Nove rute preko Balkana kojima izbjeglice i imigranti u posljednje vrijeme sve češće pokušavaju da se domognu Evropske unije, tema su brojnih sastanaka evropskih zvaničnika sa vlastima balkanskih država, među kojima je i Crna Gora.
I dok je na njenim granicima i dalje mali priliv nevoljnika na njihovom putu ka zemljama EU, pitanje je da li je Crna Gora spremna za prihvati veći broj izbjeglica i migranata i kako će to uticati na njenu bezbjednost i ekonomiju?
Mogući dolazak većeg broja izbjeglica i migranata u Crnu Goru i njihov prihvat tema je o kojoj su u crnogorskom parlamentu žestoko polemisali poslanik opozicionog Demokratskog fronta Milan Knežević i premijer Duško Marković.
„Na osnovu čijih instrukcija ste odlučili da gradite kampove za više hiljada ilegalnih migranata u Crnoj Gori kako bi, smanjili pritisak na granice Evropske unije i zašto mislite da su stabilnost države i bezbjednost građana Crne Gore manje važni od bezbjednosti građana i stabilnost država EU?", naveo je Knežević u poslaničkom pitanju za premijera Markovića.
„Imamo 50 hiljada imigranata koji čekaju na sjeveru Grčke da uđu u Crnu Goru. To vam je kao Bijelo Polje i Mojkovac zajedno. I vi ste se našli da rasteretite Evropu a da opteretite građane Crne Gore”, poručio je Knežević.
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković demantovao je da je ikada izjavio da će Crna Gora graditi izbjegličke kampove za potrebe EU kao i da radi po bilo čijim instrukcijama sa strane:
„To je manipulacija. Niti sam to kazao niti će Crna Gora biti prihvatilište za izbjeglice i migrante u ime EU. Odgovorno je da preduzimamo mjere za prihvat povećanog broja migranata, ako se to desi, poučeni iskustvom drugih nakon velikog talasa koji se desio 2015. godine. Crna Gora ima humanitarnu tradiciju pružanja utočišta žrtvama ratova i stradanja. Uvažavajući činjenicu da su izbjeglice i migranti najugroženija kategorija svako društvo ima odgovornost da im pruži dostojanstvene uslove prihvata, i to je politika ove vlade, ljutili se vi zbog toga ili ne.“
Premijer Marković je ponovio da Crna Gora planira otvaranje prihvatnih centara za izbjeglice i migrante na granici sa Albanijom i da će za te potrebe opremiti karaulu nekadašnje JNA koja se nalazi na tom području.
Inače, migrantska kriza i promjena migrantskog toka kojim izbjeglice sada preko Grčke ulaze u Albaniju i dalje u Crnu Goru postala je jedna od gorućih političkih tema u Crnoj Gori.
Dok jedni, poput Demokratskog fronta, oštro kritikuju politiku Vlade u tom dijelu, drugi pozivaju na humanizam i potrebu da se pomogne onima koji su u nevolji.
Portparol Socijaldemokratske partije Mirko Stanić kaže za Radio Slobodna Evropa da se Crna Gora i ranije nalazila pred sličnim izazovima i da je više puta u svojoj istoriji dokazala da je spremna da otvori vrata za one koje je nesreća natjerala da napuste svoje domove.
Stanić poziva premijera Markovića da izviještava javnost o detaljima sastanaka koje predstavnici Vlade i premijer u posljednje vrijeme sve češće imaju sa evropskim zvaničnicima o trenutnim migratornim tokovovima i mjerama koje će preduzimati:
„Vlada je dužna da nam saopšti šta je sve preuzela kao obavezu i šta se očekuje od Crne Gore i onda da se prema tom pitanju odnesemo trezveno, ljudski i na način koji će pomoći da tim ljudima koji prolaze kroz Crnu Goru smanjimo muku i patnju, da im omogućimo što bolje uslove dok su u Crnoj Gori, do nastavka njihovog puta do tamo gdje mogu da dobiju azil.“
Prema podacima policije, dnevno od 10 do 20 izbjeglica i imigranata uđu u Crnu Goru i nakon tranzita napuštaju njenu teritoriju.
Najčešće ulaze duž graničnog pojasa sa Albanijom, u blizini prelaza Božaj nedaleko od Podgorice, i na jugu kod prelaza Sukobin, blizu Ulcinja.
Vaš browser nepodržava HTML5
Migranti uplovili u Herceg Novi
Inače, u dijelu javnosti postoji boajazan da bi veći priliv izbjeglica i imigranata mogao dovesti do porasta krivičnih djela kao što su krađe, razbojništva i fizički napadi.
Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković za RSE kaže da ti stereotipi i predrasude na žalost prate nevoljnike koji bježe od ratnih razaranja ili teške ekonomske situacije u svojim državama.
Za Zekovića je, kako ističe, mnogo veći problem što u Crnoj Gori nema dijaloga o tome kakve bi posljedice po njenu ekonomiju i bezbjednost mogla da ima migrantska kriza i šta su njeni nacionalni interesi u tom slučaju:
„Mnogo je primjetno da zvaničnici Vlade, konkretno njen predsjednik vrlo često govori o zaštiti evropskih granica dok to još uvijek nijesu i crnogorske granice. Mi smo izvan EU granica i onda bi tu političku retoriku i djelovanje nekako trebalo usmjeriti u pravcu da mi možemo razgovarati sa evropskim partnerima u tom smislu ali smo prije svega dužni da vodimo računa o tome šta su crnogorski državni i nacionalni interesi u ovom slučaju.“
Dodajmo i da je ekspertska misija EU o vanjskim granicama u posjeti Crnoj Gori gdje sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova i Sektora granične policije procijenjuje napredak Crne Gore u usklađivanju s propisima EU u oblasti integrisanog upravljanja granicom.
Oni će u svijetlu mogućih, migratornih kretanja i bezbjednosnih izazova, posjetiti granične prelaze sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, a biće razmotreno pitanje saradnje Crne Gore i susjednih zemalja u nadzoru i bezbjednosti na granici.