Nakon što su Srbija i Hrvatska stvorile ustavne pretpostavke za izručenje svojih državljana koji se terete za najteža krivična djela, što je jedan od zahtjeva Evropske unije ali i pretpostavka za efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala u regionu, postavlja se pitanje kada i da li Crna Gora uopšte namjerava da povuče taj potez.
Izmjena odredbe Ustava koja se odnosi na izručenje crnogorskih državljana koji se terete za najteža krvična djela zahtijevala bi veoma složenu proceduru – dvotrećinsku većinu u Skupštini, a zatim i potvrdu te odluke na referendumu koju bi moralo podržati najmanje tri petine birača.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić ipak vjeruje da tako nešto nije neophodno. On smatra da i postojeća odredba Ustava omogućava izručenje državljana koji su dosada nalazili zaklon u matičnoj zemlji:
,,Po mom sudu, to pitanje je riješeno članom 12. Ustava crne Gore koji propisuje generalnu odredbu da je zabranjeno izručivanje crnogorskih državljana stranim sudovima. To je osnovno pravilo. Međutim, u svakom pravilu ima izuzetaka pa je ustavotvorac u tom istom pravilu, kao sastavni dio tog pravila, stavio izuzetak naglašavajući i odvajajući sa zarezom odrednicu – osim u slučaju međunarodnih obaveza! To znači da je Crna Gora po tom članu Ustava dužna da isporučuje domaće državljane stranim sudovima za učinjena krivična djela u svim onim situacijama kada o tome potpiše međunarodnu konvenciju ili to propiše svojim unutrašnjim zakonodavstvom. Znači, ta je stvar sa ustavno pravnog apsekta potpuno čista i jasna."
Tog su mišljenja i u Socijaldemokratskoj partiji. Poslanik Raško Konjević takođe smatra da je crnogorski Ustav u vezi sa ovim pitanjem dovoljno fleksibilan i da ga nije naophodno mijenjati kako bi se zemljama sa kojima se potpišu bilateralni ugovori izručili državljani sa crvenih potjernica:
,,Mi smatramo da u članu 12. crnogorskog Ustava u njegovom stavu 3. koji glasi 'da crnogorski državljanin ne može da bude prognan ili izručen drugoj državi, osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore' postoji jasna ustavna mogućnost da lica, naravno nakon potpisivanja određenih međunarodnih ugovora sa drugim državama, lica koja su predmet tih međunarodnih ugovora, koji, ukoliko budu potpisani, mogu biti izručeni drugim državama. Mi imamo jasnu saradnju sa međunarodnim Haškim tribunalom, mislim da bi uspostavljanjem drugih obaveza prema ostalim državama i državama regiona, Ustav dozvoljava mogućnost da i svoje državljane, koji bi potpadali pod te ugovore mogli izručivati drugim državama, naravno pod uslovima koji bi bili utvrđeni tim ugovorima. Dakle, po nama Ustav otvara i tu mogućnost."
U Demokratskoj partiji socijalista kažu da će podržati sva rješenja koja unapređuju borbu protiv organzivanog kriminala, ali smatraju da ne bi trebalo ni zanemarivati ulogu nacionalnog pravosuđa. Portparol DPS Rajko Kovačević:
,,Ono što je po nama veoma značajno u situacijama kada ustavi zemalja ne dozvoljavaju izručivanje svojih državljana jeste da je neophodno jačati odnose punog povjerenja između pravosudnih sistema država u regionu i na taj način rješavati predmete u okviru pravosudnih sistema država u kojoj je predmet problema pravno dostupan. Crnogorsko pravosuđe je, u to ne treba sumnjati, spremno i sposobno da odgovori tim izazovima pa i kada se radi o izazovima iz oblasti organizovanog kriminala."
Andrija Mandić iz opozicione Nove srpske demokratije smatra da je stvaranje uslova za izručenje crnogorskih državljana koji se terete za nejteža krivična djela drugim državama neophodan korak kako bi se unaprijedila borba protiv organizovnog kriminala. Mandić, međutim, smatra da je aktuelna vlast ključna prepreka ka tom boljitku:
,,U Crnoj Gori ne postoji politička volja iz prostog razloga što je crnogorska vlast, odnosno predstavnici režima srasli sa šefovima organizovanih kriminalnih grupa i nigdje nije tako čvrsta veza između organizovanog kriminala i ljudi koji vode neku od zemalja u regionu. Mislim da je to ključna prepreka. Za sve bi se moglo naći rješenje. Može se vrlo lako iznaći mogućnost da i naš Ustav bude sličan ustavima zemalja regiona, ali ja mislim da ne postoji ni najmanje političke volje da se to učini."
Izmjena odredbe Ustava koja se odnosi na izručenje crnogorskih državljana koji se terete za najteža krvična djela zahtijevala bi veoma složenu proceduru – dvotrećinsku većinu u Skupštini, a zatim i potvrdu te odluke na referendumu koju bi moralo podržati najmanje tri petine birača.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić ipak vjeruje da tako nešto nije neophodno. On smatra da i postojeća odredba Ustava omogućava izručenje državljana koji su dosada nalazili zaklon u matičnoj zemlji:
,,Po mom sudu, to pitanje je riješeno članom 12. Ustava crne Gore koji propisuje generalnu odredbu da je zabranjeno izručivanje crnogorskih državljana stranim sudovima. To je osnovno pravilo. Međutim, u svakom pravilu ima izuzetaka pa je ustavotvorac u tom istom pravilu, kao sastavni dio tog pravila, stavio izuzetak naglašavajući i odvajajući sa zarezom odrednicu – osim u slučaju međunarodnih obaveza! To znači da je Crna Gora po tom članu Ustava dužna da isporučuje domaće državljane stranim sudovima za učinjena krivična djela u svim onim situacijama kada o tome potpiše međunarodnu konvenciju ili to propiše svojim unutrašnjim zakonodavstvom. Znači, ta je stvar sa ustavno pravnog apsekta potpuno čista i jasna."
Tog su mišljenja i u Socijaldemokratskoj partiji. Poslanik Raško Konjević takođe smatra da je crnogorski Ustav u vezi sa ovim pitanjem dovoljno fleksibilan i da ga nije naophodno mijenjati kako bi se zemljama sa kojima se potpišu bilateralni ugovori izručili državljani sa crvenih potjernica:
,,Mi smatramo da u članu 12. crnogorskog Ustava u njegovom stavu 3. koji glasi 'da crnogorski državljanin ne može da bude prognan ili izručen drugoj državi, osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore' postoji jasna ustavna mogućnost da lica, naravno nakon potpisivanja određenih međunarodnih ugovora sa drugim državama, lica koja su predmet tih međunarodnih ugovora, koji, ukoliko budu potpisani, mogu biti izručeni drugim državama. Mi imamo jasnu saradnju sa međunarodnim Haškim tribunalom, mislim da bi uspostavljanjem drugih obaveza prema ostalim državama i državama regiona, Ustav dozvoljava mogućnost da i svoje državljane, koji bi potpadali pod te ugovore mogli izručivati drugim državama, naravno pod uslovima koji bi bili utvrđeni tim ugovorima. Dakle, po nama Ustav otvara i tu mogućnost."
U Demokratskoj partiji socijalista kažu da će podržati sva rješenja koja unapređuju borbu protiv organzivanog kriminala, ali smatraju da ne bi trebalo ni zanemarivati ulogu nacionalnog pravosuđa. Portparol DPS Rajko Kovačević:
,,Ono što je po nama veoma značajno u situacijama kada ustavi zemalja ne dozvoljavaju izručivanje svojih državljana jeste da je neophodno jačati odnose punog povjerenja između pravosudnih sistema država u regionu i na taj način rješavati predmete u okviru pravosudnih sistema država u kojoj je predmet problema pravno dostupan. Crnogorsko pravosuđe je, u to ne treba sumnjati, spremno i sposobno da odgovori tim izazovima pa i kada se radi o izazovima iz oblasti organizovanog kriminala."
Andrija Mandić iz opozicione Nove srpske demokratije smatra da je stvaranje uslova za izručenje crnogorskih državljana koji se terete za nejteža krivična djela drugim državama neophodan korak kako bi se unaprijedila borba protiv organizovnog kriminala. Mandić, međutim, smatra da je aktuelna vlast ključna prepreka ka tom boljitku:
,,U Crnoj Gori ne postoji politička volja iz prostog razloga što je crnogorska vlast, odnosno predstavnici režima srasli sa šefovima organizovanih kriminalnih grupa i nigdje nije tako čvrsta veza između organizovanog kriminala i ljudi koji vode neku od zemalja u regionu. Mislim da je to ključna prepreka. Za sve bi se moglo naći rješenje. Može se vrlo lako iznaći mogućnost da i naš Ustav bude sličan ustavima zemalja regiona, ali ja mislim da ne postoji ni najmanje političke volje da se to učini."