom kao jeziku u službenoj upotrebi.
Predviđeno je da se, poštujući prava manjinskih naroda nastava, izvodi i na bosanskom, albanskom i hrvatskom jeziku, kao jezicima u službenoj upotrebi.
Tokom parlamentarne rasprave koja je počela nakon višenedjeljnih pregovora opozicije i premijera Igora Lukšića i tokom kojih nije bilo saglasja o nazivu maternjeg jezika u obrazovnom sistemu, Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista je iznio ocjenu o tome kako ti pregovori djeluju na domaću i međunarodnu javnost.
"Mislim da smo dosadili kompletnoj domaćoj pa čak i u dobroj mjeri iziritirali međunarodnu zajednicu", kaže Vuković.
Sve manje onih koji govore srpskim
Ministar Slavoljub Stijepović je iznio statističke podatke o trendu u vezi sa nazivom jezika u Crnoj Gori:
"Svake godine tri posto građana Crne Gore manje govori srpskim jezikom. Istovremeno, svake godine raste broj građana Crne Gore koji govore crnogorskim jezikom."
Građani koji govore srpskim jezikom žele isključivo ravnopravnost srpskog jezika u obrazovnom sistemu, rekao je Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije.
Prema sadašnjem zakonu, jezička većina koja govori srpskim jezikom je upućena da svoja prava traži preko manjinskih prava, kaže Gošović:
"Značajna većina građana koja govori srpskim jezikom stavlja se u neravnopravan položaj time što se da bi ostvarili svoje pravo upućuju u posebnu proceduru predviđenu za manjinske narode i manjinske nacionalne zajednice. Ustav je definisao Crnu Goru kao građansku državu a u građanskoj državi osnovni princip je da su svi ravnopravni i da nema privilegovanih."
Za Socijaldemokratsku partiju, manju članicu koalicije, je prihvatljivo predloženo rješenje da se nastava odvija na crnogorskom jeziku a da se izučavaju i srpski, bosanski i hrvatski jezik.
Opozicija traži garancije
Poslanik SDP-a Borislav Banović uvjeren je da će se problem sa jezikom riješiti na miran i demokratski način.
"Nema potrebe, bez oni koji žele da stvaraju ovim tenzije i da druge vode zamute povodom ovog pitanja, da dižu i bune roditelje i djecu na način koji nije primjeren. Siguran sam da će se sve ovo riješiti na demokratski
Predsjednik NOVE Andrija Mandić je rekao da sporazum između vlasti i opozicije nije postignut iako su dijelovi sporazuma usaglašeni.
način i u korist svih koji žele korist Crnoj Gori. U korist onih koji ne žele korist Crnoj Gori to se neće moći niti će se ikada riješiti", smatra Banović.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić je rekao da sporazum između vlasti i opozicije nije postignut iako su dijelovi sporazuma usaglašeni. Opozicija traži potpis i garancije za provođenje sporazuma o statusu srpskog jezika.
"Dakle mi ne želimo da u parcijalnom rješavanju ovog pitanja budemo takvi da napravimo samo dio sporazuma. NOVA, a vjerujem i cijela opozicija, zainteresovani smo za kompletan paket. Kome to smeta da mi koji govorimo srpskim jezikom, i to nijesmo samo mi Srbi nego se tu nalazi i 100 hiljada onih koji su se nacionalno izjasnili kao Crnogorci. To je srpska jezička zajednica i kome to smeta da budemo ravnopravni sa onom, drugom po brojnosti jezičkom zajednicom", pita Mandić.
Pokret za pormjene je podnio amandmane na prijedlog izmjena Zakona o opštem obrazovanju i predložio izvođenje nastave na crnogorskom, srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku u okviru jedinstvenog nastavnog procesa.
"Srpski, crnogorski, bosanski i hrvatski imaju jedinstveni nastavni plan i program. Ove godine djeca ili đeca treba da uče po starom nastavnom planu i programu, odnosno u predmetu koji se zove maternji jezik i književnost", kaže Branko Radulović.
Pregovori premijera Igora Lukšića i predstavnika opozicije o statusu srpskog jezika i Zakonu o obrazovanju biće nastavljeni u ponedjeljak, do kada će Skupština Crne Gore napraviti pauzu kako bi se potencijalno rješenje i konačni politički dogovor amandmanski unijeli u Zakon o obrazovanju .
Potom bi trebalo da uslijedi sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o novom izbornom zakonu koji predstavlja jedan od preduslova za dobijanje datuma pregovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.