Radnici Crne Gore bez zaštite

Ilustrativna fotografija, foto: Savo Prelević

Iako je zakonom jasno precizirano da je za vrijeme državnih i drugih praznika dozvoljen rad isključivo preduzećima čija djelatnost ili tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad, u Crnoj Gori su radnicima i dalje u velikom broju uskraćena elementarna prava kao što je pravo na slobodan dan za vrijeme praznika. Do kakvih su sve rezultata došli u Uniji slobodnih sindikata?

Akcija monitoringa koji je u većim crnogorskim opštinama u ovoj i prošloj godini sprovela Unija sindikata, je potvrdila staru praksu kako poslodavci, protivno zakonskoj obavezi, vođeni isključivo logikom profita, uskraćuju zaposlenima pravo na slobodne dane u vrijeme praznika. Lidija Pejović iz Sekretarijata Unije sindikata:

"Pravo na praznične dane su iskoristili radnici zapošljeni u obrazovanju, nauci, kulturi i lokalnoj državnoj administraciji. Zapošljeni u velikom broju privrednih društava čija privredna djelatnost ili tehnologija rada ne zahtijeva neprekidan rad radili su danima praznika, a naravno, ugostitelji, trgovci, zanatlije su radili u izuzetno velikom broju."

Sumirajući rezultate akcije monitoringa u Uniji sindikata su ipak uočili pozitivne pomake:

"Koji se razlikuju od opštine do opštine. Nešto više poštovanje prava bilo je u Podgorici, što ukazuje na različit odnos i angažovanje organa zaduženih za kontrolu i praćenje primjene ovog zakona, pa s pravom se pitamo šta je sa drugim opštinama."

Međutim, ono što je i dalje evidentan problem je način na koji poslodavci obračunavaju dnevnice uposlenima za vrijeme praznika:

"Gdje poslodavci zapošljenima za vrijeme praznika ne obračunavaju uvećanu dnevnicu 250 posto što je predviđeno i Kolektivnim ugovorom, a posebno što je to u skladu sa mišljenjem Odbora za tumačenje i praćenje Opšteg kolektivnog ugovora kao jedinog kompetentnog za davanje mišljenja po tom osnovu."

Strah od gubitka posla

Kako to izgleda u praksi čućemo od naše anonimne sagovornice Biljane koja radi u trgovini. Posljednji slobodan dan je imala 1. januara. O tome koliko je plaćena u prazničnima danima i kolika joj je plata, kaže:

"Za vrijeme praznika i za dva praznika pet eura, a 175 eura je plata. Jedan dan daju za Novu godinu. 1.januara nijesmo radili, a drugog već radili. Ne znam šta će biti za 1. maj, inače sve radimo. Za vjerske praznike smo radili."

Na pitanje, šta je pokazalo njeno dugogodišnje iskustvo sa poslodavcima, koliko poštuju prava uposlenih, Biljana je odgovorila:

"Što se tiče poštovanja nikakva prava nemamo. Nemamo nikakva prava. Poslodavci imaju neka svoja pravila koja su nam nametnuli da se mi moramo pridržavati tih pravila. Nemamo ni pauzu za vrijeme radnog odnosa!"

RSE: Da li ste ikada razmišljali da anonimno prijavite poslodavca Inspekciji rada zbog kršenja zakona?

Biljana: Koliko ja znam, to je bilo prijavljeno od predsjednika sindikata, ali Inspekcija rada nije ništa uradila.

Slučaj Biljane u neformalnom razgovoru su potvrdili i naši drugi sagovornici iz brojnih privatnih firmi. Osim prava na praznične dane često im je uskraćeno i pravo na neradnu nedjelju, godišnji odmor i bolovanje. Strah od poslodavca, gubitak posla i borbe za golu egzistenciju natjerao ih je da ćute i iščekuju zaštitu nadležnih.

*****
Pročitajte i ovo:
Radnici KAP-a otjerali vlasnika, zauzeli fabriku