Savjet Evrope u nacrtu izvještaja Evropske Komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije ukorio je Crnu Goru zbog diskriminacije Roma u sferi školovanja, zapošljavanja, socijalne integrisanosti i drugih prava, uključujući i njihov pravni status.
Takav nalaz stigao je u nezgodnom trenutku po Podgoricu, kada se Brisel priprema da utvrdi koliko je Crna Gora napredovala u evropskim integracijama, koje podrazumijevaju i borbu protiv svih oblika diskriminacija.
Iako je, kako se navodi u nacrtu izvještaja Komisije Savjeta Evrope koji je prenijela podgorička štampa,Crna Gora preduzela niz koraka u borbi protiv rasizma i netolerancije, situacija je i dalje zabrinjavajuća.
Prije svega to se odnosi na diskriminaciju romske djece u obrazovnom sistemu kao i činjenice da Romi nailaze na prepreke u zapošljavanju, čak i kada su akademski ili profesionalno kvalifikovani.
Izbjeglički kamp u podgoričkom naselju Konik izdvaja se kao primjer de facto segregacije u kojima su životni uslovi nehumani.
Savjet Evrope problematizuje i pravni status izbjeglih Roma koji su dugo u Crnoj Gori i smatra da im treba razmotriti mogućnost davanja crnogorskog državljanstva.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić ističe da su te ocjene preoštre.
"Nije to nešto neočekivan komentar od strane gospode Holovatija i Gardeta koji su boraveći u Crnoj Gori, prije svega razgovarajući sa NVO sektorom i sa drugim socijalnim akterima a i sa predstavnicima Vlade, stvorili takvu sliku. Mi smo pokušali da im ukažemo šta to sve Crna Gora radi i šta je radila u ovom periodu kada je u pitanju socijalna inkluzija romske populacije i očito da su više vjerovali nekim drugim faktorima nego nama", kaže Delić.
Potrebne konkretne mjere
RSE: Da li Vlada istovremeno zapada u jedan šablon relativizovanaj krivice? Pozivate se na to da su neki drugi izvori bili presudni u oblikovanju ovakvog izvještaja.
Delić: Mi smo svjesni problema. Nama je jasno da postoji problem teških uslova života romske populacije ali trebalo bi mi pola sata, minimum da nabrajam šta je sve to država uradila i kakve to benefite romskoj populaciji pruža u smislu njihovog uključivanja u savremene tokove crnogorskog društva.
Za Milana Radovića iz Inicijative mladih za ljudska prava, međutim, položaj Roma u Crnoj Gori je zabrinjavajući pošto je riječ o najdiskriminisanoj grupi u društvu.
"Ono što je zaista zabrinjavajuće je kamp na Koniku koji predstavlja segregaciju i svaki oblik ponižavajućeg postupanja, nehumanih uslova i to je nešto što je država Crna Gora već morala da riješi. Sada imamo situaciju da nam djeca idu u školu sama bez druge djece, drugih nacionalnosti i to je jedan veliki problem. Ta djeca uče na jeziku koji ne razumiju i to sve predstavlja diskriminaciju. Ako uzmemo u obzir da samo jedan Rom i u lokalnoj i u državnoj administraciji i onda je to takođe dodatno poražavajuće", navodi Radović.
Veselj Begenaj iz nevladine organizacije Romski krug saglasan je sa svim što se konstatuje u izvještaju evropskih eksperata o položaju Roma u Crnoj Gori ali naglašava da nije sve tako crno i da je Vlada učinila dosta kako bi Rome integrisala u crnogorsko društvo.
"Kada napravim poređenje sa regionom moram da kažem da je kod nas mnogo bolje stanje ali ni u kom slučaju ne mogu da budem zadovoljan. Ako znamo da je ta etnička istanca baš prema romskoj populaciji najveća u Crnoj Gori. Samim tim, na žalost, moram da kažem da imamo jako naglašenu diskriminaciju prema Romima u svim sferama ali na sreću nemamo onu otvorenu, kao što imamo u Srbiji, Bugarskoj, Mađarskoj", kaže Begenaj.
Osjetljivo pitanje diskriminacije jedno je od 7 poglavlja u kome Crna Gora mora da pokaže vidljiv napredak kako bi od Evropske komisije dobili zeleno svjetlo za početak pregovora sa Evropskom enijom.
Zato Milan Radović smatra da će država morati da pokrene niz konkretnih mjera kako bi se pitanje Roma što brže rješavalo.
"Čini mi se da je vlast do sada pribjegavala nekim floskulama da se brani u smislu kako je nemoćna, kako je ostvaren napredak. Međutim, kako smo sve bliži EU mislim da će biti potrebni konkretni koraci a se situacija mijenja", zaključuje Radović.
Takav nalaz stigao je u nezgodnom trenutku po Podgoricu, kada se Brisel priprema da utvrdi koliko je Crna Gora napredovala u evropskim integracijama, koje podrazumijevaju i borbu protiv svih oblika diskriminacija.
Iako je, kako se navodi u nacrtu izvještaja Komisije Savjeta Evrope koji je prenijela podgorička štampa,Crna Gora preduzela niz koraka u borbi protiv rasizma i netolerancije, situacija je i dalje zabrinjavajuća.
Prije svega to se odnosi na diskriminaciju romske djece u obrazovnom sistemu kao i činjenice da Romi nailaze na prepreke u zapošljavanju, čak i kada su akademski ili profesionalno kvalifikovani.
Izbjeglički kamp u podgoričkom naselju Konik izdvaja se kao primjer de facto segregacije u kojima su životni uslovi nehumani.
Savjet Evrope problematizuje i pravni status izbjeglih Roma koji su dugo u Crnoj Gori i smatra da im treba razmotriti mogućnost davanja crnogorskog državljanstva.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić ističe da su te ocjene preoštre.
"Nije to nešto neočekivan komentar od strane gospode Holovatija i Gardeta koji su boraveći u Crnoj Gori, prije svega razgovarajući sa NVO sektorom i sa drugim socijalnim akterima a i sa predstavnicima Vlade, stvorili takvu sliku. Mi smo pokušali da im ukažemo šta to sve Crna Gora radi i šta je radila u ovom periodu kada je u pitanju socijalna inkluzija romske populacije i očito da su više vjerovali nekim drugim faktorima nego nama", kaže Delić.
Potrebne konkretne mjere
RSE: Da li Vlada istovremeno zapada u jedan šablon relativizovanaj krivice? Pozivate se na to da su neki drugi izvori bili presudni u oblikovanju ovakvog izvještaja.
Delić: Mi smo svjesni problema. Nama je jasno da postoji problem teških uslova života romske populacije ali trebalo bi mi pola sata, minimum da nabrajam šta je sve to država uradila i kakve to benefite romskoj populaciji pruža u smislu njihovog uključivanja u savremene tokove crnogorskog društva.
Za Milana Radovića iz Inicijative mladih za ljudska prava, međutim, položaj Roma u Crnoj Gori je zabrinjavajući pošto je riječ o najdiskriminisanoj grupi u društvu.
"Ono što je zaista zabrinjavajuće je kamp na Koniku koji predstavlja segregaciju i svaki oblik ponižavajućeg postupanja, nehumanih uslova i to je nešto što je država Crna Gora već morala da riješi. Sada imamo situaciju da nam djeca idu u školu sama bez druge djece, drugih nacionalnosti i to je jedan veliki problem. Ta djeca uče na jeziku koji ne razumiju i to sve predstavlja diskriminaciju. Ako uzmemo u obzir da samo jedan Rom i u lokalnoj i u državnoj administraciji i onda je to takođe dodatno poražavajuće", navodi Radović.
Veselj Begenaj iz nevladine organizacije Romski krug saglasan je sa svim što se konstatuje u izvještaju evropskih eksperata o položaju Roma u Crnoj Gori ali naglašava da nije sve tako crno i da je Vlada učinila dosta kako bi Rome integrisala u crnogorsko društvo.
"Kada napravim poređenje sa regionom moram da kažem da je kod nas mnogo bolje stanje ali ni u kom slučaju ne mogu da budem zadovoljan. Ako znamo da je ta etnička istanca baš prema romskoj populaciji najveća u Crnoj Gori. Samim tim, na žalost, moram da kažem da imamo jako naglašenu diskriminaciju prema Romima u svim sferama ali na sreću nemamo onu otvorenu, kao što imamo u Srbiji, Bugarskoj, Mađarskoj", kaže Begenaj.
Osjetljivo pitanje diskriminacije jedno je od 7 poglavlja u kome Crna Gora mora da pokaže vidljiv napredak kako bi od Evropske komisije dobili zeleno svjetlo za početak pregovora sa Evropskom enijom.
Zato Milan Radović smatra da će država morati da pokrene niz konkretnih mjera kako bi se pitanje Roma što brže rješavalo.
"Čini mi se da je vlast do sada pribjegavala nekim floskulama da se brani u smislu kako je nemoćna, kako je ostvaren napredak. Međutim, kako smo sve bliži EU mislim da će biti potrebni konkretni koraci a se situacija mijenja", zaključuje Radović.