Ministar za vanredne situacije Ruske Federacije Sergej Šojgu je okončao posjetu Crnoj Gori, nakon čega je domaća javnost ostala uskraćena za potpunu informaciju i planove koji se za podgorički Kombinat aluminijuma opet kuju van vidokruga javnosti.
Ono što je objavljeno nakon susreta Šojgua sa domaćim zvaničnicima, međutim, bilo je više nego dovoljno da ostavi gorak ukus u ustima građana koji će, po svoj prilici, ponovo morati da plaćaju visoku cijenu privatizacione gimnastike crnogorske Vlade i ruskih tajkuna.
"Crna Gora je prihvatila ulogu ruske gubernije sa kojom Moskva radi što joj se prohtje", rekao je za naš radio novinar Zoran Radulović koji se, komentarišući posjetu ruskog ministra za vanredne situacije od petka, zapitao kakve uopšte veze ima političar njegovog profila sa ekonomijom.
Epilog susreta Sergeja Šojgua, koji se u svjetskoj javnosti doživljava kao čovjek od posebnog povjerenja ruskog lidera Vladimira Putina, sa crnogorskim ministrima vanjskih poslova i ekonomije: Milanom Roćenom i Vladimirom Kavarićem je da za rješenje pitanja KAP-a kojim gazduje ruski oligarh Oleg Deripaska i koji se već godinama nalazi u dubiozama, postoje tri plana, od kojih je samo jedan objelodanjen u naznakama, a to je da se pored Vlade i Deripaskine Centralno-evropske aluminijumske kompanije, uključi i treći partner.
Urednika ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zorana Radulovića muče dvije dileme u vezi ruske prisutnosti u KAP-u:
Rusi umjesto Italijana?
Pojedinosti razgovora crnogorskog ministra ekonomije Vladimira Kavarića i gosta iz Rusije nijesu poznati, ali rečenica koja se nalazi u naknadno emitovanom saopštenju da “energetski potencijali moraju biti stavljeni u svrhu razvojnih prioriteta u Crnoj Gori", kao i Šojguovo insistiranje da se mora minimalizovati uloga države u KAP-u, nagovještavaju da Rusi više neće tražiti pomoć za KAP, ali da vjerovatno traže koncesije za energetske izvore.
Podsjećajući na Šojguov visok rang, Živković kaže da je siguran da on nije slučajno potegao čak u Crnu Goru, kao i da će Vlada biti prinuđena da plati bar dio od 132 miliona, koliko je garantovala za KAP-ova zaduženja.
"Sa Šojguom je razgovarao gospodin Roćen, za koga se javno i tajno priča da je ruski čovjek u Crnoj Gori, zadužen za sve investicije Rusa u Crnoj Gori. Budući da gospodin Roćen ima visok položaj u crnogorskoj administraciji, a Šojgu u ruskoj administraciji, sve to govori da će Rusi dobiti koncesije u pljevaljskom Rudniku uglja, novom bloku Termoelektrane. Čak predviđam da će Italijani izaći iz Elektroprivrede. Možda će Rusi i tu sada dobiti glavnu riječ", ocjenjuje Živković.
Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48 i po miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali njena vlasnička struktura, nikad nije objelodanjena.
Kupac se obavezao i na dodatne investicije, ali umjesto modernizacije fabrike ruski investitor je uz pomoć Vlade samo isisavao novac građana po osnovu subvencija za struju, a Vlada mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih.
Vlada je, spašavajući ruskog investitora, garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih 132 miliona eura.
Tako je ispalo da je Vlada uspjela da sa Rusima postane ravnopravan suvlasnik za višestruko više novca nego što je prvobitno dobila od prodaje KAP-a.
Ta se računica sada dovodi u pitanje, jer ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu već drugi put pominje cifru od 300 miliona eura koji su uloženi u Crnu Goru. Ovaj podatak je u domaćim medijima doživljen kao baratanje nepostojećim podacima i kao pokušaj manipulacije javnošću.
Predsjednik opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević kaže da i sam 2009. godine, kada je Šojgu to prvi put pomenuo, nije bio siguran u vjerodostojnost tih podataka. Sada, međutim, postaje upadljivo da niko od crnogorskih zvaničnika ne pokušava da demantuje Šojguove tvrdnje.
Medojević pita - gdje je taj novac ako nije u legalnim tokovima:
"Jedan ministar koji objedinjava rad svih obavještajnih službi u Rusiji, koji mora biti dobro informisan, dolazi u Crnu Goru i kaže da su oni dali 300 miliona eura nekome u Crnoj Gori za neke potrebe i očigledno je da se radi o nekim vrlo moćnim i uticajnim funkcionerima koji mogu da utiču da se ruskim partnerima sada praktično da kontrola, osim KAPa , rudnika Boksita, i čitavog rudarsko-energetskog kompleksa. Najavljuje se i preuzimanje Željezare u Nikšiću i gradnja novih energetskih potencijala."
Ono što je objavljeno nakon susreta Šojgua sa domaćim zvaničnicima, međutim, bilo je više nego dovoljno da ostavi gorak ukus u ustima građana koji će, po svoj prilici, ponovo morati da plaćaju visoku cijenu privatizacione gimnastike crnogorske Vlade i ruskih tajkuna.
"Crna Gora je prihvatila ulogu ruske gubernije sa kojom Moskva radi što joj se prohtje", rekao je za naš radio novinar Zoran Radulović koji se, komentarišući posjetu ruskog ministra za vanredne situacije od petka, zapitao kakve uopšte veze ima političar njegovog profila sa ekonomijom.
Epilog susreta Sergeja Šojgua, koji se u svjetskoj javnosti doživljava kao čovjek od posebnog povjerenja ruskog lidera Vladimira Putina, sa crnogorskim ministrima vanjskih poslova i ekonomije: Milanom Roćenom i Vladimirom Kavarićem je da za rješenje pitanja KAP-a kojim gazduje ruski oligarh Oleg Deripaska i koji se već godinama nalazi u dubiozama, postoje tri plana, od kojih je samo jedan objelodanjen u naznakama, a to je da se pored Vlade i Deripaskine Centralno-evropske aluminijumske kompanije, uključi i treći partner.
Urednika ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zorana Radulovića muče dvije dileme u vezi ruske prisutnosti u KAP-u:
Peto zasijedanje Međuvladinog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju između Crne Gore i Ruske Federacije
"Prvo, mi smo privatizovali KAP da bi privatizovali državu, a država se u KAP vratila na insistiranje bukvalno Sergeja Šojgua i svega toga što stoji iza njega a protivno interesima građana Crne Gore. Druga je to kakve veze ima ruska država sa KAP-om ? Ovo nije prvi put da Šojgu pominje kako je Rusija jako interesno vezana za KAP . Kada pogledamo brojke, KAP Olegu Deripaski ne znači ništa, a pričamo o čovjeku čija se imperija mjeri sa dvadesetak milijardi eura ili dolara , a govorimo o KAP-u koji je on kupio za 50 miliona."Rusi umjesto Italijana?
Pojedinosti razgovora crnogorskog ministra ekonomije Vladimira Kavarića i gosta iz Rusije nijesu poznati, ali rečenica koja se nalazi u naknadno emitovanom saopštenju da “energetski potencijali moraju biti stavljeni u svrhu razvojnih prioriteta u Crnoj Gori", kao i Šojguovo insistiranje da se mora minimalizovati uloga države u KAP-u, nagovještavaju da Rusi više neće tražiti pomoć za KAP, ali da vjerovatno traže koncesije za energetske izvore.
Oleg Deripaska
"Šojgu je došao da zahtijeva ispunjenje i naplatu svega što su zacrtali koliko god to koštalo Crnu Goru i njene građane", rekao je za naš program funkcioner opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković.Podsjećajući na Šojguov visok rang, Živković kaže da je siguran da on nije slučajno potegao čak u Crnu Goru, kao i da će Vlada biti prinuđena da plati bar dio od 132 miliona, koliko je garantovala za KAP-ova zaduženja.
"Sa Šojguom je razgovarao gospodin Roćen, za koga se javno i tajno priča da je ruski čovjek u Crnoj Gori, zadužen za sve investicije Rusa u Crnoj Gori. Budući da gospodin Roćen ima visok položaj u crnogorskoj administraciji, a Šojgu u ruskoj administraciji, sve to govori da će Rusi dobiti koncesije u pljevaljskom Rudniku uglja, novom bloku Termoelektrane. Čak predviđam da će Italijani izaći iz Elektroprivrede. Možda će Rusi i tu sada dobiti glavnu riječ", ocjenjuje Živković.
Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48 i po miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali njena vlasnička struktura, nikad nije objelodanjena.
Kupac se obavezao i na dodatne investicije, ali umjesto modernizacije fabrike ruski investitor je uz pomoć Vlade samo isisavao novac građana po osnovu subvencija za struju, a Vlada mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih.
Vlada je, spašavajući ruskog investitora, garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih 132 miliona eura.
Tako je ispalo da je Vlada uspjela da sa Rusima postane ravnopravan suvlasnik za višestruko više novca nego što je prvobitno dobila od prodaje KAP-a.
Ta se računica sada dovodi u pitanje, jer ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu već drugi put pominje cifru od 300 miliona eura koji su uloženi u Crnu Goru. Ovaj podatak je u domaćim medijima doživljen kao baratanje nepostojećim podacima i kao pokušaj manipulacije javnošću.
Predsjednik opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević kaže da i sam 2009. godine, kada je Šojgu to prvi put pomenuo, nije bio siguran u vjerodostojnost tih podataka. Sada, međutim, postaje upadljivo da niko od crnogorskih zvaničnika ne pokušava da demantuje Šojguove tvrdnje.
Medojević pita - gdje je taj novac ako nije u legalnim tokovima:
"Jedan ministar koji objedinjava rad svih obavještajnih službi u Rusiji, koji mora biti dobro informisan, dolazi u Crnu Goru i kaže da su oni dali 300 miliona eura nekome u Crnoj Gori za neke potrebe i očigledno je da se radi o nekim vrlo moćnim i uticajnim funkcionerima koji mogu da utiču da se ruskim partnerima sada praktično da kontrola, osim KAPa , rudnika Boksita, i čitavog rudarsko-energetskog kompleksa. Najavljuje se i preuzimanje Željezare u Nikšiću i gradnja novih energetskih potencijala."