Izabrati sudije Ustavnog suda, a potom raspisati parlemantarne izbore. To je bila preporuka za Crnu Goru koju je tokom on-line razgovora sa novinarima u četvrtak, 2. decembra, izneo Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) specijalni izaslanik Stejt Departmenta.
"Moraju da popune pozicije u Ustavnom sudu, da ne igraju igre u pokušajima da iznude političke ustupke za to. Takođe, ovoj Vladi je potreban obnovljen javni mandat, što podrazumijeva prijevremene izbore", rekao je Eskobar.
Da političke partije u Crnoj Gori prihvate preporuke američkih partnera za rješavanje političke i institucionalne krize, savetuje i građanski aktivista Vuk Maraš.
"Ispunjavanje preporuka partnera sa zapada je neophodno ukoliko Crna Gora planira da zadrži elementarno poštovanje u međunarodnoj zajednici", ocjenjuje Maraš u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
No, preporuke iz SAD nisu usamljene. Naprotiv, poklapaju se sa sugestijama koje se ka ovoj zapadnobalkanskoj državi, koja je uz susednu Srbiju najviše napredovala u procesu evrointegracija, upućuju i iz Brisela.
Šefica delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa ponovila je 2. decembra da Unija sa zabrinutošću prati političku situaciju u Crnoj Gori, pozivajući na dijalog oko ključnih prioriteta za izlazak iz institucionalne krize.
"Politički akteri treba da se koncentrišu na stvaranje konsenzusa i da se uzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije", navela je Popa.
Oana Kristina Popa (u sredini), predstavnica EU u Crnoj Gori, tokom disusije o evrointegracijama ove države organizovane u Podgorici juna 2022.
Kompromis pod uticajem Zapada
Građanski aktivista Stefan Đukić za RSE procjenjuje da će ovi pozivi imati uticaj na crnogorske političke stranke:
"Partije su imale maksimalističke zahtjeve za rješavanje krize, te su zatim čekale da visoki predstavnici iz inostranstva utiču i "primoraju" drugu stranu na njihove uslove".
Sjednica Parlamenta Crne Gore - fotografisano avgusta 2022.
Deblokada Ustavnog suda, izbori ili treća Vlada
Naime, Ustavni sud Crne Gore od 13. septembra nema kvorum za odlučivanje, jer ima samo troje sudija od ukupno sedam, zbog čega više hiljada žalbi čeka na odlučivanje.
Osim toga, bez Ustavnog suda, nije moguće okončati izborne procese.
Novi pokušaj izbora četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda u Skupštini Crne Gore je zakazan za 12. decembar. Za izbor sudija je neophodna tropetinska većina poslanika, odnosno 49 od ukupno 81. To znači da osim partija vladajuće većine prijedloge za sudije Ustavnog suda treba da podrži i dio opozicije.
Opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića traži zakazivanje prijevremenih izbora kao uslov za podršku kandidatima za Ustavni sud.
Stranke parlamentarne većine izbjegavaju temu vanrednih izbora i zahtijevaju formiranje nove Vlade ili rekonstrukciju postojeće Dritana Abazovića koja je u avgustu izgubila povjerenje.
Pokušaj formiranja nove Vlade, pod vođstvom proruskog Demokratskog fronta (DF), je propao jer je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović iz formalnih razloga odbio da proglasi njihovog mandatara, poslanika Miodraga Lekića.
Đukanović je zatražio skraćenje mandata Skupštine kako bi bili zakazani vanredni izbori.
Pročitajte i ovo: Kratko i jasno: Kako je Crna Gora došla u ozbiljnu ustavnu krizuVladajuća većina Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura je to odbila.
Kao kontramjeru usvojili su izmjenjeni Zakon o predsjediku kojim pokušavaju da preuzmu Đukanovićevu ustavnu nadležnost predlaganja mandatara.
Đukanović je odbio da potpiše izmjenjeni Zakon o predsjedniku i tražio izjašnjenje od Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope.
Izbori kao mogući izlaz
Vuk Maraš poručuje da političari trenutno i državu i građane drže za taoce u "raznim političkim igrarijama".
Prema njegovom mišljenju, jedino realno je da se odblokira Ustavni sud a zatim da se ide na izbore.
"I da konačno oni koji zaista imaju legitimitet građana, ko god bili, vode državu u naredne četiri godine, u relativno normalnim uslovima. A ne u stanju političke krize koja dugo traje", kaže Maraš.
"I građani i međunarodni partneri su za izbore", navodi aktivista Vuk Maraš (fotografija iz 2016.).
Ukazao je da su nedavni lokalni izbori krajem oktobra pokazali da je struktura i podrška birača sada drugačije preraspoređena u odnosu na parlamentarne izbore održane 2020. godine:
"I građani i međunarodni partneri su za izbore. Ako imamo iole funkcionalne institucije to je sada neophodno. Možda su političari do jednog trenutka mogli da pokušavaju da političko-pravnim egzibicijama drugačije izađu iz krize ali šansa je odavno potrošena."
I Stefan Đukić vjeruje da su parlamentarni izbori naredne godine realni ali da, kako dodaje, "nije zahvalno prejudicirati kako će sistem do tada funkcionisati".
Vladajuća većina različito o budućoj Vladi
Dok opozicija rješenje vidi u raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, parlamentarna većina zahtijeva formiranje nove Vlade zajedno sa Demokratama i Građanskim pokretom Ura, koja bi funkcionisala do redovnih izbora 2024. godine.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić iz Socijalističke narodne partije se založio za rekonstrukciju postojeće tehničke Vlade Dritana Abazovića tako što bi upražnjena mjesta popunili predstavnici Demokratskog fronta i Demokrata.
Vaš browser nepodržava HTML5
Pad Abazovićeve Vlade
Odgovoreno mu je iz Demokratskog fronta, čiji je poslanik Jovan Vučurović saopštio da će se taj politički savez opredijeliti za vanredne izbore ukoliko parlamentarna većina ne podrži na drugom glasanju izmjene Zakona o predsjedniku koje će biti obavljeno 12. decembra.
Vuk Maraš tu opciju rekonstrukcije pale Vlade smatra nemogućom.
"Nemoguće i nerealno. Ta vlada je pala, smijenjena je i ne može da se rekonstruiše. To što naši političari elementarno ne poznaju ustavno-pravni sistem države je pokazatelj koliko smo kao društvo u problemu što takvi ljudi vode određene institucije", kaže Maraš.
Kako se došlo u političku krizu?
Od pada Abazovićeve Vlade 20. avgusta ove godine, nakon samo sto dana funkcionisanja, izvršna vlast je ostala bez četiri ministra.
Parlamentarna većina je u Skupštini razriješila ministre vanjskih poslova i odbrane Ranka Krivokapića i Raška Konjevića koji pripadaju Socijaldemokratskoj partiji, ministar iz Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović je podnio ostavku.
Posljednja je napustila Vladu potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović poručujući da u aktuelnim uslovima nije moguće ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Pročitajte i ovo: Ostavka Abazovićeve potpredsjednice zbog Otvorenog Balkana?Zbog političke krize početkom godine je oborena Vlada Zdravka Krivokapića, formirana nakon smjene vlasti 2020. Nakon nje je izabrana manjinska Vlada Dritana Abazovića, krajem aprila, čiji je zadatak bio da ubrza evropske integracije Crne Gore.
Zbog promjene prioriteta i usvajanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Abazovićeva Vlada je oborena u avgustu ove godine.