Iako je proteklih godina bilo mnogo umjetnika koji su pohodili Crnu Goru kao i onih koji su iz Crne Gore učestvovali u projektima u regionu, u 2010. situacija je bila drugačija.
Među kulturnim poslenicima vlada podijeljenost o nivou razmjene domaćih i umjetnika iz regiona u prošloj godini.
Crna Gora je i u 2010 bila stjecište kulturnih dešavanja, naročito tokom ljetnjeg perioda koji, po tradiciji protiče u znaku festivala. Jedan od takvih je pozorišni festival Kotor Art koji je prošle godine okupio možda i najbolje autore iz susjednih zemalja. Producent festivala Janko Ljumović, kaže za RSE da je sezona bila uspešna.
"Ako kažem da su na ovogodišnjem Kotor artu režiju premijerno izvedenih predstava potpisali Branko Brezovac i vodeći hrvatski reditelji onda je to primjer otvorenosti crnogorskog teatra za reditelje iz regiona kao i koprodukcija dva teatra Kotor arta i Eurokaz teatra iz Zagreba. To je dobar primjer razmjene umjetnika iz regiona", kaže Ljumović.
Dok su program Kotor arta obilježili hrvatski autori, na repertoaru CNP najviše pažnje izazvale su predstave iz Srbije. Ljumović, koji je programski direktor nacionalnog teatra, međutim primjećuje da je jako malo umjetnika iz Crne Gore bilo angažovano u susjedstvu.
"Ono što nije, da kažem reciprocitet, mada te poslove ne radimo zbog reciprociteta, glumci i reditelji iz Crne Gore nijesu baš prisutni u regionu na način da rade projekte, ali mogu reći da smo imali jako dobre kontakte među teatrima regiona sa predstavama. Naše predstave su gostovale u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj", ističe on.
Taj izostanak crnogorskih umjetnika sa kulturne scene zemalja regiona primjećuje i reditelj Nikola Vukčević.
"Zaista je očigledno da niti jedan crnogorski umjetnik, prepoznatljiv, autentičan ili značajan nije se našao na nekoj značajnoj regionalnoj sceni. Dakle, niti jedan crnogorski glumac nije ništa radio u regionu niti jedan crnogorski reditelj nije režirao niti film, niti predstavu u regionu", kaže on.
Vukčević naglašava da bi bilo lijepo i da prestanemo sa svojatanjem umjetnika koji su porijeklom iz Crne Gore ali su karijere izgradili van nje.
"Duboko zloupotrebljavamo njihovo stvaralaštvo ostvareno u susjednim zemljama ili na globalnom nivou smatrajući to darom crnogorskog umjetnika. Konkretno mislim na gospođicu Marinu Abramović, na pokojnog Dada Đurića za koje često volimo da kažemo da su to crnogorski umjetnosti iako su oni lično jači su i poznatiji od pojma "crnogorska umjetnost"", kaže Vukčević.
Knjižara Karver od kada postoji ugostila je brojne autore iz regiona, na zadovoljstvo sve brojnije književne publike, kaže direktorka Varja Đukić.
"Prošle godine tu je bio Vladimir Pištalo, bio je tu i Enver Krazaz zatim Robert Perišić pa Jurica Pavičić i Ante Tomić. Ne mogu da nabrojim sva ta imena koja su bila ovdje. Mislim da smo napravili nešto što je meni bilo od početka važno, a to je da Karver postane prepoznatljiv kao otvoren prostor za književniek iz inostranstva, naročito iz regiona", kaže Đukić.
Za razliku od glumaca , muzičara i slikara u regionu postoji interesovanje za crnogorske pisce.
"Ja znam da su naši autori uvijek bili izuzetno dobrodošli, posebno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znam i da su njihova djela objavljivana kod nekoliko izdavača u Hrvatskoj i BiH. To su djela Balše Brkovića, Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića. Tako da su naši autori redovno prisutni u regionu i to su književnici mlađe generacije", ističe Varja Đukić.
Među kulturnim poslenicima vlada podijeljenost o nivou razmjene domaćih i umjetnika iz regiona u prošloj godini.
Crna Gora je i u 2010 bila stjecište kulturnih dešavanja, naročito tokom ljetnjeg perioda koji, po tradiciji protiče u znaku festivala. Jedan od takvih je pozorišni festival Kotor Art koji je prošle godine okupio možda i najbolje autore iz susjednih zemalja. Producent festivala Janko Ljumović, kaže za RSE da je sezona bila uspešna.
"Ako kažem da su na ovogodišnjem Kotor artu režiju premijerno izvedenih predstava potpisali Branko Brezovac i vodeći hrvatski reditelji onda je to primjer otvorenosti crnogorskog teatra za reditelje iz regiona kao i koprodukcija dva teatra Kotor arta i Eurokaz teatra iz Zagreba. To je dobar primjer razmjene umjetnika iz regiona", kaže Ljumović.
Dok su program Kotor arta obilježili hrvatski autori, na repertoaru CNP najviše pažnje izazvale su predstave iz Srbije. Ljumović, koji je programski direktor nacionalnog teatra, međutim primjećuje da je jako malo umjetnika iz Crne Gore bilo angažovano u susjedstvu.
"Ono što nije, da kažem reciprocitet, mada te poslove ne radimo zbog reciprociteta, glumci i reditelji iz Crne Gore nijesu baš prisutni u regionu na način da rade projekte, ali mogu reći da smo imali jako dobre kontakte među teatrima regiona sa predstavama. Naše predstave su gostovale u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj", ističe on.
Taj izostanak crnogorskih umjetnika sa kulturne scene zemalja regiona primjećuje i reditelj Nikola Vukčević.
"Zaista je očigledno da niti jedan crnogorski umjetnik, prepoznatljiv, autentičan ili značajan nije se našao na nekoj značajnoj regionalnoj sceni. Dakle, niti jedan crnogorski glumac nije ništa radio u regionu niti jedan crnogorski reditelj nije režirao niti film, niti predstavu u regionu", kaže on.
Vukčević naglašava da bi bilo lijepo i da prestanemo sa svojatanjem umjetnika koji su porijeklom iz Crne Gore ali su karijere izgradili van nje.
"Duboko zloupotrebljavamo njihovo stvaralaštvo ostvareno u susjednim zemljama ili na globalnom nivou smatrajući to darom crnogorskog umjetnika. Konkretno mislim na gospođicu Marinu Abramović, na pokojnog Dada Đurića za koje često volimo da kažemo da su to crnogorski umjetnosti iako su oni lično jači su i poznatiji od pojma "crnogorska umjetnost"", kaže Vukčević.
Vukčević: Niti jedan crnogorski glumac nije ništa radio u regionu niti je i jedan crnogorski reditelj režirao neki film ili predstavu u regionu.
Knjižara Karver od kada postoji ugostila je brojne autore iz regiona, na zadovoljstvo sve brojnije književne publike, kaže direktorka Varja Đukić.
"Prošle godine tu je bio Vladimir Pištalo, bio je tu i Enver Krazaz zatim Robert Perišić pa Jurica Pavičić i Ante Tomić. Ne mogu da nabrojim sva ta imena koja su bila ovdje. Mislim da smo napravili nešto što je meni bilo od početka važno, a to je da Karver postane prepoznatljiv kao otvoren prostor za književniek iz inostranstva, naročito iz regiona", kaže Đukić.
Za razliku od glumaca , muzičara i slikara u regionu postoji interesovanje za crnogorske pisce.
"Ja znam da su naši autori uvijek bili izuzetno dobrodošli, posebno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znam i da su njihova djela objavljivana kod nekoliko izdavača u Hrvatskoj i BiH. To su djela Balše Brkovića, Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića. Tako da su naši autori redovno prisutni u regionu i to su književnici mlađe generacije", ističe Varja Đukić.