Crna Gora se po stepenu slobode medija, u posljednjem izvještaju organizacije Reporteri bez granica, nalazi na 104 mjestu, iza svih zemalja Ballkana, koji je inače u ovom dokumentu označen kao jedna od crnih tačaka na svjetskoj medijskoj mapi.
Crna Gora je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj Reportera bez granica pala za 27 mjesta i nalazi se na neslavnoj 104 pozociji među analiziranih 178 država, skupa sa Angolom i Nigerom. Od zemalja na Balkanu, najbolje je rangirana Slovenija, na 46 zatim Bosna i Hercegovina na 47, a slijede Hrvatska na 62 Makedonija na 68 Srbija na 85. i Kosovo na 92. mjestu.
Reporteri bez granica konstautuju da balkanske zemlje i dalje zabrinjavaju i bilježe velike padove kada je sloboda medija u pitanju. Kao glavni problemi u tom izvještaju u kome zemlje nijesu analiziran posebno, kaže se da su zakonske reforme neophodne za pristup Evropskoj uniji usvojene na Blakanu ali da je njihova implementacija još embrionalnoj, ako ne i u nepostojećoj fazi.
Kotrola javnih i privatnih medija sračunatom upotrebom institucionalizovanog budžeta za marketing i spregom između poliitičkih i sudskih krugova čini rad novinara sve težim, konstatruje se u izvještaju i dodaje da se u nepovoljnoj i neizvjesnoj situaciji, zarobljeni izmedju nasilja ulatranacionalističkih grupa i vlasti koje se još nijesu oslobodile starih refleksa iz komunističke ere, sve veći broj novinara pronalazi u auto cenzuri ili najamničkom novinarstvu koje se plaća bolje, ali postepeno urusava kredibilitet profesije.
Kao poseban problem ističu se i "mafijaške aktivnosti koje svake godine jačaju svoj finansijski stisak na medijski sektor", dok nezavisni mediji vode bitku koja traje i koja, prema mišljenju iz izvještaja, zaslužuje veću pažnju Evropskih komisija.
Autocenzura
Osvrćući se na ovu dijagnozu i činjenicu da je Crna Gora po stepenu medijskih sloboda na posljednjem mjestu na Balkanu Željko Rutović, pomoćnik ministra kulture za medije, kaže:
"Različite metodologije daju i tazličite rezultate. Pitanje je da li se u ovoj oblasti koja je živa oblast ljudskih prava, može sve egzaktno izmjeriti. Ponekad možda preteže subjektivni doživlja istraživača, analitičara. Uz puno uvažavanje svake monitoring misije u ovoj oblasti , iskreno ne dijelim ocjene ovog istraživačkog nalaza. Cijenim da su previše predimenzionirane i prosto mi nestavrno djeluje dami dijelimo sudbinu medijskih sloboda sa zemljama kao što su Niger i Angola.Budući da je Crna Gora prošle godine bila na 77 mjestu pitanje je koji su to novi razlozi i novi momenti koji su doprinijeli da s eu međuvremenu situacija ovako promijeni."
Jedan od urednika u podgoričkom dnevniku Vijesti Nedjeljko Rudović, međutim, kaže, da je Crna Gora dobro prošla.
"Ako pogledate kako su se vlast i kako su se moćni pojedinci iz biznisa a u stvari iz vlasti odnosili prema medijima onda vam je sve jasno. Kada pogledate odštetne zahtjeve i stalne pritiske prema medijima, kako bi pokušali da nas disciplinuju, kada i prije toga pogledate pokušaj Vlade da pojedine nezavisne medije ugasi ili ih na taj način makar opomene da svoj posao moraju raditi, prije svega gledajući kako da budu što bolji sa vladajućim strukturama. Kada pogledate šta se sve dešavalo u Crnoj Gori vidite da je državno tužilaštvo sve vrijeme uporno nastojalo da Mihaila Jovovića, zamjenika glavnog urednika Vijesti od žrtve pretvori u nasilnika onda je svaki komentar suvišan. Čudi me da još niže nijesmo pali na listi Reportera bez granica", navodi Rudović.
Goran Đurović, član Savjeta Radio televizije Crne Gore, kaže da mu je posebno interesantna pozicija javnih servisa u Crnoj Gori.
"Mislim da je taj problem auto – cenzure, koji je pomenut u samom izvještaju dominatno izražen u ovom segmentu funkcionisanja medija. Mislim da će tek sistemska rješenja moći da doprinesu da se ta situacija promijeni, na način što bi se svi javni servisi vratili pod kontrolu samih građana koji preko institucija javnog društva vrše pritisak na rad javnog servisa.To je jedini način da se, uslovno govoreći, obezbijedi zaštita novinarima i da im se da sloboda da u svom izvještavanju slijede interese građana a ne političara ili nekih drugih centara moći", ocjenjuje Đurović.
Još jednom se potvrdila stara maksima, kaže Zoran Radulović, novinar nedjeljnika Monitor.
"Neke ljude mođete lagati neko vrijeme ali sve ljude ne možete lagati sve vrijeme. Taj rezultat pokazuje da stvari nijesu tako lijepe kako ih ovdašnje vlasti žele predstaviti. Čak i pod uslovom da su izvještači Reportera bez granica pogriješili i da to nije realan odraz stanja u Crnoj Gori i ostalim zemljama koje su prošle tu analizu, to je dovoljan osnov za sumnju da imamo velikih problema koje pokušavamo sakriti možda još većim – ekonomskim problemima ali stići će nas i jedni i drugi, prije ili kasnije", zaključuje Radulović.
Crna Gora je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj Reportera bez granica pala za 27 mjesta i nalazi se na neslavnoj 104 pozociji među analiziranih 178 država, skupa sa Angolom i Nigerom. Od zemalja na Balkanu, najbolje je rangirana Slovenija, na 46 zatim Bosna i Hercegovina na 47, a slijede Hrvatska na 62 Makedonija na 68 Srbija na 85. i Kosovo na 92. mjestu.
Reporteri bez granica konstautuju da balkanske zemlje i dalje zabrinjavaju i bilježe velike padove kada je sloboda medija u pitanju. Kao glavni problemi u tom izvještaju u kome zemlje nijesu analiziran posebno, kaže se da su zakonske reforme neophodne za pristup Evropskoj uniji usvojene na Blakanu ali da je njihova implementacija još embrionalnoj, ako ne i u nepostojećoj fazi.
Kotrola javnih i privatnih medija sračunatom upotrebom institucionalizovanog budžeta za marketing i spregom između poliitičkih i sudskih krugova čini rad novinara sve težim, konstatruje se u izvještaju i dodaje da se u nepovoljnoj i neizvjesnoj situaciji, zarobljeni izmedju nasilja ulatranacionalističkih grupa i vlasti koje se još nijesu oslobodile starih refleksa iz komunističke ere, sve veći broj novinara pronalazi u auto cenzuri ili najamničkom novinarstvu koje se plaća bolje, ali postepeno urusava kredibilitet profesije.
Kao poseban problem ističu se i "mafijaške aktivnosti koje svake godine jačaju svoj finansijski stisak na medijski sektor", dok nezavisni mediji vode bitku koja traje i koja, prema mišljenju iz izvještaja, zaslužuje veću pažnju Evropskih komisija.
Autocenzura
Osvrćući se na ovu dijagnozu i činjenicu da je Crna Gora po stepenu medijskih sloboda na posljednjem mjestu na Balkanu Željko Rutović, pomoćnik ministra kulture za medije, kaže:
"Različite metodologije daju i tazličite rezultate. Pitanje je da li se u ovoj oblasti koja je živa oblast ljudskih prava, može sve egzaktno izmjeriti. Ponekad možda preteže subjektivni doživlja istraživača, analitičara. Uz puno uvažavanje svake monitoring misije u ovoj oblasti , iskreno ne dijelim ocjene ovog istraživačkog nalaza. Cijenim da su previše predimenzionirane i prosto mi nestavrno djeluje dami dijelimo sudbinu medijskih sloboda sa zemljama kao što su Niger i Angola.Budući da je Crna Gora prošle godine bila na 77 mjestu pitanje je koji su to novi razlozi i novi momenti koji su doprinijeli da s eu međuvremenu situacija ovako promijeni."
Jedan od urednika u podgoričkom dnevniku Vijesti Nedjeljko Rudović, međutim, kaže, da je Crna Gora dobro prošla.
"Ako pogledate kako su se vlast i kako su se moćni pojedinci iz biznisa a u stvari iz vlasti odnosili prema medijima onda vam je sve jasno. Kada pogledate odštetne zahtjeve i stalne pritiske prema medijima, kako bi pokušali da nas disciplinuju, kada i prije toga pogledate pokušaj Vlade da pojedine nezavisne medije ugasi ili ih na taj način makar opomene da svoj posao moraju raditi, prije svega gledajući kako da budu što bolji sa vladajućim strukturama. Kada pogledate šta se sve dešavalo u Crnoj Gori vidite da je državno tužilaštvo sve vrijeme uporno nastojalo da Mihaila Jovovića, zamjenika glavnog urednika Vijesti od žrtve pretvori u nasilnika onda je svaki komentar suvišan. Čudi me da još niže nijesmo pali na listi Reportera bez granica", navodi Rudović.
Goran Đurović, član Savjeta Radio televizije Crne Gore, kaže da mu je posebno interesantna pozicija javnih servisa u Crnoj Gori.
"Mislim da je taj problem auto – cenzure, koji je pomenut u samom izvještaju dominatno izražen u ovom segmentu funkcionisanja medija. Mislim da će tek sistemska rješenja moći da doprinesu da se ta situacija promijeni, na način što bi se svi javni servisi vratili pod kontrolu samih građana koji preko institucija javnog društva vrše pritisak na rad javnog servisa.To je jedini način da se, uslovno govoreći, obezbijedi zaštita novinarima i da im se da sloboda da u svom izvještavanju slijede interese građana a ne političara ili nekih drugih centara moći", ocjenjuje Đurović.
Još jednom se potvrdila stara maksima, kaže Zoran Radulović, novinar nedjeljnika Monitor.
"Neke ljude mođete lagati neko vrijeme ali sve ljude ne možete lagati sve vrijeme. Taj rezultat pokazuje da stvari nijesu tako lijepe kako ih ovdašnje vlasti žele predstaviti. Čak i pod uslovom da su izvještači Reportera bez granica pogriješili i da to nije realan odraz stanja u Crnoj Gori i ostalim zemljama koje su prošle tu analizu, to je dovoljan osnov za sumnju da imamo velikih problema koje pokušavamo sakriti možda još većim – ekonomskim problemima ali stići će nas i jedni i drugi, prije ili kasnije", zaključuje Radulović.