Jedna od prvih reakcija Brisela na usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku, kojim parlament preuzima dio ustavnih nadležnosti predsjednika države je otkazivanje sastanaka Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) koji je bio zakazan za 14 decembar.
Evropska komisija je eksplicitno pozvala političare da ponište usvojeni Zakon dok su iz Evropskog parlamenta izrazili bojazan da će ovaj potez gurnuti Crnu Goru u ustavni haos.
Pročitajte i ovo: Sukobi policije i demonstranata u Podgorici nakon usvajanja Zakona o predsjedniku"Evropska unija nije nikada do sada poslala tako oštru i izričitu poruku, da se povuče već usvojeni Zakon, nekoj zemlji Zapadnog Balkana", kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović.
Otkazivanje sastanka u Strazburu od strane predsjedavajućeg delegacije Evropskog parlamenta u POSP-u Vladimira Bilčika zbog usvojenih izmjena Zakona premijer Dritan Abazović je nazvao izazovom:
"Vjerujem da gospodin Bilčik nije odlučio da suspenduje sastanak parlamentaraca EU i Crne Gore kao vid kazne, nego kao vid političke procjene."
Sa druge strane, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je ocijenio da je usvajanje Zakona od strane parlamentarne većine, potpuno ignorisanje nacionalnih interesa i evropskih preporuka.
"I mislim da je ta poruka manje više očekivana jer dolazi iz krila ruske politike iz CG. Ovo nije samo crnogorsko pitanje i moramo udružiti snage da riješimo taj problem."
Prethodno su Bilčik i stalni izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula u zajedničkom saopštenju ocijenili da su rezultati glasanja u Skupštini prijetnja procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji izražavajući bojazan da bi državu mogli gurnuti u dugačku političku krizu i ustavni haos.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović, poslanik EP Vladimir Bilčik i potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak, Podgorica 4. novembar 2022.
Pozvali su i na brz politički dogovor kojim će završiti mandat ove Vlade i otvoriti put za nove izbore.
Šta je cilj parlamentarne većine?
Usvajanjem Zakona o predsjedniku 12. decembra, parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom je na sebe preuzela ingerencije izbora mandatara za sastav Vlade iako je to prema Ustavu isključiva nadležnost predsjednika Crne Gore.
Oni su ignorisali preporuku Venecijanske komisije da se Zakon ne usvaja, jer se njime mijenjaju odredbe Ustava kao i pozive Evropske unije da slede mišljenje Venecijanske komisije.
Namjera im je da nakon stupanja Zakona na snagu, predlože Miodraga Lekića za budućeg premijera koji bi sastavio Vladu od funkcionera aktuelne parlamentarne većine proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA.
Aktuelnoj Vladi Dritana Abazovića je izglasano nepovjerenje prije četiri mjeseca.
Vujović procjenjuje da će parlamentarna većina biti politički izolovana i ući u otvorenu konfrontaciju sa Evropskom unijom, ukoliko nastavi sa implementacijom izmjenjenog Zakona.
Zlatko Vujović politički analitičar: "Zemlja u kojoj vlast ne poštuje Ustav ne može biti kandidat za članstvo u EU."
"Vjerujem da ta Vlada, koja bi proistekla iz neustavnog Zakona, ne bi bila priznata od zapadnih partnera. Vladajuća koalicija je uspjela da od ubrzanog puta ka članstvu u EU Crnu Goru dovede toga da će biti prekinuti pregovori", kaže Vujović podsjećajući da je Crna Gora godinama bila najozbiljniji kandidat za članstvo u EU.
Vujović smatra da kritike Evropske unije nemaju nikakav uticaj na vladajuću većinu u Crnoj Gori:
"Vladajuća koalicija svojim destruktivnim djelovanjem natjerala EU da zaustavi integracije. Zemlja u kojoj vlast ne poštuje Ustav ne može biti kandidat za članstvo u EU."
On smatra i da ove aktivnosti imaju za cilj da se uruše pozicije Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji:
"Ništa nije slučajno, to je nešto što zvanični Beograd uspješno sprovodi. Vjerujem da akteri vlasti ne donose samostalno odluke, već se implementiraju odluke koje donosi predsjednik Srbije."
Demokratski front, predvodnik parlamentarne većine, u bliskim je političkim odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Oni, kao i premijer Dritan Abazović zagovaraju priključivanje Crne Gore regionalnom projektu Otvoreni Balkan u kome su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Parlamentarna većina nije zabrinuta zbog reakcija Brisela
Nema odgovora ni na pitanje kako će se partije parlamentarne većine odnijeti prema zahtijevu EU da ukinu izmjene Zakona o predsjedniku.
Više upita i poziva koje je RSE , uputio od predsjednice Skupštine Danijele Đurović, do šefova poslaničkih klubova i članova odbora evropskih integracija ostali su bez odgovora.
Potpredsjednica Skupštine i funkcionerka Demokratskog fronta Branka Bošnjak za RSE je rekla da se zakon ne moze povući, jer je izglasan i da za dva dana ulazi u pravni promet.
"Ja i dalje stojim pri tvrdnji da je ovaj Zakon rješenje koje ograničava samovolju Đukanovića koji se ponaša protivustavno i zloupotrebljava činjenicu da Ustavni sud nema kvorum."
Pročitajte i ovo: Zvanična Podgorica kontra preporuka BriselaNaime, kako Skupština 12. decembra nije izabrala nedostajuće četiri sudije Ustavnog suda ne može da odluči o ustavnosti Zakona o predsjedniku.
Kako kaže Bošnjak, Đukanoviću ne odgovara postojanje deblokirajućeg mehanizma njegove samovolje:
"To je toliko očigledno. Čim prije svi shvate, njegove partijske kolege i pojedine međunarodne adrese, da je on prevaziđen i da je postao kamen o vratu Crnoj Gori biće svima bolje."
Potpredsjednik Vlade i lider prosrpske Socijalističke narodne partije Vladimir Joković za RSE kaže da je Đukanović prvi prekršio Ustav ne dodjeljujući mandat za sastav Vlade Lekiću:
"Nijesam baš primijetio veliku reakciju međunarodne zajednice kad Lekić nije dobio mandat, što je apsolutno kršenje Ustava od strane Đukanovića. Mi smo primili k znanju, razgovaraćemo sa našim prijateljima iz EU. Nas ne raduje ovakva reakcija Brisela, naprotiv, ali tražićemo rešenja."
Pročitajte i ovo: Venecijanska komisija protiv Zakona kojim se od Đukanovića preuzimaju nadležnostiU septembru, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije dao mandat Miodragu Lekiću za sastav Vlade, jer mu poslanici većine nisu dostavili neophodne potpise podrške mandataru.
Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić je za TV Prva saopštio da parlamentarna većina ne treba da poklekne pred kritikama Brisela.
"Da ne pokleknemo šta će neki činovnik iz neke ambasade da nam prigovori. Zadatak stranih ambasada je da, u državi gdje se nalaze, ostvare uticaj svoje zemlje", rekao je Mandić.
Različiti politički interesi
Politički interes Demokratskog fronta je da naredna Vlada, koja bi bila formirana na osnovu spornog Zakona o predsjedniku, upravlja državom do redovnih izbora 2024. godine.
Opozicione stranke predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića od početka zahtijevaju da se politička i institucionalna kriza riješi prijevremenim parlamentarnim izborima.
Crna Gora je pregovore sa Evropskom unijom počela 2012. godine u vrijeme vladavine Demokratske partija socijalista Mila Đukanovića.
Posljednje poglavlje je otvoreno 2020. godine. Zatvorena su svega tri, posljednje prije pet godina.
Istovremeno sa kritikama Brisela na račun aktuelne parlamentarne većine, objavljeno je i istraživanje javnog mnjenja koje pokazuje da raste podrška građana Crne Gore pridruživanju Evropskoj uniji.