Tek što je povukla sporni prijedlog Zakona o tajnosti podataka, koji je imao tendenciju da gotovo svi podaci državnih institucija mogu biti proglašeni tajnim, Vlada Crne Gore namjerava da kroz izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama uvede poseban institut "zloupotreba slobodnog pristupa informacijama".
Da li bi takvo rješenje, ukoliko bude prihvaćeno, sprječavalo moguće zloupotrebe ili bi, kako smatraju u civilnom sektoru, predstavljalo dodatno ograničavanje prava javnosti da zna?
Vlada Crne Gore je na sjednici 4. aprila između ostalih tačaka dnevnog reda razmotrila i Analizu normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama, koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave.
Pročitajte i ovo: Crnogorske državne tajne biće još tajnije?U dokumentu se, uz pozitivne ocjene ukupnog ambijenta u toj oblasti, između ostalog, Vladi preporučuje da razmotri uvođenje posebnog instituta zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, zbog "ponovljenih zahtjeva za istim ili traženja prevelikog broja informacija koji su nerazumni, previše neodređeni ili nalažu nesrazmjerno velike napore za pronalaženje traženih informacija što dovodi do ciljanog usporavanje rada organa vlasti čime se želi postići njihovo opterećenje i stvara mogućnost neblagovremenosti u postupanju po takvim zahtjevima".
Radio Slobodna Evropa (RSE) je od Ministarstva javne uprave tražio dodatna pojašnjenja o razlozima i motivima za predlaganje ovakvog rješenja, ali kako su nam saopštili u ovom trenutku oni nijesu spremni da detaljnije govore o pojedinačnim rješenjima.
Mogućnost da u zakon uđe institut "zloupotrebe slobodnog pristupa informacijama" dolazi neposredno nakon formiranja Radne grupe koja će pripremati promjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a koji bi, prema najavama, crnogorski poslanici trebalo da usvoje do kraja ove godine.
Vjerujemo da je trenutno pravo pristupa informacijama ograničeno: Vanja Ćalović Marković
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kaže za RSE da su oni vrlo oprezni kada država izlazi sa sličnim prijedlozima poput ovog iz Ministarstva javne uprave.
"I dosadašnja tendencija Vlade je bila da se kontinuirano smanji pristup informacijama. Mi imamo neke nevjerovatne primjere iz prakse kao i jedan veliki korak unazad kada je u pitanju zakonska regulativa. Vjerujemo da je trenutno to pravo pristupa informacijama do te mjere ograničeno, suprotno Ustavu Crne Gore i međunarodnim konvencijama, da je taj problem neuporedivo veći nego što eventualno postoje neki pojedinci koji na neki način zloupotrebljavaju to pravo", kaže Ćalović.
Ćalović primjećuje da su iz Vlade više puta ponavljali da postoje slučajevi zloupotreba, ali da do danas nijesu javnost upoznali sa konkretnim činjenicama.
Pročitajte i ovo: Uz Međunarodni dan: Ko koči slobodan pristup informacijamaPredstavnici 26 nevladinih organizacija su ranije ocijenili da je postojeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama sporan zbog brojnih ograničenja i zbog toga što je organima javne uprave dao slobodu da samostalno procjenjuju šta je tajni podatak, a šta može da ide u javnost.
Konstatujući da bi uvođenje instituta zloupotrebe slobodnog pristupa informacijama dodatno ograničilo pravo građana da znaju kako rade institucije koje oni plaćaju, Ćalović poručuje da će domaće i međunarodne organizacije sigurno izvršiti pritisak na Vladu da to i druga slična rješenja ne uđu u budući zakon.
"Mi smo u kontaktu sa ekspertima Transparency International i drugih međunarodnih, globalnih organizacija i oni vrlo dobro znaju šta su standardi. Sa druge strane, imali smo i vrlo jasne komentare Evropske komisije i Evropskog parlamenta u nekoliko njihovih rezolucija o praksi u Crnoj Gori, ali i unazađenom Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ja sam sigurna da ćemo u narednom periodu svi mi ovdje i eksperti sa strane, kao i EK imati priliku da izvršimo mnogo snažniji pritisak u smislu da građani dobiju mnogo više prava na pristup informacijama od onoga što je Vlada Duška Markovića spremna u ovom trenutku da im pruži", ocjenjuje Ćalović.
I dok se zahuktava priča o tome kako će država izmijeniti i dopuniti postojeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama i kako će na to reagovati stručna i laička javnost, podsjetimo da je Vlada krajem prošle sedmice iz skupštinske procedure povukla Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka.
Pročitajte i ovo: Vlada kriva što nema suštinske saradnje sa NVOVladina odluka je uslijedila nakon burnih reakcija domaćeg civilnog sektora, ali i međunarodnih organizacija poput Transparency Internationala, koje su upozorile da bi usvajanje prijedloga zakona u prvobitnoj verziji onemogućilo otkrivanje korupcije i drugih kršenja zakona u javnom sektoru, ali i praćenje primjene raznih vladinih politika i obaveza iz procesa evropskih integracija.
Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje kaže za RSE da novi prijedlog Vlada ne smije donijeti iza zatvorenih vrata i poručuje da se u cijelu priči tokom javne rasprave moraju uključiti kako domaći, tako i strani eksperti iz oblasti tajnosti podataka.
"Mislim da bi jako korisno bilo da sve što bude doneseno i utvrđeno prethodno prođe ekspertsku provjeru Evropske komisije, što bi obezbijedilo dodatnu sigurnost da je taj zakon dobar. Dakle treba nam otvoreni dijalog, a ne priča iza zatvorenih vrata", poručuje Popović.
"Dobro je i odgovorno to što je Vlada povukla taj prijedlog, međutim sada nam predstoji rad na iznalaženju boljih rješenja, a i sam premijer je nedavno obećao da će biti javna rasprava na kojoj ćemo pokušati da zajedno radimo na spornim odredbama koje javnim organima daju mogućnost da bilo šta iz svoje nadležnosti proglase tajnom", kaže za RSE Dina Bajrmaspahić iz nevladinog udruženja Institut alternativa.
Evropska komisija u izvještajima o Crnoj Gori, ali i Evropski parlament u svojim Rezolucijama, više puta su pozvali Vladu Crne Gore da poveća transparentnost svog rada i omogući javnosti pristup informacijama.
Zgrada Evropske komisije, ilustrativna fotografija
U posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore, EK između ostalog navodi da je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dobila 1.086 pritužbi. Većina su bili zahtjevi upućeni javnim institucijama, a ostali su bez odgovora, što, prema mišljenju EK, izaziva zabrinutost.
Komisija primjećuje da se djelotvorno ne sprovode ni sudske odluke o pristupu informacijama. Zabrinutost takođe izaziva sve češća praksa proglašavanja traženih dokumenata tajnima da bi se ograničio pristup informacijama.
EK je preporučila da javne institucije hitno poboljšaju sprovođenje zakona i da brzo odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama, naročito u oblastima gdje postoji rizik od korupcije.