Nakon što je izmjenama Krivičnog zakonika u Crnoj Gori kleveta i uvreda dekriminalizovana, odnosno prestala da se tretira kao krivično djelo, nametnulo se pitanje šta sa dosadašnjim izrečenim a neizvršenim kaznama za to djelo.
Trenutno su u opticaju dva rješenja, odnosno prijedloga zakona. Jedno koje predlaže Vlada odnosno vladajuća DPS i drugo čije je pokretanje najavila Socijaldemokratska partija, manja članica vladajuće koalicije.
Socijaldemokratska partija najavila je da će crnogorskoj Skupštini podnijeti Prijedlog zakona o amnestiji, prema kome bi se od izvršenja kazni oslobodila sva lica koja su osuđena za krivično djelo klevete i uvrede, koje je u međuvremenu dekriminalizovano.
"Mislimo da je logičan slijed da, ukoliko smo dekriminalizovali klevetu, usvojimo i Zakon o amnestiji i da jednostavno sa tim institutom koji je uveden u pravni sistem Crne Gore prosto zaokružimo sliku. Prosto da ti ljudi koji su osuđeni, a presude nijesu izvršene, da budu amnestirani. Ja očekujem podršku Ministarstva pravde i ministra Markovića imajući u vidu da je on bio jedan od ključnih zagovornika dekriminalizacije klevete i očekujem da će imati razumijevanja prema ovom prijedlogu koju će uputiti poslanici SDP, a na kojem je radio ekspertski tim SDP-a", kaže potpredsjednik SDP-a Raško Konjević.
Za razliku od zakona o amnestiji kao sistemskog rješenja, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o pomilovanju koji bi dao odriješene ruke predsjedniku države da može pomilovati svakoga a da mu za to nije potrebno mišljenje Ministarstva pravde i nadležnog suda koje je izreklo kaznu.
Zato je za advokata Veselina Radulovića prihvatljivije rješenje koje predlažu Socijaldemokrate, pošto bi na taj način bila izbjegnuta mogućnost zloupotrebe od predsjednika države.
"Mi smo u prethodnom periodu imali vrlo sumnjive odluke o pomilovanjima istog ovog predsjednika države. Da li će on biti i u slijedećem mandatu to je sasvim nebitno. Primjera radi, za očekivati je da u nekom budućem periodu da neka lica budu procesuirana i kažnjena za neka teška krivična djela. Ovim se rješenjem jednostavno daje ovlašćenje da, kako oni kažu mimo postupka, što je po pravu neprihvatljiva terminologija, dakle bez molbe i bez mišljenja i bez suda i mišljenja Ministarstva pravde da donosi odluku o pomilovanjima. To je svakako po meni loše i otvara ogroman prostor za zloupotrebe i arbitrarno odlučivanje predsjednika, ma ko to bio u budućnosti", navodi Radulović.
Političko pitanje
Kakav je mišljenje opozicionih partija, da li im je bliži SDP-eov prijedlog o amnestiji ili vladin o pomilovanju?
Stavove u Socijalističkoj narodnoj partiji i Novoj srpskoj demokratiji nijesmo uspjeli da dobijemo.
Pokret za promjene, kako kaže Nebojša Medojević, za sada nema ni politički ni vrijednosni stav.
"Pokret za promjene je potpuno indiferentan kada su u pitanju očigledni pokušaji da se SDP pred predstojeće izbore pokaže kao neka autentična politička partija koja nije isto što i DPS i to ćemo do izbora imati sve češće. Principijelno iskustvo koje mi imamo jeste da gdje god date neku diskrecionu moć bilo kome u DPS-u, uvijek se kao posljedica javljaju korupcija i druge zloupotrebe. Međutim, ovo ima jednu drugu političku konotaciju. Mi se plašimo da je DPS-ov Zakon o pomilovanju dio priprema za vraćanje Đukanovića na mjesto predsjednika države, gdje bi on onda ovim aktom članove svoje kriminalne organizacije neposredno da pomiluje. Tako da je ovo isključivo političko pitanje", naglašava Medojević.
Bilo kako bilo, jedna od dilema koja se nakon postupka amnestije ili pomilovanja lica koja su osuđena postavlja jeste da li se time ukida samo izvršenje kazne, dok pravna sankcija odnosno presuda ostaje u njihovim dosijeima?
"Presude ostaju u dosijeu. Akt pomilovanja ili amnestije je zapravo jedna vrsta korekcije prava, jedan slučaj kada zakonodavni, odnosno izvršni organ ili predsjednik, kada je u pitanju pomilovanje, ima ovlašćenje da koriguje pravosnažnu presudu. Ona ostaje takva kakva je, samo ne dolazi do njenog izvršenja", kaže advokat Radulović.
Trenutno su u opticaju dva rješenja, odnosno prijedloga zakona. Jedno koje predlaže Vlada odnosno vladajuća DPS i drugo čije je pokretanje najavila Socijaldemokratska partija, manja članica vladajuće koalicije.
Socijaldemokratska partija najavila je da će crnogorskoj Skupštini podnijeti Prijedlog zakona o amnestiji, prema kome bi se od izvršenja kazni oslobodila sva lica koja su osuđena za krivično djelo klevete i uvrede, koje je u međuvremenu dekriminalizovano.
"Mislimo da je logičan slijed da, ukoliko smo dekriminalizovali klevetu, usvojimo i Zakon o amnestiji i da jednostavno sa tim institutom koji je uveden u pravni sistem Crne Gore prosto zaokružimo sliku. Prosto da ti ljudi koji su osuđeni, a presude nijesu izvršene, da budu amnestirani. Ja očekujem podršku Ministarstva pravde i ministra Markovića imajući u vidu da je on bio jedan od ključnih zagovornika dekriminalizacije klevete i očekujem da će imati razumijevanja prema ovom prijedlogu koju će uputiti poslanici SDP, a na kojem je radio ekspertski tim SDP-a", kaže potpredsjednik SDP-a Raško Konjević.
Za razliku od zakona o amnestiji kao sistemskog rješenja, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o pomilovanju koji bi dao odriješene ruke predsjedniku države da može pomilovati svakoga a da mu za to nije potrebno mišljenje Ministarstva pravde i nadležnog suda koje je izreklo kaznu.
Zato je za advokata Veselina Radulovića prihvatljivije rješenje koje predlažu Socijaldemokrate, pošto bi na taj način bila izbjegnuta mogućnost zloupotrebe od predsjednika države.
"To otvara ogroman prostor za zloupotrebe i arbitrarno odlučivanje predsjednika, ma ko to bio u budućnosti", kaže Veselin Radulović.
Političko pitanje
Kakav je mišljenje opozicionih partija, da li im je bliži SDP-eov prijedlog o amnestiji ili vladin o pomilovanju?
Stavove u Socijalističkoj narodnoj partiji i Novoj srpskoj demokratiji nijesmo uspjeli da dobijemo.
"Pokret za promjene je potpuno indiferentan kada su u pitanju očigledni pokušaji da se SDP pred predstojeće izbore pokaže kao neka autentična politička partija koja nije isto što i DPS i to ćemo do izbora imati sve češće. Principijelno iskustvo koje mi imamo jeste da gdje god date neku diskrecionu moć bilo kome u DPS-u, uvijek se kao posljedica javljaju korupcija i druge zloupotrebe. Međutim, ovo ima jednu drugu političku konotaciju. Mi se plašimo da je DPS-ov Zakon o pomilovanju dio priprema za vraćanje Đukanovića na mjesto predsjednika države, gdje bi on onda ovim aktom članove svoje kriminalne organizacije neposredno da pomiluje. Tako da je ovo isključivo političko pitanje", naglašava Medojević.
Bilo kako bilo, jedna od dilema koja se nakon postupka amnestije ili pomilovanja lica koja su osuđena postavlja jeste da li se time ukida samo izvršenje kazne, dok pravna sankcija odnosno presuda ostaje u njihovim dosijeima?
"Presude ostaju u dosijeu. Akt pomilovanja ili amnestije je zapravo jedna vrsta korekcije prava, jedan slučaj kada zakonodavni, odnosno izvršni organ ili predsjednik, kada je u pitanju pomilovanje, ima ovlašćenje da koriguje pravosnažnu presudu. Ona ostaje takva kakva je, samo ne dolazi do njenog izvršenja", kaže advokat Radulović.