Nakon što je sudija Osnovnog suda u Pogorici Blažo Jovanić prije dva dana presudio da lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i osnivač "Vijesti" solidarno plate 33.000 eura vlasniku Željezare zbog povrede poslovnog ugleda postoji opasnost da se uvede praksa da mediji budu kažnjavani zbog izjava njihovih sagovornika. Da li se tom politikom kažnjavanja medijima u Crnoj Gori uskraćuje sloboda prenošenja mišljenja i govora.
Naši sagovornici smatraju da presuda kojom su lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i dnevnik "Vijesti" kažnjeni da vlasnicima Željezare solidarno plate 33 hiljade eura predstavlja novi početak institucionalnog gušenja slobode medija i izražavanja.
Podsjetimo, sudija Osvnovnog suda u Podgorici Blažo Jovanić presudio je prošle nedjelje da lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i osnivač "Vijesti" preduzeće "Dejli Pres" solidarno plate 33 hiljade eura vlasniku Željezare zbog povrede poslovnog ugleda. Sudija Jovanić je obrazložio da je Medojević bez dokaza optužio nove vlasnike Željezare, a da su to "Vijesti" prenijele bez ikakvih, kako je rečeno, provjera, kršeći zakone i Međunarodne konvencije o informisanju i ljudskim pravima.
U prvom komentaru urednik Programa akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević je ocijenila da bi ukoliko bi ova presuda opstala u pravnom poretku Crne Gore značajno bi ugrozila slobodu izražavanja i nametnula apsurdan zahtjev medijima da provjeravaju istinitost navoda ljudi čije izjave prenose. Da li za crnogorske medije i slobodu javnog govora predstavlja opasnost činjenica da će svako ko je nezadovoljan izjavom prenesenom u medijima moći da podnese tužbu protiv samog medija i dobije odštetu. Novinar Duško Vuković potvrđuje da se radi o otvaranju prakse da mediji budu kažnjavani zbog prenesenih mišljenja njihovih sagovornika i da postoji opasnost da se time sprječava otvorenost dijaloga i svaka rasprava o najvažnijim pitanjima:
"Ovom presudom se upravo takva poruka šalje medijima i javnosti i ta presuda i ta poruka je problematična zbog sljedeće stvari. Jedna od važnih društvenih funkcija masovnih medija i novinarstva kao važnog segmenta je da obezbijede forum za raspravu o kontroverznim pitanjima kako bi društvo došlo do nekog konsenzusa ili kompromisa o važnim pitanjima. Ako se medijima uskraćuje pravo da otvaraju dijalog, a unutar dijaloga može biti problematičnih stavova, nego ih se zbog toga može kazniti onda se mediji sprječavaju da rade ono što je njihova obaveza, odnosno da rade jednu od stvari koju treba da rade. Tako da mislim da je ova presuda vrlo opasna sa stanovišta razvoja demokratije i unapređivanja slobode informisanja u Crnoj Gori".
Tea Gorjanc Prelević je ocijenila da ova poruka Osnovnog suda u slučaju "Vijesti" može imati zastrašujući odjek na medije jer, zabrinuti zbog izjave svakog svog sagovornika mediji neće moći da u kratkom vremenu ispitaju istinitost sagovornikovih riječi. Pomoćnik direktora Agencije za radio difuziju, zadužen za monitornig medija, Momčilo Stojanović smatra da je presuda medijima zbog objavljenih stavova pojedinih ličnosti neprihvatljiva sa stanovišta zdravog razuma:
"Sudsko kažnjavanje medija za prenešene stavove i mišljenja javnih ličnosti je praksa koju niko sa zdravim razumom ne može prihvatiti nego je ne može razumijeti i stvarno se sada već postavlja pitanje o čemu onda mediji treba da pišu mediji. "
I direktor Instituta za medije Radojica Bulatović kaže da se kažnjavanjem medija sužava prostor za spoznaju činjenica te da su tu gubitnici svi:
"Medijska pismenost je po definiciji sposobnost pristupa analize vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvo medija. I u ovom slučaju izbor sagovornika je posljedica uređivačke slobode i uređivačkog pristupa, ali je tačno da bi trebalo omogućiti prostor i vrijeme za demanti. Time se stvara forum i mogućnost spoznaje činjenica koje upoređene i provjerene u krajnjem olakšavaju put do istine. Kažnjavanjem medija sužava se prostor za spoznaju činjenica, a najveći gubitnik je javnost, građanin, čitalac, slušalac i gledalac".
Predstavnici udruženja novinara u Hrvatskoj i Srbiji odluku crnogorskog pravosuđa da drakonski kazni dnevni list "Vijesti" zbog prenošenja autorskog teksta Nebojše Medojevića, tumače kao atak na medijske slobode, ali i na proklamovanu težnju Crne Gore da se približi i evropskim standardima. Tako nešto, kako kažu, moglo bi da se dogodi i u njihovim sredinama, ali bi esnaf odmah reagovao.
Za dobrog poznavaoca crnogorskih medijskih prilika potpredsjednika hrvatskog Udruženja novinara Luka Braila nema nikakve dileme šta za slobodu medija u Crnoj Gori znači odluka suda da novine koje su prenijele autorski tekst budu kažnjene drastičnom novčanom kaznom:
"Ta odluka je ili rješenje tog suda ili sudskog vijeća koje je to donijelo nema blage veze s mozgom, s medijskim slobodama i sa onime što Crna Gora makar na nekakvom službenom planu radi na približavanju Evropskoj uniji. To samo pokazuje da ljudi koji razmatraju ove stvari koje se događaju u novinarstvu apsolutno gotovo da nijesu ništa pročitali što se događa i kako sudovi presuđuju u Evropi kada je riječ o medijskim istupima".
Kometarišući drakonsku sudsku kaznu solidarno treba da plate autor teksta Nebojša Medojević i dnevnik "Vijesti", koji je taj tekst prenio, predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije Nadežda Gaće konstatuje kako nije samo riječ o ograničavanju medijskih sloboda u Crnoj Gori:
"Pre bih rekla da je ovde pitanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori i očigledno postoje čvrste veze između političara i pravosudnih organa pa se onda po sklonosti presuđuje. Inače, trideset hiljada eura za tačan tekst je sramota, a trideset hiljada eura za netačan tekst, za uvredu, klevetu bi bio u redu. Pretpostavljam da su podaci koji su izneti u tekstu potpuno tačni".
Naše sagovornike pitali smo da li bi slučajevi kažnjavanja medija koji su prenijeli stav ili autorski tekst istaknutih javnih ličnosti mogle i da se dese u njihovim zemljama i kako bi reagovao novinarski esnaf u zaštiti svojih prava. Luko Brailo:
"Kao potpredsjednik hrvatskog novinarskog društva sasvim je sigurno da bih tražio od kolega da reagiramo na takvo stupidnu i iracionalnu odluku. Da li bi se moglo dogoditi i u Hrvatskoj to, na žalost nije ni crnogorski, ni hrvatski specifikum. Dovoljno je dnevno koliko će biti u tim poslovima da provede po pola sata na internetu, pa da bude upoznat za uputstvom i ostalom praksom, na zapadu kojeg su nam puna usta".
Nadežda Gaće, predsednica Nezavisnog udruženja novinra Srbije:
"Kada bi tako nešto slično bilo u Srbiji Nezavisno udruženje novinara Srbije bi zaista reagovalo jer naravno da treba da postoji i odgovornost i sloboda medija. Nezavisno udruženje novinara duboko je uvereno da bez obzira na izmene i dopune Zakona o informisanju sa kojim mi i dalje nismo zadovoljni, ostale su neke kvalifiakcije koje su stvarno nepotrebne. U slučaju da bi se tako nešto dogodilo u Srbiji verujte da bi Nezavisno udruženje među prvima bilo i zaista bi reagovalo i tražilo reviziju procesa i ukidanje presude".
Posljednji slučaj sudske presude od 30 hiljada eura, a koju "Vijesti" solidarno treba da isplate nikšićkoj Željezari zbog objavljivanja autorskog teksta lidera Pokrete za promjene Nebojše Medojevića nastavak je serije visokih kazni koje su crnogorski sudovi dosudili medijima. U fijokama tužilaca i sudija nalaze se predmeti koji bi, ako bi bili procesuirani, preostale nezavisne medije u Crnoj Gori po zahtjevima onih koji su ih tužili mogli da koštaju više miliona eura.
Naši sagovornici smatraju da presuda kojom su lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i dnevnik "Vijesti" kažnjeni da vlasnicima Željezare solidarno plate 33 hiljade eura predstavlja novi početak institucionalnog gušenja slobode medija i izražavanja.
Podsjetimo, sudija Osvnovnog suda u Podgorici Blažo Jovanić presudio je prošle nedjelje da lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i osnivač "Vijesti" preduzeće "Dejli Pres" solidarno plate 33 hiljade eura vlasniku Željezare zbog povrede poslovnog ugleda. Sudija Jovanić je obrazložio da je Medojević bez dokaza optužio nove vlasnike Željezare, a da su to "Vijesti" prenijele bez ikakvih, kako je rečeno, provjera, kršeći zakone i Međunarodne konvencije o informisanju i ljudskim pravima.
U prvom komentaru urednik Programa akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević je ocijenila da bi ukoliko bi ova presuda opstala u pravnom poretku Crne Gore značajno bi ugrozila slobodu izražavanja i nametnula apsurdan zahtjev medijima da provjeravaju istinitost navoda ljudi čije izjave prenose. Da li za crnogorske medije i slobodu javnog govora predstavlja opasnost činjenica da će svako ko je nezadovoljan izjavom prenesenom u medijima moći da podnese tužbu protiv samog medija i dobije odštetu. Novinar Duško Vuković potvrđuje da se radi o otvaranju prakse da mediji budu kažnjavani zbog prenesenih mišljenja njihovih sagovornika i da postoji opasnost da se time sprječava otvorenost dijaloga i svaka rasprava o najvažnijim pitanjima:
"Ovom presudom se upravo takva poruka šalje medijima i javnosti i ta presuda i ta poruka je problematična zbog sljedeće stvari. Jedna od važnih društvenih funkcija masovnih medija i novinarstva kao važnog segmenta je da obezbijede forum za raspravu o kontroverznim pitanjima kako bi društvo došlo do nekog konsenzusa ili kompromisa o važnim pitanjima. Ako se medijima uskraćuje pravo da otvaraju dijalog, a unutar dijaloga može biti problematičnih stavova, nego ih se zbog toga može kazniti onda se mediji sprječavaju da rade ono što je njihova obaveza, odnosno da rade jednu od stvari koju treba da rade. Tako da mislim da je ova presuda vrlo opasna sa stanovišta razvoja demokratije i unapređivanja slobode informisanja u Crnoj Gori".
Tea Gorjanc Prelević je ocijenila da ova poruka Osnovnog suda u slučaju "Vijesti" može imati zastrašujući odjek na medije jer, zabrinuti zbog izjave svakog svog sagovornika mediji neće moći da u kratkom vremenu ispitaju istinitost sagovornikovih riječi. Pomoćnik direktora Agencije za radio difuziju, zadužen za monitornig medija, Momčilo Stojanović smatra da je presuda medijima zbog objavljenih stavova pojedinih ličnosti neprihvatljiva sa stanovišta zdravog razuma:
"Sudsko kažnjavanje medija za prenešene stavove i mišljenja javnih ličnosti je praksa koju niko sa zdravim razumom ne može prihvatiti nego je ne može razumijeti i stvarno se sada već postavlja pitanje o čemu onda mediji treba da pišu mediji. "
I direktor Instituta za medije Radojica Bulatović kaže da se kažnjavanjem medija sužava prostor za spoznaju činjenica te da su tu gubitnici svi:
"Medijska pismenost je po definiciji sposobnost pristupa analize vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvo medija. I u ovom slučaju izbor sagovornika je posljedica uređivačke slobode i uređivačkog pristupa, ali je tačno da bi trebalo omogućiti prostor i vrijeme za demanti. Time se stvara forum i mogućnost spoznaje činjenica koje upoređene i provjerene u krajnjem olakšavaju put do istine. Kažnjavanjem medija sužava se prostor za spoznaju činjenica, a najveći gubitnik je javnost, građanin, čitalac, slušalac i gledalac".
Atak na medijske slobode
Predstavnici udruženja novinara u Hrvatskoj i Srbiji odluku crnogorskog pravosuđa da drakonski kazni dnevni list "Vijesti" zbog prenošenja autorskog teksta Nebojše Medojevića, tumače kao atak na medijske slobode, ali i na proklamovanu težnju Crne Gore da se približi i evropskim standardima. Tako nešto, kako kažu, moglo bi da se dogodi i u njihovim sredinama, ali bi esnaf odmah reagovao.
Za dobrog poznavaoca crnogorskih medijskih prilika potpredsjednika hrvatskog Udruženja novinara Luka Braila nema nikakve dileme šta za slobodu medija u Crnoj Gori znači odluka suda da novine koje su prenijele autorski tekst budu kažnjene drastičnom novčanom kaznom:
"Ta odluka je ili rješenje tog suda ili sudskog vijeća koje je to donijelo nema blage veze s mozgom, s medijskim slobodama i sa onime što Crna Gora makar na nekakvom službenom planu radi na približavanju Evropskoj uniji. To samo pokazuje da ljudi koji razmatraju ove stvari koje se događaju u novinarstvu apsolutno gotovo da nijesu ništa pročitali što se događa i kako sudovi presuđuju u Evropi kada je riječ o medijskim istupima".
Kometarišući drakonsku sudsku kaznu solidarno treba da plate autor teksta Nebojša Medojević i dnevnik "Vijesti", koji je taj tekst prenio, predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije Nadežda Gaće konstatuje kako nije samo riječ o ograničavanju medijskih sloboda u Crnoj Gori:
"Pre bih rekla da je ovde pitanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori i očigledno postoje čvrste veze između političara i pravosudnih organa pa se onda po sklonosti presuđuje. Inače, trideset hiljada eura za tačan tekst je sramota, a trideset hiljada eura za netačan tekst, za uvredu, klevetu bi bio u redu. Pretpostavljam da su podaci koji su izneti u tekstu potpuno tačni".
Naše sagovornike pitali smo da li bi slučajevi kažnjavanja medija koji su prenijeli stav ili autorski tekst istaknutih javnih ličnosti mogle i da se dese u njihovim zemljama i kako bi reagovao novinarski esnaf u zaštiti svojih prava. Luko Brailo:
"Kao potpredsjednik hrvatskog novinarskog društva sasvim je sigurno da bih tražio od kolega da reagiramo na takvo stupidnu i iracionalnu odluku. Da li bi se moglo dogoditi i u Hrvatskoj to, na žalost nije ni crnogorski, ni hrvatski specifikum. Dovoljno je dnevno koliko će biti u tim poslovima da provede po pola sata na internetu, pa da bude upoznat za uputstvom i ostalom praksom, na zapadu kojeg su nam puna usta".
Nadežda Gaće, predsednica Nezavisnog udruženja novinra Srbije:
"Kada bi tako nešto slično bilo u Srbiji Nezavisno udruženje novinara Srbije bi zaista reagovalo jer naravno da treba da postoji i odgovornost i sloboda medija. Nezavisno udruženje novinara duboko je uvereno da bez obzira na izmene i dopune Zakona o informisanju sa kojim mi i dalje nismo zadovoljni, ostale su neke kvalifiakcije koje su stvarno nepotrebne. U slučaju da bi se tako nešto dogodilo u Srbiji verujte da bi Nezavisno udruženje među prvima bilo i zaista bi reagovalo i tražilo reviziju procesa i ukidanje presude".
Posljednji slučaj sudske presude od 30 hiljada eura, a koju "Vijesti" solidarno treba da isplate nikšićkoj Željezari zbog objavljivanja autorskog teksta lidera Pokrete za promjene Nebojše Medojevića nastavak je serije visokih kazni koje su crnogorski sudovi dosudili medijima. U fijokama tužilaca i sudija nalaze se predmeti koji bi, ako bi bili procesuirani, preostale nezavisne medije u Crnoj Gori po zahtjevima onih koji su ih tužili mogli da koštaju više miliona eura.