Skupštinski odbor za međunarodne odnose, u prisustvu šefa diplomatije Milana Roćena iza zatvorenih vrata, razmatrao je vladinu verziju zakona o spoljnim poslovima kojom se prvi put uređuje ta oblast. Novi zakon bi, kako je najavljeno, trebalo da profesionalizuje rad crnogorske diplomatske službe za koju opozicija tvrdi da je u službi partija na vlasti, a ne države.
Radnom verzijom zakona o inostranim poslovima precizirano je da se crnogorski ambasadori ili konzuli biraju iz redova karijernih diplomata i samo 20 odsto njih može biti iz redova političkih partija. Takođe, diplomate neće moći da budu partijski funkcioneri. Njihov rad, prema novom zakonu, kontrolisaće glavni diplomatski inspektor koji bi trebalo da djeluje „nezavisno i nepristrasno“.
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose iz vladajuće Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže kako zakon ima dosta elemenata evropskog prava i iskustva.
“Naslonjen je na uporednu praksu, naslonjen je na činjenicu da smo mi suverena država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, naslonjen je na standarde i principe sadržane u međunarodnim dokumentima koji regulišu oblast spoljnih poslova.”
Član Odbora iz Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović, ocjenjujući dosadašnji rad crnogorske diplomatske službe, ne vidi razloge za pohvalu iako primjećuje kako je jedan njen dio profesionalno obavljao svoj posao:
"Kao što je šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, gospođa Slavica Milačić, primjera radi. Međutim i ovo područje kao i svako drugo u Crnoj Gori je poligon partijsko privatnih nadmetanja jer u Crnoj Gori vlast kadrovsku politiku vodi na taj način. Partijska lojalnost s jedne strane i privatne veze sa druge. Ovo pitanje je zakonski neuređeno, postavljanje ambasadora shodno Ustavu nije bilo, ni u ovom trenutku se ne odvija na pravi način, jer Odbor za međunarodne odnose nije konsultovan, odnosno skupšitina, bolje rečeno."
Isluženi politički kadrovi
Da je crnogorska diplomatsko-konzulrana služba daleko od uređene smatra i član Odbora iz Nove srpske demokratije Goran Danilović:
"Mnogo mjesta je pokriveno po nekoj partijskoj direktivi da bi se zadovoljili pojedinci, vrlo često, bez namjere da uvrijedim, isluženi politički kadrovi, tako da najznačajnijim adresama imamo visoke političke predstavnike, ne diplomate od karijere i ne diplomate sa karijerom. Na takav način rješavati socijalne i političke probleme preko diplomatsko konzularne službe je nedopustivo. Ne bih pominjao kako su pojedine ambasade potpuno privatizovane od strane ambasadora, to više treba da zabrine one koji su trenutno u izvršnoj vlasti nego sve nas u Crnoj Gori."
Nova zakonska regulativa obavezuje Ministarstvo spoljnih poslova da obavještava Skupštinu o „značajnim pitanjima“ iz oblasti inostrane politike i „kontinuirano“ informiše javnost o svojim aktivnostima. Naše sagovornike pitali smo koliko im te inicijative ulivaju optimizam u veću parlamentarnu kontrolu i profesionalizaciju diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore. Goran Danilović:
"Nijesam optimista kada su oni u pitanju, ne vjerujem im mnogo jer desiće se, otprilike, kao i sa mnogim evropskim zakonima koji su projektovali to da na određenim funkcijama ne može biti političkih ličnosti, a potom se samo podnese ostavka i zauzme neko odgovarajuće mjesto."
Novi zakon ne može promijeniti praksu u cjelini, ocjenjuje Predrag Bulatović:
"Pitanje evropskih integracija, to treba odvojiti od spoljne politike, nešto što se radi po jednom algoritmu međunarodne zajednice ili Evropske unije i mi samo ispunjavamo obaveze koje smo dobili je jedna dimenzija, a drugo je kada treba da pokažete kreativnost. Za kreativnu spoljnu politiku treba još mnogo, mnogo vremena dok je ova Vlada."
I dok predstavnici opozicije tvrde kako je preduslov pozitivnih promjena u diplomatskoj službi smjena vlasti, šta o novinama koje uvodi novi zakon o spoljnoj politici, misli bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac:
"Ja nijesam, međutim, imao priliku da se upoznam sa tekstom nacrta zakona što samo po sebi govori u kojoj mjeri se zanemaruje, makar i ono ograničeno, skromno, profesionalno iskustvo koje Crna Gora posjeduje. Može se reći da oni djelovi koji su pomenuti u medijima su manje više dobro pripremljeni. Mislim da pravilo o četvorogodišnjem mandatu na dužnosti u inostranstvu treba rigorozno poštovati, ali ako se utvrde tako široko postavljeni izuzeci da se mandat može produžiti za čitavu godinu, pa uz to i mogućnost da se nakon tri godine diplomata premjesti drugdje na još tri godine ,onda to nije izuzetak nego nešto što postaje pravilo, gdje se čine usluge ličnom ambicijama i vezama."
Radnom verzijom zakona o inostranim poslovima precizirano je da se crnogorski ambasadori ili konzuli biraju iz redova karijernih diplomata i samo 20 odsto njih može biti iz redova političkih partija. Takođe, diplomate neće moći da budu partijski funkcioneri. Njihov rad, prema novom zakonu, kontrolisaće glavni diplomatski inspektor koji bi trebalo da djeluje „nezavisno i nepristrasno“.
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose iz vladajuće Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže kako zakon ima dosta elemenata evropskog prava i iskustva.
“Naslonjen je na uporednu praksu, naslonjen je na činjenicu da smo mi suverena država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, naslonjen je na standarde i principe sadržane u međunarodnim dokumentima koji regulišu oblast spoljnih poslova.”
Član Odbora iz Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović, ocjenjujući dosadašnji rad crnogorske diplomatske službe, ne vidi razloge za pohvalu iako primjećuje kako je jedan njen dio profesionalno obavljao svoj posao:
U Crnoj Gori vlast kadrovsku politiku vodi na taj način. Partijska lojalnost s jedne strane i privatne veze sa druge.
"Kao što je šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, gospođa Slavica Milačić, primjera radi. Međutim i ovo područje kao i svako drugo u Crnoj Gori je poligon partijsko privatnih nadmetanja jer u Crnoj Gori vlast kadrovsku politiku vodi na taj način. Partijska lojalnost s jedne strane i privatne veze sa druge. Ovo pitanje je zakonski neuređeno, postavljanje ambasadora shodno Ustavu nije bilo, ni u ovom trenutku se ne odvija na pravi način, jer Odbor za međunarodne odnose nije konsultovan, odnosno skupšitina, bolje rečeno."
Isluženi politički kadrovi
Da je crnogorska diplomatsko-konzulrana služba daleko od uređene smatra i član Odbora iz Nove srpske demokratije Goran Danilović:
"Mnogo mjesta je pokriveno po nekoj partijskoj direktivi da bi se zadovoljili pojedinci, vrlo često, bez namjere da uvrijedim, isluženi politički kadrovi, tako da najznačajnijim adresama imamo visoke političke predstavnike, ne diplomate od karijere i ne diplomate sa karijerom. Na takav način rješavati socijalne i političke probleme preko diplomatsko konzularne službe je nedopustivo. Ne bih pominjao kako su pojedine ambasade potpuno privatizovane od strane ambasadora, to više treba da zabrine one koji su trenutno u izvršnoj vlasti nego sve nas u Crnoj Gori."
Nova zakonska regulativa obavezuje Ministarstvo spoljnih poslova da obavještava Skupštinu o „značajnim pitanjima“ iz oblasti inostrane politike i „kontinuirano“ informiše javnost o svojim aktivnostima. Naše sagovornike pitali smo koliko im te inicijative ulivaju optimizam u veću parlamentarnu kontrolu i profesionalizaciju diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore. Goran Danilović:
"Nijesam optimista kada su oni u pitanju, ne vjerujem im mnogo jer desiće se, otprilike, kao i sa mnogim evropskim zakonima koji su projektovali to da na određenim funkcijama ne može biti političkih ličnosti, a potom se samo podnese ostavka i zauzme neko odgovarajuće mjesto."
Novi zakon ne može promijeniti praksu u cjelini, ocjenjuje Predrag Bulatović:
"Pitanje evropskih integracija, to treba odvojiti od spoljne politike, nešto što se radi po jednom algoritmu međunarodne zajednice ili Evropske unije i mi samo ispunjavamo obaveze koje smo dobili je jedna dimenzija, a drugo je kada treba da pokažete kreativnost. Za kreativnu spoljnu politiku treba još mnogo, mnogo vremena dok je ova Vlada."
I dok predstavnici opozicije tvrde kako je preduslov pozitivnih promjena u diplomatskoj službi smjena vlasti, šta o novinama koje uvodi novi zakon o spoljnoj politici, misli bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac:
"Ja nijesam, međutim, imao priliku da se upoznam sa tekstom nacrta zakona što samo po sebi govori u kojoj mjeri se zanemaruje, makar i ono ograničeno, skromno, profesionalno iskustvo koje Crna Gora posjeduje. Može se reći da oni djelovi koji su pomenuti u medijima su manje više dobro pripremljeni. Mislim da pravilo o četvorogodišnjem mandatu na dužnosti u inostranstvu treba rigorozno poštovati, ali ako se utvrde tako široko postavljeni izuzeci da se mandat može produžiti za čitavu godinu, pa uz to i mogućnost da se nakon tri godine diplomata premjesti drugdje na još tri godine ,onda to nije izuzetak nego nešto što postaje pravilo, gdje se čine usluge ličnom ambicijama i vezama."