Od juna 2018. godine, kada je Crna Gora postala punopravna članica NATO-a, interesovanje domaće javnosti za ovaj aspekt državnog međunarodnog angažmana je značajno opalo. To, međutim, ne znači da je opao i broj obaveza koje proističu iz članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi ali, po svemu sudeći, Crna Gora se za sada pokazuje kao pouzdan saveznik.
Tome u prilog govori i ocjena generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
"I prije pristupanja NATO-u, Crna Gora je pružala važan doprinos evroatlantskoj bezbjednosti, a danas, kao punopravni član Alijanse, nastavlja da bude pouzdan partner", izjavio je Stoltenberg krajem prošle godine, pola godine nakon što je Crna Gora i zvanično postala punopravna članica NATO-a.
Prvi čovjek NATO-a je tada rekao da Crna Gora "kroz stručni kadar doprinosi našoj misiji Odučna podrška (Resolut Support) preko koje obučava, savjetuje i pruža pomoć bezbjednosnim snagama i institucijama u Avganistanu i učestvuje u našim kolektivnim naporima da finansijski podržimo avganistanske snage bezbjednosti kroz Trust Fund iz Avganistana".
"Zahvalni smo Crnoj Gori za ove konkretne i važne doprinose. Takođe, pozdravljam opredjeljenje Crne Gore da do 2024. godine potroši 2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu", rekao je tada Stoltenberg.
Sporazum o bezbjednosnim mjerama za zaštitu tajnih podataka koji treba da unaprijedi saradnju u razmjeni i zaštiti tajnih podataka, u priznavanju dozvola za pristup tajnim podacima, kao i sklapanju povjerljivih međudržavnih ugovora, su krajem februara u Vašingtonu potpisali crnogorski ministar odbrane, Predrag Bošković i sekretar za odbranu Sjedinjenih Američkih Država Džejms Matis (James Mattis).
"Bilateralna saradnja SAD-a i Crne Gore je na zaista dobrom nivou, ali može biti i mnogo bolja. Posljedica toga je Sporazum o zaštiti tajnih podataka i sve ono što iz toga proizlazi", izjavio je tada ministar Bošković.
Crna Gora je još prošle godine najavila da će poslati po jednog oficira u NATO-ovoj misije na Kosovu i u Makedoniji, ali i da će povećati broj svojih vojnika u Avganistanu, a Bošković je o tome razgovarao i sa sekretarom Matisom tokom vašingtonskog susreta.
"Amerika i Crna Gora dijele iste vrijednosti. Amerika i Crna Gora su partneri na zajedničkom putu doprinosa miru i stabilnosti mnogo dalje od granica zapadnog Balkana", rekao je Bošković nakon razgovora sa američkim kolegom.
Iako su pojedini mediji objavljivali da će Crna Gora povećati prisustvo u Avganistanu za 50 posto - sa 18 na 26, odnosno 28, zvanično još nije objavljeno koliko će biti povećanje broja crnogorskih trupa.
Iako je moguće da je u međuvremenu planiran broj povećan, tokom prošle godine, ministar odbrane Predrag Bošković je pominjao deset posto, a ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović je početkom godine izjavio: "Nastavićemo učešće u Avganistanu, možda i malo povećati kontingent...".
U međuvremenu, Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane rade na obimnom i zahtjevnom poslu prilagođavanju standardima NATO-a. Crna Gora je do sada usvojila oko 150 NATO-ovih standarda kojih ukupno ima oko 1.150.
Načelnik Direkcije za standardizaciju, kodifikaciju i kvalitet Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane Crne Gore, pukovnik Marinko Aleksić, na pitanje Radija Slobodna Evropa - da li je iz NATO-a do sada bilo primjedbi na dinamiku kojom Crna Gora usvaja NATO standarde - odgovara da Crna Gora bilježi pozitivne rezultate.
"U oblasti standardizacije smo postigli izuzetne uspjehe još od 2013. kada smo imali prvu posjetu direktora NATO-ove standardizacione agencije od koga smo dobili zvaničnu ocjenu da je proces standardizacije u potpunosti saglasan sa standardom koji definiše standardizaciju u NATO savezu. Sličnu ocjenu smo dobili i dvije godine kasnije tokom ponovljene posjete", kaže pukovnik Aleksić, dodajući da je Crna Gora u oblasti standardizacije postala potpuno kredibilan partner.
"Sada imamo zadatak da to u budućem periodu i održimo", rekao je Aleksić.
Potpisom ministra odbrane Predraga Boškovića koji je prije nekoliko dana stavio na Nacionalni odgovor o potvrđivanju prvih dvanaest NATO-ovih standarda, Crna Gora i formalno preuzima odgovornost u procesu standardizacije, odnosno, uspostavljanju i primjeni standarda Sjevernoatlantske alijanse.
"Prvih šest standarda su osnovne, združene NATO-ove doktrine koje se odnose na upotrebu združenih snaga: kopnene, vazduhoplovne i mornaričke, na obavještajnu i kontraobavještajnu aktivnost, logistiku, planiranje, ICT... Ostali standardi se odnose na kodifikaciju i standardi koji definišu znanje stranog jezika po kom svi oficiri i podoficiri polažu, prvenstveno engleski ali i druge jezike", objašnjava Aleksić.
Da se crnogorska vojska nepovratno mijenja, govore i podaci o većem učešću žena koje više nijesu samo pomoćno osoblje.
U crnogorskoj vojsci danas ima skoro 70 žena-vojnika i 12 oficirki za razliku od perioda prije deset godina, kada je bila samo jedna žena sa oficirskim epoletama.
Koordinatorka za pitanja rodne ravnopravnosti u Ministarstvu odbrane, Radmila Đakonović navodi primjer crnogorske oficirke koja je sada članica Vrhovnog štaba združenih evropskih snaga NATO-a (SHAPE).
"Major Sanja Pejović koja je postala članica rukovodnog tima za rodne perspektive komandanta SHAPE-a", istakla je Đakonović.