Viši sud u Podgorici naložio je raspisivanje Interpolove potjernice za petoricom optuženih za ratni zločin u slučaju deportacije muslimana, Bošnjaka i Srba koje je crnogorska vlast '92. izručila pod nož vojsci Radovana Karadžića. Budući da neke od osoba imaju državljanstvo Srbije pitanje je koje mogućnosti nadležnima u Crnoj Gori stoje na raspolaganju u tom procesu.
Sudija Milenka Žižić, predsjednica specijalizovanog Odjeljenja za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine je, kao saznaju današnje podgoričke "Vijesti", naredila je raspisivanje crvene međunarodne potjernice za petoricom optuženih za ratne zločine u slučaju deportacije Bošnjaka i Srba 1992. godine.
Od devetorice optuženih četvorica se trenutno nalaze u pritvoru, dok su bjekstvu bivši šef Državne bezbjednosti Boško Bojović i nekadašnji policijski službenici: Milisav Marković, Radoje Radunović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović, koji se nalaze u Srbiji sa tamošnjim državljanstvom.
Advokat jednog od okrivljenih Zdravko Begović za naš radio potvrđuje informaciju da je nadležni sudija zatražio raspisivanje crvene potjernice:
"Po nezvaničnim saznanjima ta lica se nalaze u Republici Srbiji, međutim, unatrag nekoliko mjeseci zaključen je ugovor o pružanju međunarodne pomoći i saradnje između Republike Srbije i Crne Gore u kojoj su definisana prava pojedinih država, tih država u odnosu na ona lica koja su državljani Republike Srbije i Crne Gore, pa eventualno u tom dijelu možete konsultovati Ministarstvo pravde da vam da razjašnjenje u tom dijelu."
Srbija nije prihvatila crnogorski prijedlog
U Ministarstvu pravde, međutim, kažu da nedavno potpisani ugovori Crne Gore sa Srbijom o međusobnom pružanju pravne pomoći ne tretiraju izručenje domaćih državljana niti lica sa dvojnim državljanstvom koja su glavni problem u slučaju deportacije muslimana, bošnjaka i Srba iz Crne Gore 1992. godine. Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević:
"Kada smo pregovarali sa Srbijom oko mogućnosti izručenja lica koje imaju dvojno državljanstvo rekla sam da bude dogovoreno da to ne bude tema ovih ugovora, već ovih ugovora koji se odnose na dvojno državljanstvo i to pitanje nije tretirano ovim ugovorima i ostavljena je mogućnost da bude tretirano ovim drugim ugovorima, jer mi smo predlagali da se u okviru ovih ugovora pronađe mogućnost da se izruče. Međutim, Republika Srbija nije to prihvatila već smo ostavili da se to riješi u sklopu drugih pregovora."
Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Drago Radulović podsjeća da zakoni Srbije baš kao što je slučaj u Crnoj Gori zabranjuju izručenje njenih državljana, osim Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Razmatrajući mogućnosti koje nadležnima stoje na raspolaganju u slučaju deportacije, Radulović pojašnjava:
"Sada tu postoje različite mogućnosti, osim možda da dođe do takozvanog transfera krivičnog postupka da Crna Gora ustupi, da se tim licima koji su državljani jedne ili druge države, ako se nalaze na teritoriji jedne države, druga da tu potrebnu dokumentaciju pa da se vodi tamo gdje su oni trenutno ili je moguće da im Crna Gora sudi u odsustvu, pa kada se steknu uslovi kasnije za izvršenje eventualne odluke ili ponavljanje krivičnog postupka osuđenom u odsustvu. To su te nekakve mogućnosti koje postoje."
Branilac dijela okrivljenih Branislav Lutovac kaže da je nalogom za raspisivanje potjernice nadležni sudija postupio u okviru zakonskih ovlašćenja i dodaje da vjeruje da je to u ovom slučaju učinjeno na predlog specijalnog tužioca kako bi se organizovalo suđenje u odsustvu:
"Jer ovdje je devet optuženih, pa pet je nedostupno organima gonjenja. Prema tome, raspisivanje ove potjenice je bio jedan preduslov da bi se donijelo rješenje o suđenju u odsustvu i da bismo mogli na taj način da startujemo sa samim sudskim postupkom. U suštini ne mijenja se tu ništa. Mi kao branioci ovih lica koji nijesu dostupna ovdje organima gonjenja, iznosićemo njihovu odbranu u njihovom odsustvu."
Devetorici okrivljenih optužnicom se stavlja na teret ratni zločin protiv civilnog stanovištva jer su, kako tvrde tužioci, 1992. godine, kršeći pravila međunarodnog prava tokom oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini, nezakonito deportovali iz Crne Gore izbjegle Bošnjake i Srbe koji su imali status izbjeglica. Većina deportovanih završila je u rukama vojske Radovana Karadžića i pobijena u logorima u okolini Foče.
Glavni pretres u ovom procesu još nije zakazan.
Sudija Milenka Žižić, predsjednica specijalizovanog Odjeljenja za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine je, kao saznaju današnje podgoričke "Vijesti", naredila je raspisivanje crvene međunarodne potjernice za petoricom optuženih za ratne zločine u slučaju deportacije Bošnjaka i Srba 1992. godine.
Od devetorice optuženih četvorica se trenutno nalaze u pritvoru, dok su bjekstvu bivši šef Državne bezbjednosti Boško Bojović i nekadašnji policijski službenici: Milisav Marković, Radoje Radunović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović, koji se nalaze u Srbiji sa tamošnjim državljanstvom.
Advokat jednog od okrivljenih Zdravko Begović za naš radio potvrđuje informaciju da je nadležni sudija zatražio raspisivanje crvene potjernice:
"Po nezvaničnim saznanjima ta lica se nalaze u Republici Srbiji, međutim, unatrag nekoliko mjeseci zaključen je ugovor o pružanju međunarodne pomoći i saradnje između Republike Srbije i Crne Gore u kojoj su definisana prava pojedinih država, tih država u odnosu na ona lica koja su državljani Republike Srbije i Crne Gore, pa eventualno u tom dijelu možete konsultovati Ministarstvo pravde da vam da razjašnjenje u tom dijelu."
Srbija nije prihvatila crnogorski prijedlog
U Ministarstvu pravde, međutim, kažu da nedavno potpisani ugovori Crne Gore sa Srbijom o međusobnom pružanju pravne pomoći ne tretiraju izručenje domaćih državljana niti lica sa dvojnim državljanstvom koja su glavni problem u slučaju deportacije muslimana, bošnjaka i Srba iz Crne Gore 1992. godine. Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević:
"Kada smo pregovarali sa Srbijom oko mogućnosti izručenja lica koje imaju dvojno državljanstvo rekla sam da bude dogovoreno da to ne bude tema ovih ugovora, već ovih ugovora koji se odnose na dvojno državljanstvo i to pitanje nije tretirano ovim ugovorima i ostavljena je mogućnost da bude tretirano ovim drugim ugovorima, jer mi smo predlagali da se u okviru ovih ugovora pronađe mogućnost da se izruče. Međutim, Republika Srbija nije to prihvatila već smo ostavili da se to riješi u sklopu drugih pregovora."
Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Drago Radulović podsjeća da zakoni Srbije baš kao što je slučaj u Crnoj Gori zabranjuju izručenje njenih državljana, osim Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Razmatrajući mogućnosti koje nadležnima stoje na raspolaganju u slučaju deportacije, Radulović pojašnjava:
"Sada tu postoje različite mogućnosti, osim možda da dođe do takozvanog transfera krivičnog postupka da Crna Gora ustupi, da se tim licima koji su državljani jedne ili druge države, ako se nalaze na teritoriji jedne države, druga da tu potrebnu dokumentaciju pa da se vodi tamo gdje su oni trenutno ili je moguće da im Crna Gora sudi u odsustvu, pa kada se steknu uslovi kasnije za izvršenje eventualne odluke ili ponavljanje krivičnog postupka osuđenom u odsustvu. To su te nekakve mogućnosti koje postoje."
Branilac dijela okrivljenih Branislav Lutovac kaže da je nalogom za raspisivanje potjernice nadležni sudija postupio u okviru zakonskih ovlašćenja i dodaje da vjeruje da je to u ovom slučaju učinjeno na predlog specijalnog tužioca kako bi se organizovalo suđenje u odsustvu:
"Jer ovdje je devet optuženih, pa pet je nedostupno organima gonjenja. Prema tome, raspisivanje ove potjenice je bio jedan preduslov da bi se donijelo rješenje o suđenju u odsustvu i da bismo mogli na taj način da startujemo sa samim sudskim postupkom. U suštini ne mijenja se tu ništa. Mi kao branioci ovih lica koji nijesu dostupna ovdje organima gonjenja, iznosićemo njihovu odbranu u njihovom odsustvu."
Devetorici okrivljenih optužnicom se stavlja na teret ratni zločin protiv civilnog stanovištva jer su, kako tvrde tužioci, 1992. godine, kršeći pravila međunarodnog prava tokom oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini, nezakonito deportovali iz Crne Gore izbjegle Bošnjake i Srbe koji su imali status izbjeglica. Većina deportovanih završila je u rukama vojske Radovana Karadžića i pobijena u logorima u okolini Foče.
Glavni pretres u ovom procesu još nije zakazan.