Crnogorsko zdravstvo koje je do prije dvije godine bilo posljednje na listi evropskih zdravstvenih sistema "prepustilo je fenjer" drugima, ali događaji u posljednjih mjesec dana govore da postoje ozbiljni problemi koji ovaj put nijesu u vezi sa nedostatkom novca, zastarjelom opremom, dotrajalim objektima...
Uprkos pomaku na evropskoj ljestvici, očito je da crnogorski zdravstveni sistem zahtijeva ozbiljnu dijagnostiku.
To naročito postaje očigledno ako se događaji u Kliničkom centru, kao najvećem organu tog složenog organizma, posmatraju kao simptomi oboljenja u poodmakloj fazi čija je burna manifestacija kulminirala prije dvadesetak dana nakon slučaja zamjene beba, kada je otac novorođenčeta, neposredno po izlasku majke i djeteta iz bolnice, na parkingu otkrio da dijete nije njihovo.
Načelnica i glavna sestra odjeljenja su razriješene dužnosti i protiv njih su, kao i protiv dežurnog ljekara-neonatologa, pokrenuti disciplinski postupci.
Međutim, nakon toga, smijenjen je direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vojislav Miketić, a to je najviši nivo koji je dosegla odgovornost za ovaj slučaj.
"Smijenili ste dr Vojislava Miketića, navodno po nalogu ministra Hrapovića. Tom nalogu se niste suprotstavili iako ste i sami izjavili da je ta Klinika ostvarila vrhunske rezultate i da je ta klinika od najvećeg značaja za Klinički centar", primjedba je koju je na adresu direktorke Kliničkog centra, Zorice Kovačević uputio Sindikat doktora medicine (SDM).
Međutim, sudeći po martovskim podacima Sindikata, ova epizoda je samo dosadašnji tremor u vidu odlaska ljekara pretvorila u konvulzivni napad.
Od 2014. godine, Klinički centar je napustilo 97 ljekara – kažu u SDM, a u nepunih mjesec dana, u ovoj zdravstvenoj instituciji je ostavke podnijelo još sedam načelnika odjeljenja i jedna glavna sestra.
Za mali sistem poput crnogorskog zdravstva, ova pojava može djelovati poput nekih vrsta gripa koji, iako bezopasni za odrasle ljude u punoj snazi, za organizme sa slabijim imunitetom mogu biti fatalni.
Menadžment Kliničkog centra do sada nije uspio da popuni mjesto razriješenog direktora Klinike za ginekologiju i akušerstvo jer, do sada, niko nije htio da prihvati tu funkciju.
Direktorka Kliničkog centra, Zorica Kovačević za RSE kaže da odbacuje i najmanju mogućnost da se zbog toga, na bilo koji način, ugrozi proces rada Kliničkog centra.
Od 2014. godine, Klinički centar Crne Gore napustilo je 97 ljekara
"Mislim da se radi o djelovanju grupe ljekara uz podršku Sindikata doktora čime žele da skrenu pažnju i umanje značaj postignutih rezultata u našoj ustanovi", rekla je Kovačević koja smatra da "tome u prilog najbolje govore rezultati koji su ostvareni u posljednjih godinu i po dana – nabavka savremene opreme, obezbjeđivanje savremenih uslova za boravak i liječenje pacijenata, dodijeljene specijalizacije, edukacije..."
"Smatram da je za građane mnogo važnije koje usluge mogu dobiti u Kliničkom centru od imena osoba koje su na čelu klinike ili odjeljenja. Žao mi je što jedan broj ljudi ne želi napredak Kliničkog centra, već bez valjanih argumenata organizovano stvaraju afere", rekla je Kovačević.
Sindikat doktora medicine se, u međuvremenu, čelnici Kliničkog centra obratio otvorenim pismom:
"Iznoseći neistine ili poricanjem problema samo postajete saučesnik haosa koji kreiraju nekompetentni i nedobronamjerni ljudi. Ničemu ne služe aparati i građevinski radovi koji su Vaš nesporan uspjeh, ako su ljekari nezadovoljni, nesigurni i ako nam najbolji i najmlađi svakodnevno odlaze."
Predsjednik Ljekarske komore i član glavnog odbora Sindikata doktora medicine, Aleksandar Mugoša je za RSE rekao da ljekari ne mogu da se pomire sa situacijom u kojoj snose punu odgovornost, a da nemaju nikakav uticaj na donošenje odluka.
"Od ljekara se uvijek traže osobine koje neki zabrinuti kritičari ljekarske profesije uopšte ne traže i ne očekuju od sebe. Zbog permanentne odgovornosti koja se od nas traži, želimo da učestvujemo u donošenju odluka", rekao je Mugoša naglašavajući da "zdravstvo počiva na ljekarima, a ne na ministrima i fondovima".
"Ljekari iz Instituta za bolesti djece (IBD), kolege iz Kliničkog centra i Instituta za radiologiju Doma zdravlja – Budva jednostavno više nijesu željeli da prihvate ogromnu odgovornost za situacije na koje nijesu u mogućnosti da utiču. Kada su cjelokupna javnost i svaki pacijent potencijalni tužioci, ovakva odluka mojih kolega je u potpunosti razumljiva", rekao je Mugoša.
Najnovije ostavke načelnica odjeljenja za pulmologiju i nefrologiju Instituta za bolesti djece: Slađane Radulović i Snežane Pavićević su samo najnoviji talas u poplavi ostavki, ali je problematična situacija dodatno zaoštrena.
Ostavke su, kako je objašnjeno, uslijedile nakon neslaganja sa "organizacionim improvizacijama menadžmenta kojim se dovode u rizik i pacijenti i ljekari, zbog neodržavanja sastanaka načelnika odjeljenja, kao i neprimjerene komunikacije direktorice IBD na način na koji se urušava njihovo lično i profesionalno dostojanstvo".
Direktorka Instituta, Sonja Milašinović najavljuje tužbu protiv doktorki zbog klevete i narušavanja ugleda, a Sindikat doktora medicine traži ostavke ministra zdravlja, Kenana Hrapovića i direktorke Kliničkog centra, Zorice Kovačević.
S druge strane, Sindikat doktora medicine traži ostavke ministra zdravlja i direktorke Kliničkog centra.
Ostavke traže i u opozicionoj URA-i.
"Crna Gora je mala država koja sebi ne može dozvoliti luksuz da ostaje bez ljekara stručnjaka i ovo je posljednji javni poziv nadležnima da počnu rješavanje ove haotične situacije u zdravstvu", kaže se u pisanom saopštenju URA-e.
Ne pada mi na pamet da podnesem ostavku: Zorica Kovačević
Na pitanja koja smo uputili Ministarstvu zdravlja nijesmo dobili nikakav odgovor, a direktorka Kliničkog centra, Zorica Kovačević kaže da ne razmišlja o ostavci.
"Da podnesem ostavku na njihov zahtjev? Ne pada mi na pamet zato što sam uradila sve što je u mojoj moći da ova ustanova funkcioniše, a rezultati o tome dovoljno govore", istakla je Kovačević.
Predsjednik ljekarske komore, Aleksandar Mugoša kaže da bi za dobro zdravstvenog sistema trebalo svi da se preispitaju.
"Svi segmenti zdravstvene zaštite su ugroženi. Obezbjeđenje zdravlja stanovništva je najvažniji zadatak svih nas zaposlenih u zdravstvu. Svjesni toga, svi se moramo preispitati i naći izlaz iz ove situacije", zaključio je Mugoša.