Tajni sastanak u manastiru o popisu u Crnoj Gori?

Manastir Ždrebaonik

Veći dio onih koji su prema pisanju podgoričkih Vijesti učestvovali na sastanku vrha srpske pravoslavne crkve, ambasadora Srbije Zorana Lutovca i prosrpskih političkih partija u manastiru Ždrebaonik, nsu željeli da komentarišu informaciju da je glavna tema razgovora bila strategija djelovanja kako bi se što više građana Crne Gore na predstojećem popisu izjasnilo kao Srbi.

Vasilija Laloševića
iz Socijalističke narodne partije, poslovično dostupnog medijima, nismo mogli da dobijemo, a iz medijskog centra ove partije su nam rekli da nemaju nikakve informacije o održanom sastanku u Ždrebaoniku.

Dragan Šoć i Slaviša Guberinić nisu željeli da komentarišu objavljene informacije, dok je Slaven Radunović bio nedostupan.

Jedini koji je želio da govori o ovoj temi je podgorički paroh Velibor Džomić, koji je posredno potvrdio da je bilo sastanka na kome su prisustvovali i pojedini političari, ali ne tajnog skupa kako je to interpretirano u medijima

"To nijesu nikakvi konspirativni sastanci, to nijesu nikakvi skupovi. U manastiru Ždrebaonik toga dana je bilo jedno monašenje dvije iskušenice u čin monahinja i gdje je bilo mnogo naroda. Tako da o bilo kakvoj konspiraciji nema nikakvog govora . Mitropolit Crnogorsko primorski uvijek primi svakoga ko se obrati za savjet , za razgovor bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripada i društvenom sloju"
, tvrdi paroh.

RSE: Da li je tema bio popis i strategija kako bi se što veći broj građana izjasnio kao Srbi ?

Velibor Džomić
Džomić: Nikakva strategija, nikakve teme nijesu tako definisane u mitropolitovim razgovorima kako se to prikazuje u medijima. Mitropolit kao društveno odgovoran čovjek ima interesovanje za sve ono što predstavlja sastavni dio života ovoga naroda tako da to uopšte nije bilo na tom nivou kako je pogrešno prikazano u javnosti.

RSE: Znači , nijesu prisustvovali ppredstavnici političkih partija?

Džomić: Prisustvovali su svi koji su prisustvovali i koji su izrazili želju da se vide sa mitropolitom. To je interni sastanak, prema tome nema tu neke velike priče. To su bili ljudi koji su bili prijatelji i vjernici tako da to uopšte nije u tom smislu konspiracije nego se sjelo kao što se sjedne poslije svake službe i popriča sa ljudima koji su prisutni a da nijesu samo iz svijeta politike.

Miješanje Beograda u kampanju


Ovih dana je otvorena i priča o miješanju zvanične Srbije u kampanju za predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori koji će biti obavljen početkom aprila.

Tim povodom je u ponedjeljak Miodrag Vuković iz demokratske partije socijalista saopštio da će predstojeće otvaranje srpskog konzulata u Herceg Novom biti u funkciji predpopisne kampanje.

"Nije slučajno što se konzulat Srbije u Herceg Novom otvara dva dana i
Miodrag Vuković: "Nije slučajno što se konzulat Srbije u Herceg Novom otvara dva dana ili tri pred početak popisa i gdje će se održati velika svečanost i kojem će prisustvovati i predsjednik Srbije."
li tri pred početak popisa i gdje će se održati velika svečanost i kojem će prisustvovati i predsjednik Srbije, što je presedan u diplomatskoj praksi savremenog svijeta. Inače, tu će biti organizovan veliki hepening valjda da bi se osnažili građani Crne Gore da i dalje ostanu u korpusu za kojem se poklanja posebna briga od strane jedne države, susjeda Crne Gore"
, kaže Vuković.

Gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić nema informaciju kada će biti otvoren konzulat Srbije u tom gradu niti je definisan protokol, navodeći da o tome postoje samo nezvanične informacije-

"Ja nemam nikakve zvanične informacije ali nezvanično što možemo da čujemo ja mislim da će to biti polovinom marta. To je nezvanično i to znam da bi konzulat mogao da bude otvoren polovinom marta i upravo zbog toga da bi došao i predsjednik Srbije i predsjednik Crne Gore"
, navodi Mandić.

Popis stanovništva treba da se obavi početkom aprila, a u javnosti je stvorena slika da će to biti politička a ne statistička kategorija posebno u dijelu izjašnjavanja o nacionalnoj strukturi.

Rezultati dva popisa stanovništva obavljenih u Crnoj Gori u prethodnih dvadeset godina su pokazali ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti.

Dok je prema popisu iz 1991 godine Crnogoraca bilo skoro 62 posto, a Srba nešto preko 9 procenata, popis iz 2003. godine je pokazao da su Crnogorci u Crnoj Gori zastupljeni 43 posto, a Srbi 32 procenta.