Da li se posle četvorogodišnjeg perioda obnovljene državnosti Crne Gore, može reći da je nezavisnost blagotvorno djelovala na opšte, društvene procese i ekonomiju zemlje.
U napredovanju ka EU i NATO, bilježe se dobri rezultati, ali se u narednom periodu očekuju veliki izazovi. Ekonomiju su, međutim, nakon talasa optimizma, već snašli ozbiljni problemi.
Pored tvrdnje da će državna nezavisnost pozitivno uticati na razvoj ekonomije, zastupnici ideje obnove crnogorske državnosti su, uoči referenduma, tvrdili i da će se ka učlanjenju u Evropsku uniju, Crna Gora kretati brže kao nezavisna država, nego u zajednici sa Srbijom što se, ukoliko se uporede rezultati obije zemlje, do sada potvrdilo kao tačno.
Prije nepunih mjesec dana, stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan još oktobra 2007. godine. Krajem 2008. Evropskoj uniji je upućen zahtjev za članstvo, a jula prošle godine je stigao Upitnik Evropske komisije sa nekoliko hiljada pitanja iz oblasti: društva, ekonomije, politike.
Proces odgovaranja je okončan polovinom aprila, a sada se očekuje da Crna Gora, krajem ove godine, dobije status kandidata za člana Evropske unije.
Pored toga, krajem 2009.godine, Crnoj Gori su, zajedno sa Srbijom i Makedonijom, ukinute vize za zemlje Evropske unije.
Član Nacionalne komisije za evropske integracije Boris Raonić smatra da je proglašenje nezavisnosti bilo pravi potez, koji je ubrzao evrointegracioni proces.
,,Sam čin integracija neće u predstojećem periodu zavisiti od onoga od čega je dosada zavisio, a to je legislative i sonivanje novih institucija. Sada će to biti nešto drugo, a što smo već čuli od evropskih zvaničnika, to je implementacija svega onoga što čini evropski integrativni put i, ono što ja ponavljam, to je promjena svijesti u Crnoj Gori jer je to još uvijek podaničko društvo nezrelo da se pokaže kao evropsko", objašnjava Raonić.
Crna Gora je u međuvremenu napravila i posljednji korak prije punopravnog članstva u NATO alijansi. Primljena je u MAP - akcioni plan za članstvo u NATO, a crnogorski vojnici učestvuju u Misiji međunarodnih snaga podrške bezbjednosti Avganistanu.
Aleksandar Dedović, direktor Alfa Centra, nevladine organizacije koja promoviše NATO u Crnoj Gori smatra da je Crna Gora do sada postigla odlične rezultate.
,,Predstoji veliki rad jer postoji velika potreba za jačanje institucija sistema, na prvom mjestu. Smatramo da će put ka članstvu ka NATO uticati na pozitivne promjene i u institucijama sistema, i što se tiče vladavine prava", kaže Dedović
Rad bez plana i ideje
Kriza, koja je nastupila nakon perioda ekonomskog buma, koji je uslijedio po proglašenju nezavisnosti, u Crnoj Gori se najteže odrazila na banke koje su skoro obustavile kreditiranje privrede i građana, na preduzeća koja su u teškom problemu nelikvidnosti, drastičan pad investicija i rast socijalnih tenzija u vidu dramatičnih štrajkova.
Crnogorski bruto domaći proizvod, prošle godine je pao za sedam posto. Budžetski deficit se održao na "mastrihtskom" limitu od tri posto, dok je javni dug dosegao pet posto BDP-a.
Kriza se odrazila i na rast nezaposlenosti. Nedavno objavljena analiza Zavoda za zapošljavanje govori da je tražnja za radnom snagom u 2009. godine u odnosu na prethodnu godinu bila niža za četvrtinu. Zapošljavanje stranaca je spalo na trećinu, a porastao je broj nezaposlenih fakultetski obrazovanih, ali i mladih sa srednjom stručnom spremom.
Tražnja za polukvalifikovanom i kvalifikovanom radnom snagom je duplirana sa uobičajenih 25 do 30, na preko 50 odsto, a svojevrsnu ilustraciju predstavlja i podatak da je zapošljavanje na neodređeno vrijeme upola manje nego ranije.
Učinak crnogorske ekonomije u četvorogodišnjem periodu nezavisnosti komentariše urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović, koji podsjeća na postreferendumska obećanja vlasti.
Prosječna plata u Crnoj Gori (po zvaničnoj statistici koju je, po ocjenama iz EU, neophodno unaprijediti) je nešto preko 400 eura. Radulović podsjeća da se obećavalo da će do 2010. prosječna plata prerasti 500 eura, da neće biti nezaposlenih, da će najpoznatije svjetske kompanije, po Crnoj Gori graditi puteve i hotele.
"Danas smo došli u situaciju da ista ta Vlada nije u stanju da radnicima državnih preduzeća godinu, dvije ili tri isplati plate. Zašto je to tako? Jednostavno, zbog toga što nijesmo imali plan, nijesmo imali ideju, mislili smo da će sve ići onako kako želimo. Ljudi su zaboravili jedan od osnovnih, možda i prvi Marfijev zakon da stvari prepuštene same sebi obavezno idu na gore. To je ono što se dešava sa crnogorskom ekonomijom i što će se još poprilično vremena dešavati", objašnjava Radulović.
A šta na četvrtu godišnjicu nezavisnosti, kažu građani Bijelog Polja i Nikšića:
U napredovanju ka EU i NATO, bilježe se dobri rezultati, ali se u narednom periodu očekuju veliki izazovi. Ekonomiju su, međutim, nakon talasa optimizma, već snašli ozbiljni problemi.
Pored tvrdnje da će državna nezavisnost pozitivno uticati na razvoj ekonomije, zastupnici ideje obnove crnogorske državnosti su, uoči referenduma, tvrdili i da će se ka učlanjenju u Evropsku uniju, Crna Gora kretati brže kao nezavisna država, nego u zajednici sa Srbijom što se, ukoliko se uporede rezultati obije zemlje, do sada potvrdilo kao tačno.
Prije nepunih mjesec dana, stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan još oktobra 2007. godine. Krajem 2008. Evropskoj uniji je upućen zahtjev za članstvo, a jula prošle godine je stigao Upitnik Evropske komisije sa nekoliko hiljada pitanja iz oblasti: društva, ekonomije, politike.
Proces odgovaranja je okončan polovinom aprila, a sada se očekuje da Crna Gora, krajem ove godine, dobije status kandidata za člana Evropske unije.
Pored toga, krajem 2009.godine, Crnoj Gori su, zajedno sa Srbijom i Makedonijom, ukinute vize za zemlje Evropske unije.
Član Nacionalne komisije za evropske integracije Boris Raonić smatra da je proglašenje nezavisnosti bilo pravi potez, koji je ubrzao evrointegracioni proces.
,,Sam čin integracija neće u predstojećem periodu zavisiti od onoga od čega je dosada zavisio, a to je legislative i sonivanje novih institucija. Sada će to biti nešto drugo, a što smo već čuli od evropskih zvaničnika, to je implementacija svega onoga što čini evropski integrativni put i, ono što ja ponavljam, to je promjena svijesti u Crnoj Gori jer je to još uvijek podaničko društvo nezrelo da se pokaže kao evropsko", objašnjava Raonić.
Crna Gora je u međuvremenu napravila i posljednji korak prije punopravnog članstva u NATO alijansi. Primljena je u MAP - akcioni plan za članstvo u NATO, a crnogorski vojnici učestvuju u Misiji međunarodnih snaga podrške bezbjednosti Avganistanu.
Aleksandar Dedović, direktor Alfa Centra, nevladine organizacije koja promoviše NATO u Crnoj Gori smatra da je Crna Gora do sada postigla odlične rezultate.
,,Predstoji veliki rad jer postoji velika potreba za jačanje institucija sistema, na prvom mjestu. Smatramo da će put ka članstvu ka NATO uticati na pozitivne promjene i u institucijama sistema, i što se tiče vladavine prava", kaže Dedović
Rad bez plana i ideje
Kriza, koja je nastupila nakon perioda ekonomskog buma, koji je uslijedio po proglašenju nezavisnosti, u Crnoj Gori se najteže odrazila na banke koje su skoro obustavile kreditiranje privrede i građana, na preduzeća koja su u teškom problemu nelikvidnosti, drastičan pad investicija i rast socijalnih tenzija u vidu dramatičnih štrajkova.
Danas smo došli u situaciju da ista ta Vlada nije u stanju da radnicima državnih preduzeća godinu, dvije ili tri isplati plate. To je tako jer nijesmo imali plan, nijesmo imali ideju, mislili smo da će sve ići onako kako želimo.
Crnogorski bruto domaći proizvod, prošle godine je pao za sedam posto. Budžetski deficit se održao na "mastrihtskom" limitu od tri posto, dok je javni dug dosegao pet posto BDP-a.
Kriza se odrazila i na rast nezaposlenosti. Nedavno objavljena analiza Zavoda za zapošljavanje govori da je tražnja za radnom snagom u 2009. godine u odnosu na prethodnu godinu bila niža za četvrtinu. Zapošljavanje stranaca je spalo na trećinu, a porastao je broj nezaposlenih fakultetski obrazovanih, ali i mladih sa srednjom stručnom spremom.
Tražnja za polukvalifikovanom i kvalifikovanom radnom snagom je duplirana sa uobičajenih 25 do 30, na preko 50 odsto, a svojevrsnu ilustraciju predstavlja i podatak da je zapošljavanje na neodređeno vrijeme upola manje nego ranije.
Učinak crnogorske ekonomije u četvorogodišnjem periodu nezavisnosti komentariše urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović, koji podsjeća na postreferendumska obećanja vlasti.
Prosječna plata u Crnoj Gori (po zvaničnoj statistici koju je, po ocjenama iz EU, neophodno unaprijediti) je nešto preko 400 eura. Radulović podsjeća da se obećavalo da će do 2010. prosječna plata prerasti 500 eura, da neće biti nezaposlenih, da će najpoznatije svjetske kompanije, po Crnoj Gori graditi puteve i hotele.
"Danas smo došli u situaciju da ista ta Vlada nije u stanju da radnicima državnih preduzeća godinu, dvije ili tri isplati plate. Zašto je to tako? Jednostavno, zbog toga što nijesmo imali plan, nijesmo imali ideju, mislili smo da će sve ići onako kako želimo. Ljudi su zaboravili jedan od osnovnih, možda i prvi Marfijev zakon da stvari prepuštene same sebi obavezno idu na gore. To je ono što se dešava sa crnogorskom ekonomijom i što će se još poprilično vremena dešavati", objašnjava Radulović.
A šta na četvrtu godišnjicu nezavisnosti, kažu građani Bijelog Polja i Nikšića: