Kako riješiti problem zastupljenosti manjinskih naroda u Skupštini, a ne obeshrabriti njihovo tradicioalno učešće u građanskim partijama
Konrad Ouševski, zamjenik šefa Odjeljenja za izbore Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, je u srijedu na Okruglom stolu u Podgorici ocijenio da bi manjinskim narodima u Crnoj Gori trebalo da pripadne minimum devet mandata u Parlamentu.
"Možda bi manjine kojih je od jedan do pet procenata trebalo da imaju jedan mandat, a veći procenat tri mandata", kazao je on.
Albanci u Parlamentu kroz nacionalne stranke trenutno imaju četiri predstavnika, dok su kroz nacionalne subjekte Bošnjaci predstavljeni sa tri, a Hrvati sa jednim poslanikom.
Poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Džavid Šabović kaže da je vrlo kompleksna priča o tome kako riješiti problem zastupljenosti manjinskih naroda u Skupštini, a ne obeshrabriti njihovo tradicioalno učešće u građanskim partijama:
"Mi moramo bukvalno preslikati procente stanovnika koliko imamo da tako bude i u parlamentu. Jer sam nas život i praksa demantuje. Evo, predstavnici ovog naroda, a i bošnjačkih naroda u Parlamentu Crne Gore je DPS. Zašto? Zato što najviše Bošnjaka glasa DPS. Pa, zatim, moju partiju i najmanje Bošnjačku stranku. Znači li to da te Bošnjake koji su svoje glasove dali građanskim opcijama moramo usmjeriti ka nacionalnoj partiji? To je stvarno jedna velika nepoznanica i ne znam kako da se to riješi."
Predsjedniik Bošnjačke stranke Rafet Husović podsjeća da u parlamentu sjede tri njihova nacionalna predstavnika i mnogo više poslanika koji se izjašnjavaju kao bošnjaci muslimani, ali vjeruje da uvođenje zagarantovanih mandata ne bi narušilo građanski koncept i manjinske narode gurnulo u getoizaciju:
"Predstavnika manjinskih naroda, odnosno Bošnjaka muslimana u Crnoj Gori ima trinaest poslanika u Parlamentu, s tim da nijesam u potpunosti siguran kako se ko izjašnjava. Trenutno je sigurno taj broj zadovoljavajući u zakonodavnoj vlasti. Inače, smatram da predstavnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica treba da imaju svoje autentične predstavnike u zakonodavnoj vlasti i sigurno ne postoji opasnost da se sa tim zagarantovanim mandatima ugrozi građanska Crna Gora. Ja sam siguran da i nacionalne partije, znam sigurno za Bošnjačku, da teži građanskom društvu, društvu jednakih šansi za sve, ali prethodno treba stvoriti uslove za tu jednakost."
Džavid Šabović primijećuje da je i trenutno stanje dosta konfuzno jer, tvrdi on, pojedini manjinski narodi, poput Albanaca, u parlamentu imaju više omogućenih mandata nego što im procentualno pripada:
"Znam da ću možda nekog iritirati, ali tako je jer sedam, osam posto učešća u Parlamentu, imati pravo na pet, a osvojiti četiri poslanika. Druge manjine koje su zastupljenije možda i duplo neće nikada moći da dođu do tog broja poslanika, tako da tu svakako treba računati na evropsko iskustvo, ali možda treba nešto uložiti u naše tradicionalne u Crnoj Gori balkanske razloge."
I funkcioner Albanske koalicije "Perspektiva" Vasilj Siništaj kaže da su Albanci stekli pravo na pet poslanika i da se od tog udjela više ne odustaje:
"Mi držimo da Ustav Crne Gore nije propisao, nije zajamčio stečena prava, međutim, to već ima međunarodni standard i međunarodna praksa. Naše stečeno pravo jeste pet mandata što je i Ustav važeći zatekao to pravo."
Osteje, međutim, problem kako bi se pored stečenog prava Albanaca ostali manjinski narodi uklopili u manji broj preostalih zagarantovanih mandata koji se pominju, a kojim bi se primijenio model od devet mandata kojim barataju i u OEBS-u za ostale predstavnike manjinskih naroda ostala bi samo četiri. Vasilj Siništaj priznaje da je to problem, ali dodaje da je osnovna prepreka priči o zagarantovanim mandatima to što u Crnoj Gori nijesu definisane manjine:
"Upravo to je taj problem zato što ni Ustav ni Zakon o manjinama ne propisuje niti imamo neđe rečeno koje su sve manjine u Crnoj Gori i vjerovanto je to problem jer istovremeno ne može biti neko da traži da je konstitutivan narod u Crnoj Gori, a da uživa manjinska prava. To su standardi koji su nespojivi."
Podsjetimo. Dio nacionalnih srpskih partija u Crnoj Gori insistira na tome da su Srbi konstitutivan narod, dok neki politički faktori kroz Srpski nacionalni savjet za tu populaciju traže prava koja pripadaju manjinama.
"Možda bi manjine kojih je od jedan do pet procenata trebalo da imaju jedan mandat, a veći procenat tri mandata", kazao je on.
Albanci u Parlamentu kroz nacionalne stranke trenutno imaju četiri predstavnika, dok su kroz nacionalne subjekte Bošnjaci predstavljeni sa tri, a Hrvati sa jednim poslanikom.
Poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Džavid Šabović kaže da je vrlo kompleksna priča o tome kako riješiti problem zastupljenosti manjinskih naroda u Skupštini, a ne obeshrabriti njihovo tradicioalno učešće u građanskim partijama:
Znači li to da te Bošnjake koji su svoje glasove dali građanskim opcijama moramo usmjeriti ka nacionalnoj partiji?
"Mi moramo bukvalno preslikati procente stanovnika koliko imamo da tako bude i u parlamentu. Jer sam nas život i praksa demantuje. Evo, predstavnici ovog naroda, a i bošnjačkih naroda u Parlamentu Crne Gore je DPS. Zašto? Zato što najviše Bošnjaka glasa DPS. Pa, zatim, moju partiju i najmanje Bošnjačku stranku. Znači li to da te Bošnjake koji su svoje glasove dali građanskim opcijama moramo usmjeriti ka nacionalnoj partiji? To je stvarno jedna velika nepoznanica i ne znam kako da se to riješi."
Predsjedniik Bošnjačke stranke Rafet Husović podsjeća da u parlamentu sjede tri njihova nacionalna predstavnika i mnogo više poslanika koji se izjašnjavaju kao bošnjaci muslimani, ali vjeruje da uvođenje zagarantovanih mandata ne bi narušilo građanski koncept i manjinske narode gurnulo u getoizaciju:
Sigurno ne postoji opasnost da se sa tim zagarantovanim mandatima ugrozi građanska Crna Gora.
"Predstavnika manjinskih naroda, odnosno Bošnjaka muslimana u Crnoj Gori ima trinaest poslanika u Parlamentu, s tim da nijesam u potpunosti siguran kako se ko izjašnjava. Trenutno je sigurno taj broj zadovoljavajući u zakonodavnoj vlasti. Inače, smatram da predstavnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica treba da imaju svoje autentične predstavnike u zakonodavnoj vlasti i sigurno ne postoji opasnost da se sa tim zagarantovanim mandatima ugrozi građanska Crna Gora. Ja sam siguran da i nacionalne partije, znam sigurno za Bošnjačku, da teži građanskom društvu, društvu jednakih šansi za sve, ali prethodno treba stvoriti uslove za tu jednakost."
Džavid Šabović primijećuje da je i trenutno stanje dosta konfuzno jer, tvrdi on, pojedini manjinski narodi, poput Albanaca, u parlamentu imaju više omogućenih mandata nego što im procentualno pripada:
"Znam da ću možda nekog iritirati, ali tako je jer sedam, osam posto učešća u Parlamentu, imati pravo na pet, a osvojiti četiri poslanika. Druge manjine koje su zastupljenije možda i duplo neće nikada moći da dođu do tog broja poslanika, tako da tu svakako treba računati na evropsko iskustvo, ali možda treba nešto uložiti u naše tradicionalne u Crnoj Gori balkanske razloge."
Istovremeno ne može biti neko da traži da je konstitutivan narod u Crnoj Gori, a da uživa manjinska prava.
I funkcioner Albanske koalicije "Perspektiva" Vasilj Siništaj kaže da su Albanci stekli pravo na pet poslanika i da se od tog udjela više ne odustaje:
"Mi držimo da Ustav Crne Gore nije propisao, nije zajamčio stečena prava, međutim, to već ima međunarodni standard i međunarodna praksa. Naše stečeno pravo jeste pet mandata što je i Ustav važeći zatekao to pravo."
Osteje, međutim, problem kako bi se pored stečenog prava Albanaca ostali manjinski narodi uklopili u manji broj preostalih zagarantovanih mandata koji se pominju, a kojim bi se primijenio model od devet mandata kojim barataju i u OEBS-u za ostale predstavnike manjinskih naroda ostala bi samo četiri. Vasilj Siništaj priznaje da je to problem, ali dodaje da je osnovna prepreka priči o zagarantovanim mandatima to što u Crnoj Gori nijesu definisane manjine:
"Upravo to je taj problem zato što ni Ustav ni Zakon o manjinama ne propisuje niti imamo neđe rečeno koje su sve manjine u Crnoj Gori i vjerovanto je to problem jer istovremeno ne može biti neko da traži da je konstitutivan narod u Crnoj Gori, a da uživa manjinska prava. To su standardi koji su nespojivi."
Podsjetimo. Dio nacionalnih srpskih partija u Crnoj Gori insistira na tome da su Srbi konstitutivan narod, dok neki politički faktori kroz Srpski nacionalni savjet za tu populaciju traže prava koja pripadaju manjinama.