Pravda je temlje države, moto je kongresa Socijaldemokratske partije (SDP) Crne Gore koji je održan u Podgorici u prisustvu nekoliko stotina delegate te crnogorske partije koja čini vlast sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).
Nakon intoniranja crnogorske himne i Internacionale delegati 7. kongresa SDP saslušali su govore gostiju iz Crne Gore, okruženja i međunardne zajednice.
Prvi koji im se obratio, Milo Đukanović, bivši premijer i lider najjače stranke u Crnoj Gori DPS-a među najvažnije izazove koji se već sada nalaze pred Crnom Gorom navodi gazdovanje strateškim resursima.
Poznato je da druga članica vladajuće koalicije SDP tvrdo zagovara da državna imovina ne bude prodata investitorima već da većinski ostane državna.
Sudeći prema onom što je Đukanović saopštio nasred kongresa koalicionog partnera, DPS ima drugačiji stav.
"Uvažavajući zahtjevne principe održivog razvoja nije odraz ni promišljenosti ni mudrosti samo odgađati odluke navodno za interese budućih generacija jer sa pravom za donošenje odluka im prenosimo i nezasluženo zaostajanje u razvoju i siromaštvo. Kao politički partneri koji valjano vrše vlast u Crnoj Gori treb ada donesemo i odluke koje će Crnu Goru sve prepoznatljivije smjestiti na mapu otvorenog evropskog tržišta sa našim resursima, specifičnostima i šansama", poručio je Đukanović.
Posljedice tinjajućeg rata
Ranko Krivokapić nagovještava, međutim da SDP neće dozvoliti rasprodaju državnih resusrsa za rad bilo čijeg profita.
"Sloboda koji i danas slavimo nije samo lično pravo nego i kolektivno pravo građana da gazduju nacionalnim resursima . Zato ne smijemo da dozvolimo da državne monopole nad prirodnim resursima od vitalnog interesa zamijene privatni, da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora, da izvozimo profit a ne obnovljivu energiju", rekao je Krivokapić.
Tinjajući rat DPS-a i SDP-a oko modela gazdovanja državnim resursima mogao bi da dovede manju članicu vladajuće koalicije u položaj kada će morati da povuče neke poteze koji bi, eventualno, mogli da znače i izlazak SDP iz vlasti.
Profesor Šerbo Rastoder smatra da će iz sukoba te dvije vizije ekonomskog razvoja Crne Gore proizaći rješenje koje će ipak biti na fonu želja i ambicija DPS-a ali da će se naći model da to bude prihvatljivo i SDP.
"Teško je predvidjeti da bilo ko može da bude dobitnik ali mislim da se može desiti da Crna Gora izgubi u sukobui ta dva koncepta što će rješenje biti neki model koji neće biti ni jedno ni drugo, ili će u suštini biti skoro ništa. Ja mislim da će to biti model simulirane kontrole države nad resursima a faktički biće to neoliberalizacija", ocjenjuje profesor Rastoder.
Među gostima kongresa bio je i generalni sekretar Socijalističke internacionale, Luis Ajala, koji kao da je pomno slušao doziranu prepirku lidera dvije vladajuće partije u Crnoj Gori o modelima gazdovanja državnim resursima.
Poručio im je da u cijeloj priči moraju da vode računa o interesima građana.
"Vidite, takva situacija je u mnogim zemljama , uključujući i moju. Svi se suočavaju sa tim istim pitanjem - kako da se osigura takav ekonomski razvoj koji će obezbijediti da njegove dobrobiti dolaze do svih a ne samo da se koncentrišu u rukama malobrojnih", rekao je Ajala.
Nakon intoniranja crnogorske himne i Internacionale delegati 7. kongresa SDP saslušali su govore gostiju iz Crne Gore, okruženja i međunardne zajednice.
Prvi koji im se obratio, Milo Đukanović, bivši premijer i lider najjače stranke u Crnoj Gori DPS-a među najvažnije izazove koji se već sada nalaze pred Crnom Gorom navodi gazdovanje strateškim resursima.
Poznato je da druga članica vladajuće koalicije SDP tvrdo zagovara da državna imovina ne bude prodata investitorima već da većinski ostane državna.
Sudeći prema onom što je Đukanović saopštio nasred kongresa koalicionog partnera, DPS ima drugačiji stav.
"Uvažavajući zahtjevne principe održivog razvoja nije odraz ni promišljenosti ni mudrosti samo odgađati odluke navodno za interese budućih generacija jer sa pravom za donošenje odluka im prenosimo i nezasluženo zaostajanje u razvoju i siromaštvo. Kao politički partneri koji valjano vrše vlast u Crnoj Gori treb ada donesemo i odluke koje će Crnu Goru sve prepoznatljivije smjestiti na mapu otvorenog evropskog tržišta sa našim resursima, specifičnostima i šansama", poručio je Đukanović.
Posljedice tinjajućeg rata
Ranko Krivokapić nagovještava, međutim da SDP neće dozvoliti rasprodaju državnih resusrsa za rad bilo čijeg profita.
"Sloboda koji i danas slavimo nije samo lično pravo nego i kolektivno pravo građana da gazduju nacionalnim resursima . Zato ne smijemo da dozvolimo da državne monopole nad prirodnim resursima od vitalnog interesa zamijene privatni, da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora, da izvozimo profit a ne obnovljivu energiju", rekao je Krivokapić.
"Ne smijemo da dozvolimo da državne monopole nad prirodnim resursima od vitalnog interesa zamijene privatni", poručio je lider SDP-a Ranko Krivokapić.
Tinjajući rat DPS-a i SDP-a oko modela gazdovanja državnim resursima mogao bi da dovede manju članicu vladajuće koalicije u položaj kada će morati da povuče neke poteze koji bi, eventualno, mogli da znače i izlazak SDP iz vlasti.
Profesor Šerbo Rastoder smatra da će iz sukoba te dvije vizije ekonomskog razvoja Crne Gore proizaći rješenje koje će ipak biti na fonu želja i ambicija DPS-a ali da će se naći model da to bude prihvatljivo i SDP.
"Teško je predvidjeti da bilo ko može da bude dobitnik ali mislim da se može desiti da Crna Gora izgubi u sukobui ta dva koncepta što će rješenje biti neki model koji neće biti ni jedno ni drugo, ili će u suštini biti skoro ništa. Ja mislim da će to biti model simulirane kontrole države nad resursima a faktički biće to neoliberalizacija", ocjenjuje profesor Rastoder.
Među gostima kongresa bio je i generalni sekretar Socijalističke internacionale, Luis Ajala, koji kao da je pomno slušao doziranu prepirku lidera dvije vladajuće partije u Crnoj Gori o modelima gazdovanja državnim resursima.
Poručio im je da u cijeloj priči moraju da vode računa o interesima građana.
"Vidite, takva situacija je u mnogim zemljama , uključujući i moju. Svi se suočavaju sa tim istim pitanjem - kako da se osigura takav ekonomski razvoj koji će obezbijediti da njegove dobrobiti dolaze do svih a ne samo da se koncentrišu u rukama malobrojnih", rekao je Ajala.