Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ministri ekonomije i finansija: Vladimir Kavarić i Milorad Katnić, saslušani su pred skupštinskim Odborom u vezi sprovođenja politike državne pomoći koju je Vlada velikodušno davala "miljeničkim" kompanijama: podgoričkom Kombinatu aluminijuma i nikšićkoj Željezari, dok su nerazvijena područja i desetine malih i srednjih preduzeća ostala kratkih rukava.
Mnoštvo pozivanja na praksu u SAD, EU i Sloveniji, objašnjenja o ekonomskoj krizi i situaciji u kojoj je Vlada bila primorana da pravi izbor između dva loša rješenja, dominantno su obojili odgovore potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića i ministara ekonomije i finansija: Vladimira Kavarića i Milorada Katnića, koji su odgovarali na pitanja poslanika u vezi odobravanja državne pomoći.
Saslušanje pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet je zakazano zbog nezadovoljstva grupe poslanika vladinom velikodušnošću prema podgoričkom Kombinatu aluminijuma i nikšićkoj Željezari i odsustvom želje da se pomogne malim i srednjim preduzećima koja se dave u problemu nelikvidnosti i kojima bi državna finansijska injekcija značila spasonosno rješenje i dala novi zamajac razvoju.
Poslanici su bili nezadovoljni i zbog činjenice da Vlada ne želi da pomogne nerazvijenom sjeveru države.
"Ako sa jedne strane imamo očito loše privatizacione ugovore za koje je i vaš
Osjećanje časti
Živkovićeve tvrdnje su izazvale negodovanje pojedinih poslanika vladajuće koalicije, ali i samih ministara koji su ustvrdili da rade časno, a da su im primanja manja nego prije nego što su bili članovi Vlade, te da taj posao sada rade zbog osjećaja časti i obaveze prema državi i želje da doprinesu unapredjenju sistema.
Saslušani članovi Vlade, međutim, nijesu dali odgovore na neka ključna pitanja. Jedno od njih je bilo u vezi efekata koji su se postigli dodjelom finansijske pomoći KAP-u u garancijama vrijednih preko 130 miliona eura, za koje je sam potpredsjednik Vlade Vujice Lazovića rekao da postoji značajan rizik da će biti aktivirane, te da takav scenario predstavlja veliku opasnost po stabilnost državnih finansija.
Lazović je postavio i ključno pitanje u vezi efekata državne pomoći KAP-u i Željezari na koje je sam i odgovorio, iz čega je prozašla činjenica da je Vlada odobrila pomoć privatnoj kompaniji, koja će možda dovesti u pitanje finansijsku stabilnost države bez jasne predstave o efektima koji će se postići što, očigledno, čak ni sada, post festum nije poznato.
"Da li je ta pomoć pomogla tim kompanijama? Iz ovog ugla i ovog vremena ne možemo dati konačan odgovor."
Pitanje poslanika opozicionog Pokreta za promjene Zarije Pejovića - da li je danas, šest godina nakon privatizacije Kombinata aluminijuma poznata vlasnička struktura firme koja gazduje KAP-om, offshore kompanije Salamon Enterpraziz, da li neko iz vrhova vlasti ima u njoj ima udjela i da li je Vladina politika determinisana takvim intetresima, ostalo je bez odgovora od strane ministara koji su ovo pitanje jednostavno ignorisali, ali je Pejović postavio još nekoliko pitanja:
"Garancije su negdje oko 367 miliona eura. Kolika je vjerovatnoća izvršenja tih garancija? Kolike su pripadajuče kamate?"
Odgovorio je ministar finansija Milorad Katnić:
"Ukupne garancije iznose 330 miliona eura a ne 367. Prosječna kamatna stopa na garancije za koje je država garantovala su oko 5 posto. To znači da godišnje kamatne stope iznose 15 miliona eura. Ukoliko kompanije u potpunosti servisiraju kredite onda država ne troši ni cent. Sada država ima rizik od garancija koji je jasno prepoznat. Polovina garancija su rizične. One većeg stepena rizika se prvenstveno odnose na privredne subjekte kakvi su KAP i drugi privredni subjekti koji imaju manje garancija."
Saslušanje je prekinuto, ali će biti nastavljeno naredne nedjelje.
Mnoštvo pozivanja na praksu u SAD, EU i Sloveniji, objašnjenja o ekonomskoj krizi i situaciji u kojoj je Vlada bila primorana da pravi izbor između dva loša rješenja, dominantno su obojili odgovore potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića i ministara ekonomije i finansija: Vladimira Kavarića i Milorada Katnića, koji su odgovarali na pitanja poslanika u vezi odobravanja državne pomoći.
Saslušanje pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet je zakazano zbog nezadovoljstva grupe poslanika vladinom velikodušnošću prema podgoričkom Kombinatu aluminijuma i nikšićkoj Željezari i odsustvom želje da se pomogne malim i srednjim preduzećima koja se dave u problemu nelikvidnosti i kojima bi državna finansijska injekcija značila spasonosno rješenje i dala novi zamajac razvoju.
Poslanici su bili nezadovoljni i zbog činjenice da Vlada ne želi da pomogne nerazvijenom sjeveru države.
"Ako sa jedne strane imamo očito loše privatizacione ugovore za koje je i vaš
Radojica Živković
predsjednik prije dva dana na radiju rekao da su loši, a sa druge strane imamo bogatstvo bivših i sadašnjih članova vaše partije koje je veće od neto plate koju su za to vrijeme primali. Ako oni javno objasne odakle razlika u bogatstvu i visini plate koju su primali onda ću im se ja izviniti. Ali javno da objasne odakle im ta razlika. Ja mislim da je to od ugrađivanja u loše ugovore. U Crnoj Gori prvo privatizujete firmu, sklopite ugovor, ugradite se dobro, vi ministri, a onda kao zahvalnost što ste se ugradili poslije tim firmama dajete državnu pomoć. To je činjenica koju svako u Crnoj Gori zna. Znači, vi dajete državnu pomoć firmama koje su loše privatizovane, potpisali ste loše ugovore. Možda ne svi vi, možda vaš gazda ali takvima morate da date državnu pomoć. Nemojte vi nama da pričate da se tako radi u Sloveniji i u regionu, nigdje se ovako ne radi. Ovakve dodjele državne pomoći nema nigdje", kaže Radojica Živković iz Nove srpske demokratija.Osjećanje časti
Živkovićeve tvrdnje su izazvale negodovanje pojedinih poslanika vladajuće koalicije, ali i samih ministara koji su ustvrdili da rade časno, a da su im primanja manja nego prije nego što su bili članovi Vlade, te da taj posao sada rade zbog osjećaja časti i obaveze prema državi i želje da doprinesu unapredjenju sistema.
Saslušani članovi Vlade, međutim, nijesu dali odgovore na neka ključna pitanja. Jedno od njih je bilo u vezi efekata koji su se postigli dodjelom finansijske pomoći KAP-u u garancijama vrijednih preko 130 miliona eura, za koje je sam potpredsjednik Vlade Vujice Lazovića rekao da postoji značajan rizik da će biti aktivirane, te da takav scenario predstavlja veliku opasnost po stabilnost državnih finansija.
Lazović je postavio i ključno pitanje u vezi efekata državne pomoći KAP-u i Željezari na koje je sam i odgovorio, iz čega je prozašla činjenica da je Vlada odobrila pomoć privatnoj kompaniji, koja će možda dovesti u pitanje finansijsku stabilnost države bez jasne predstave o efektima koji će se postići što, očigledno, čak ni sada, post festum nije poznato.
"Da li je ta pomoć pomogla tim kompanijama? Iz ovog ugla i ovog vremena ne možemo dati konačan odgovor."
Saslušanje pred Odborom za finansije i budžet, oktobar 2011.
Jedna od, možda najdragocjenijih ocjena koja se mogla čuti tokom današnjeg saslušanja tri člana Vlade je da se u Crnoj Gori odvija "privatizacija profita i socijalizacija gubitaka", što je precizna formulacija dosadašnjih nagađanja da se iza obilate državne pomoći privatnim kompanijama kojima gazduju offshore kompanije nepoznate vlasničke strukture, zapravo krije način da se isisa novac građana Crne Gore i prelije u privatne džepove takozvanih stranih investitora i njihovih domaćih kompanjona.Pitanje poslanika opozicionog Pokreta za promjene Zarije Pejovića - da li je danas, šest godina nakon privatizacije Kombinata aluminijuma poznata vlasnička struktura firme koja gazduje KAP-om, offshore kompanije Salamon Enterpraziz, da li neko iz vrhova vlasti ima u njoj ima udjela i da li je Vladina politika determinisana takvim intetresima, ostalo je bez odgovora od strane ministara koji su ovo pitanje jednostavno ignorisali, ali je Pejović postavio još nekoliko pitanja:
"Garancije su negdje oko 367 miliona eura. Kolika je vjerovatnoća izvršenja tih garancija? Kolike su pripadajuče kamate?"
Odgovorio je ministar finansija Milorad Katnić:
"Ukupne garancije iznose 330 miliona eura a ne 367. Prosječna kamatna stopa na garancije za koje je država garantovala su oko 5 posto. To znači da godišnje kamatne stope iznose 15 miliona eura. Ukoliko kompanije u potpunosti servisiraju kredite onda država ne troši ni cent. Sada država ima rizik od garancija koji je jasno prepoznat. Polovina garancija su rizične. One većeg stepena rizika se prvenstveno odnose na privredne subjekte kakvi su KAP i drugi privredni subjekti koji imaju manje garancija."
Saslušanje je prekinuto, ali će biti nastavljeno naredne nedjelje.