Sagovornici RSE kažu da u Crnoj Gori još nema političke volje i spremnosti da se krene u akciju povodom najnovijih zahtjeva Evropske unije da se što prije počne sa zapljenom imovine onih koji su bogatstvo stekli nezakonito.
Komentarišući stav eksperta Evropske komsije Ruperta Vininga, koji je u svom izvještaju kao jedan od ključnih nedostataka u obračunu sa organizovanim kriminalom, naveo činjenicu da Crna Gora ne oduzima imovinu kriminalcima, Vanja Ćalović iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora kaže da bi tu preporuku trebalo čitati i između redova:
"Meni se čini da je gospodin Vining na jedan diplomatski način rekao da u suštini nema političke volje da se i institucijama omogući da one zaista počnu da se efikasno bore protiv organizovanog kriminala i da prvenstveno zaplijene imovinu pojedinaca koji su je stekli na nezakonit način. Sigurna sam da izmjene ZKP-a koje su nedavno usvojene i očekivane izmjene zakona će u određenoj mjeri unaprijediti taj zakonski osnov za oduzimanje nezakonito stečene imovine, međutim, pitanje je iznad svega da li će se to i na koji način će to biti primijenjeno u praksi. Posebno imajući u vidu da ni naše sudije ni naši tužioci do sada nijesu imali konkretnih iskustava u ovoj oblasti i da će se sve svesti na jedno diskrecionu odluku sudije da li ili ne da pristupi konfiskaciji, odnosno čak i zamrzavanju imovine još u toku samog postupka," kaže Ćalović.
Crna Gora, a to navodi i Vining, nije donijela poseban zakon o proširenoj konfiskaciji imovine, kako je to, recimo, riješeno u Srbiji, već je u novi Zakon o krivičnom postupku ugradila odredbe koje će se primjenjivati od avgusta, a koje predviđaju obrnuti teret dokazivanja, odnosno znači da će osumnjičeni za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala ubuduće morati da dokazuje porijeklo cjelokupne imovine.
TO NIJE U LJUDSKOJ PRIRODI
Do tada država ima mogućnost da plijeni isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom koje se okrivljenom stavlja na teret.
Stanko Marić iz Udruženja pravnika Crne Gore kaže da nije siguran ni da će ti zakonski preduslovi znatno izmijeniti situaciju zbog, kako kaže, evidentne političke nespremnosti da se uđe u tu priču.
"Ja lično mislim da nije realno očekivati političku spremnost elite koja je sve to i taj sistem izgrađivala dvadeset godina. Taj zahtjev je utemeljen na nečemu logičnom da borbe protiv kriminala nema dok se ta borba ne bude vodila kod onih najtežih oblika kriminala, krupnog kriminala, tako da imajući u vidu kretanja do sada kakva su bila i činjenicu da je upravo ta elita čitave procese vodila dvadeset godina i evo svi govore o tome da je dio struktura povezana sa organizovanim kriminalom - nije realno, nije logično očekivati da će ona učiniti bilo šta da dozvoli protiv sebe. To nije ni u ljudskoj prirodi," smatra Marić.
Ćalović podsjeća da je država Crna Gora i u slučaju Stanka Caneta Subotića, bjegunca sa crvene Interpolove potjernice, koji je imao zajedničke projekte sa crnogorskim vlastima, pokazala da nema zelenog svijetla da se ozbiljnije uđe u obračun sa organizovanim kriminalom.
"Najnoviji primjer sa gospodinom Stankom Canetom Subotićem pokazuje da državne institucije iz, da li formalnih ili suštnskih razloga, ali ipak očigledno je, nijesu u stanju da izvrše čak ni one postupke koje su pokrenule druge države, u ovom slučaju pravosuđe Srbije i da u tom smislu mi nijesmo mogli da čak ni na tom konkretnom primjeru pokažemo da zaista jesmo sposobni da konfiskujemo imovinu onih koj se terete za organizovan kriminal," rekla je Ćalović.
Komentarišući stav eksperta Evropske komsije Ruperta Vininga, koji je u svom izvještaju kao jedan od ključnih nedostataka u obračunu sa organizovanim kriminalom, naveo činjenicu da Crna Gora ne oduzima imovinu kriminalcima, Vanja Ćalović iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora kaže da bi tu preporuku trebalo čitati i između redova:
Vanja Ćalović: Meni se čini da je gospodin Vining na jedan diplomatski način rekao da u suštini nema političke volje da se i institucijama omogući da one zaista počnu da se efikasno bore protiv organizovanog kriminala i da prvenstveno zaplijene imovinu pojedinaca koji su je stekli na nezakonit način. Foto: Savo Prelević
"Meni se čini da je gospodin Vining na jedan diplomatski način rekao da u suštini nema političke volje da se i institucijama omogući da one zaista počnu da se efikasno bore protiv organizovanog kriminala i da prvenstveno zaplijene imovinu pojedinaca koji su je stekli na nezakonit način. Sigurna sam da izmjene ZKP-a koje su nedavno usvojene i očekivane izmjene zakona će u određenoj mjeri unaprijediti taj zakonski osnov za oduzimanje nezakonito stečene imovine, međutim, pitanje je iznad svega da li će se to i na koji način će to biti primijenjeno u praksi. Posebno imajući u vidu da ni naše sudije ni naši tužioci do sada nijesu imali konkretnih iskustava u ovoj oblasti i da će se sve svesti na jedno diskrecionu odluku sudije da li ili ne da pristupi konfiskaciji, odnosno čak i zamrzavanju imovine još u toku samog postupka," kaže Ćalović.
Crna Gora, a to navodi i Vining, nije donijela poseban zakon o proširenoj konfiskaciji imovine, kako je to, recimo, riješeno u Srbiji, već je u novi Zakon o krivičnom postupku ugradila odredbe koje će se primjenjivati od avgusta, a koje predviđaju obrnuti teret dokazivanja, odnosno znači da će osumnjičeni za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala ubuduće morati da dokazuje porijeklo cjelokupne imovine.
TO NIJE U LJUDSKOJ PRIRODI
Do tada država ima mogućnost da plijeni isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom koje se okrivljenom stavlja na teret.
Stanko Marić iz Udruženja pravnika Crne Gore kaže da nije siguran ni da će ti zakonski preduslovi znatno izmijeniti situaciju zbog, kako kaže, evidentne političke nespremnosti da se uđe u tu priču.
"Ja lično mislim da nije realno očekivati političku spremnost elite koja je sve to i taj sistem izgrađivala dvadeset godina. Taj zahtjev je utemeljen na nečemu logičnom da borbe protiv kriminala nema dok se ta borba ne bude vodila kod onih najtežih oblika kriminala, krupnog kriminala, tako da imajući u vidu kretanja do sada kakva su bila i činjenicu da je upravo ta elita čitave procese vodila dvadeset godina i evo svi govore o tome da je dio struktura povezana sa organizovanim kriminalom - nije realno, nije logično očekivati da će ona učiniti bilo šta da dozvoli protiv sebe. To nije ni u ljudskoj prirodi," smatra Marić.
Ćalović podsjeća da je država Crna Gora i u slučaju Stanka Caneta Subotića, bjegunca sa crvene Interpolove potjernice, koji je imao zajedničke projekte sa crnogorskim vlastima, pokazala da nema zelenog svijetla da se ozbiljnije uđe u obračun sa organizovanim kriminalom.
"Najnoviji primjer sa gospodinom Stankom Canetom Subotićem pokazuje da državne institucije iz, da li formalnih ili suštnskih razloga, ali ipak očigledno je, nijesu u stanju da izvrše čak ni one postupke koje su pokrenule druge države, u ovom slučaju pravosuđe Srbije i da u tom smislu mi nijesmo mogli da čak ni na tom konkretnom primjeru pokažemo da zaista jesmo sposobni da konfiskujemo imovinu onih koj se terete za organizovan kriminal," rekla je Ćalović.