Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS) uputila je Narodnoj Skupštini Republike Srpske (RS) tekst Deklaracije o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori.
Ovim dokumentom pozivaju se poslanici Skupštine RS da se izjasne o krizi u Crnoj Gori otvorenoj nakon što je 27. decembra 2019. u tamošnjoj Skupštini usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) osuđuje i označava kao akt donesen sa ciljem oduzimanja imovine, što vlast odbacuje.
"Položaj Srba u Crnoj Gori je veoma težak i ova zadnja hapšenja, progoni političkih lidera opozicije, montirani politički procesi, lažni državni udar i na kraju otimanje crkvene imovine prešli su jednu tačku, i sada treba da Republika Srpska ako već neće Srbija da iznese svoj stav", kaže Nebojša Vukanović, poslanik kluba Srpske demokratske stranke za Radio Slobodna Evropa (RSE).
On je 10. februara u Skupštinu Republike Srpske tekst Deklaracije, u kom se izražava "duboka zabrinutost zbog položaja Srba u Crnoj Gori i učestalih primjera kršenja osnovnih ljudskih i građanskih prava srpskog naroda".
Vukanović, jedan od 13 SDS-ovih poslanika od ukupno 81 u Skupštini jednog od dva bh. entiteta, dodaje da deklaracijom traži od Narodne skupštine da osudi diskriminaciju Srba u Crnoj Gori i napade na SPC, te da se usprotivi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori i pokušajima oduzimanja imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Pročitajte i ovo: Litije razbile pokušaj zajedništva crnogorske opozicijeVukanović ističe da očekuje podršku svih poslanika u entitetskom parlamentu za deklaraciju koja se, kako kaže, tiče zaštite osnovnih ljudskih prava bez miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore.
"Tako da očekujem da svi poslanici iz Republike Srpske, ne samo iz reda srpskog naroda, već i ostala dva, Hrvata i Bošnjaka, podrže tu deklaraciju koja poziva na suživot, priznaje legitimitet Crne Gore, priznaje vlasti Crne Gore i kojom ne želi da se miješa u unutrašnje stvari te zemlje, već se samo želi poštovanje osnovnih ljudskih i građanskih prava zagarantovanih svim međunarodnim konvencijama", ističe Nebojša Vukanović.
Pročitajte i ovo: Bešker za RSE: Đukanović doživljava SPC kao agenturu druge državeDodikova partija o deklaraciji?
Igor Žunić, šef kluba poslanika vladajuće stranke, partije člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Skupštini Republike Srpske, kaže za RSE da će o ovoj deklaraciji uskoro raspravljati najviši organi stranke, ali ističe da bi po ovom pitanju trebalo pratiti šta radi Srbija koja još uvijek nije donijela nikakvu deklaraciju.
Žunić dodaje i da je sama deklaracija koja je upućena u Narodnu skupštinu Republike Srpske po svom sastavu neozbiljna i populistička.
˝Nismo još definisali zvaničan stav o ovoj deklaraciji, ali onako kako je ona napravljena i na šta liči i kako je populistička, ona meni ne liči na deklaraciju koja bi se trebala podržati. Takođe, Srbija još uvijek nije donijela deklaraciju po ovom pitanju i mislim da bi Narodna skupština trebala to da ispoštuje˝, smatra Žunić.
Džaferović bez komentara
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje vodi vanjsku politiku, još se nije očitovalo o najavi razmatranja deklaracije u Skupštini Republike Srpske.
Iz kabineta Šefika Džarefovića, člana Predsjedništva BiH, za RSE su rekli kako će eventualnu izjavu o svemu, Džaferović dati uoči sjednice Skupštine RS.
Zajedno za BiH neće podržati deklaraciju
Edin Ramić, predsjednik poslaničke grupe Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da oni neće podržati ovu deklaraciju.
"Vjerovatno je cilj da se dobije neki politički poen u okviru glasačkog tijela na području entiteta Republike Srpske, a ona kao i neke druge deklaracije koje je usvajala Narodna skupština, ne izaziva nikakav efekat niti ikakvo pravno dejstvo, tako da mislim da je potpuno nepotrebno da se ona uopšte nalazi na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske", ističe Ramić.
Podrška SPC i biračkog raspoloženje
Politikolog iz Banjaluke, Vlade Simović, smatra da je ovaj potez nastavak djelovanja političara i političkih partija u Bosni i Hercegovini koji na nacionalnim i vjerskim pitanjima skupljaju najviše političkih poena, pa je tako slučaj i sa dešavanjima u Crnoj Gori.
"Političke partije generalno, ne samo po ovom pitanju, već i po svim ostalim, se uvijek trude da podilaze trenutnoj želji, ukusu i htjenju građana i nije ništa čudno što u ovom trenutku se svi trude da pokažu maksimum podrške Srbima u Crnoj Gori i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, jer će to nesumnjivo donijeti simpatije birača u Republici Srpskoj", smatra Simović.
Pročitajte i ovo: Zabrane, note i oštra retorika na liniji Beograd-PodgoricaSlavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru smatra da je Deklaracija i sama rasprava o njoj, pokazatelj stvarnog stanja u BiH, u kojoj državu glume oni koji bi državu trebali predstavljati, a ne predstavljaju je, a istovremeno državu glume i oni koji država nisu.
"Ako bi bilo kakva deklaracija trebala ići, morala bi ići sa institucija Bosne i Hercegovine, iako je po sebi jako upitno čemu takva deklaracija, a nikako sa nižih razina vlasti, u ovom slučaju iz jednog bh. entiteta. Ali, ponavljam, zaista je upitno čemu uopšte takav dokument", smatra Kukić.
On dodaje i da ova Deklaracija ništa ne bi značila za međunarodni javni prostor, osim oživljavanja nekih starih ideja.
"To što je sada nosilac prijedloga Srpska demokratska stranka (SDS), odnosno zastupnik ove partije, pokazuje da nije bitno od koga ideje dolaze, nema velike razlike između partija u Republici Srpskoj u temeljnim 'srpskim pitanjima'. To što u jednom momentu istupa Milorad Dodik, a u drugom momentu neko drugi, potpuno je nevažno. U svakom slučaju to je izraz ponovne revitalizacije ideje velikosrpskog nacionalističkog projekta i s tim ćemo se morati hrvati još neko vrijeme", mišljena je Kukić.
Pročitajte i ovo: Opozicija ne vjeruje Đukanoviću da je ugrožena državaSenad Pećanin, advokat, novinar, apostrofira da bi obični posmatrač kada bi bio ciničan, smatrao da je Narodna Skupština Republike Srpske već trebala usvojiti Deklaraciju o teškom položaju srpskog naroda, ali u Srbiji i u Republici Srpskoj.
"Naime, već decenijama ovdje Srbi žive mnogo lošije od svojih sunarodnjaka u Crnoj Gori, što pokazuju zvanični podaci o prosječnim platama i penzijama kao i relativni brojevi o mladim koji odlaze, ali ne u Rusiju, nego na Zapad. Istovremeno, najznačajniji hramovi Srpske pravoslavne crkve u Srbiji, uostalom kao i u Hrvatskoj, su u vlasništvu ovih država, ali se to pravo uskraćuje državi Crnoj Gori", ističe Pećanin.
Pećanin dodaje da nema nikakve sumnje da najnoviji, kako navodi, pokušaj rušenja suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore predstavlja novi sveopšti velikosrpski politički projekat pod patronatom Beograda.
"U kojem je Beograd zadatke i uloge dodijelio, recimo, kako Nikšiću i Budvi, tako Banjaluci i Trebinju i svim sredinama iz kojih je moguće pojačati pritisak na Crnu Goru i tamošnje vlasti", mišljenja je Pećanin.
Vaš browser nepodržava HTML5
Litija SPC u Podgorici: 'Ovo je prava Crna Gora'
O Zakonu i litijama
Nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori koji predviđa da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su bili u državnom vlasništvu do 1. decembra 1918., a koji su izgrađeni državnim novcem, bio je povod organizovanja raznih skupova podrške Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori.
I u javnim istupima skupljaju se politički poeni, pa je tako i Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine nakon sjednice Predsjedništva, održane 3. februara u Sarajevu, izjavio da "nije dao saglasnost da predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, dođe u službenu posjetu BiH zbog trenutne situacije u toj zemlji".
- Komšić: Đukanović je uvijek dobrodošao u BiH, Dodik neozbiljan
- Dodik nije dao saglasnost da predsjednik Crne Gore dođe u posjetu BiH
Organizovane su i brojne litije i molebani u Republici Srpskoj, a posljednji u 9. februara kada je oko četiri hiljade vjernika iz svih dijelova Hercegovine krenulo u litiji iz Mrkonjića, rodnog sela Svetog Vasilija Ostroškog, prema Trebinju.
Prijedlog Deklaracije o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori naći će se pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na dnevnom redu devete redovne sjednice koja će biti održana 18. februara u Banjaluci.