Ko je poslao vojnog atašea Crne Gore u Knin?

Proslava obilježavanja "Oluje" u Kninu, ilustrativna fotografija

Više političkih partija i građanskih aktivista u Crnoj Gori osudilo je učešće vojnog atašea Crne Gore u Hrvatskoj Ivana Mašulovića na obilježavanju 23. godišnjice vojne operacije "Oluja".

Pojedini nevladini aktivisti peticijom traže odgovornost crnogorskog vojnog atašea za odlazak na tu manifestaciju.

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore su Radiju Slobodna Evropa (RSE) kazali da je Vojni izaslanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj, pukovnik Ivan Mašulović, učestvovao na obilježavanju Dana pobjede, u okviru redovnih aktivnosti i na poziv domaćina, u skladu sa uobičajenim diplomatskim protokolom.

"On nije bio u Kninu da proslavlja bilo čije pobjede ili poraze, niti stradanja bilo kog naroda, kako se to zlonamjerno želi insinuirati. Ta retorika i smještanje ovog bezazlenog civilizacijskog čina u kontekst suludog rata devedesetih, ne priliči dvadesetim godinama ovog vijeka, novom vremenu u kojem su i Crna Gora i Srbija zemlje kandidati u pregovaračkom procesu sa EU", navodi se u reagovanju iz Ministarstva odbrane Crne Gore.

U međuvremenu, opozicioni Demokratski front priprema zahtjev za zakazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore zbog kako su naveli "žalosne odluke crnogorskih vlasti koja se narugala srpskim civilima, žrtvama tog progona".

Slaven Radunović iz Demokratskog fronta u izjavi za RSE kaže da očekuju podršku ostalih kolega iz opozicije.

"Mi smo odlučili da zatražimo hitnu sjednicu parlamenta gdje bismo čuli ko je za odlazak u Knin delegirao gospodina Mašulovića, pukovnika u crnogorskoj vojsci i osobu koja ima ANB (Agencija za nacionalnu bezbjednost) pedigre. Zato nam i djeluje da je ovo bila akcija koja je i trebalo da bude polu-tajna. Cilj nam je da parlament osudi ovakav potez kako se slične stvari više ne bi dešavale. Mi danas pripremamo zahtjev za zakazivanje vanredne sjednice ali budući da nam treba više potpisa nego što nas ima u klubu DF-a, za podršku ćemo zamoliti i naše kolege iz ostalih partija opozicije", kaže Radunović.

Prisustvo vojnog atašea Crne Gore u Hrvatskoj obilježavanju 23. godišnjice Oluje osudili su i iz građanskog pokreta URA iz kojeg, međutim nijesu saopštili da li će i potpisati zahtjev za zakazivanje vanredne sjednice parlamenta.

Iz URA su u prvom reagovanju na prisustvo crnogorskog vojnog atašea proslavi Oluje, saopštili da je "svima jasno kako je u pitanju blijed, jeftin i licemjeran pokušaj prekrajanja istorije, kojim predstavnici DPS-a žele da umanje sramnu ulogu svojih lidera tokom devedesetih godina, kada su jurišali na Dubrovnik i komandno uticali na brojne zločine".

Ne treba unaprijed osuđivati Mašulovića: Ljuiđ Ljubo Škrelja

Član skupštinskog Odbora za međunarodne odnose iz vladajuće DPS Ljuiđ Ljubo Škrelja kaže za RSE da ne treba unaprijed osuđivati Mašulovića za prisustvo ceremoniji u Kninu. Škrelja očekuje od nadležnih da saopšte više informacija o odluci da vojni ataše otputuje u Knin.

"Samo prisustvo vojnog atašea jednoj manifestaciji jedne prijateljske i susjedne države ne treba unaprijed osuditi i poći putem kojim su krenuli neki pojedinci iz naše politike. Naravno, nema toga ko ne osuđuje zločine i o tome nema priče. Ali sadržaj posjete gospodina Mašulovića nije na meni da komentarišem", dodaje Škrelja.

Odgovornost za odlazak Mašulovića na obilježavanje godišnjice Oluje peticijom traže i aktivisti pojedinih nevladinih organizacija. Među njima je i Bojana Jokić iz LGBT Foruma Progres.

"Do sada je peticiju potisalo 250 osoba, uglavnom građanskih aktivista i predstavnika političke javnosti", kaže Jokić.

Odlazak crnogorskog vojnog atašea u Knin je samo pokazao nedosljednost i neizvedenost politike koju prema pitanju ratnih zločina vodi vlast u Crnoj Gori, kaže za RSE direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, inače članica REKOM-a.

Crna Gora nije smjela da ima predstavnika na tom mjestu, kategorična je Uljarević.

"Nema nikakve sumnje da se u vojno policijskoj akciji Oluja desio sistemski zločin prema srpskom stanovništvu. To je činjenica koju je utvrdio i Haški tribunal i to je razlog zbog čega Crna Gora nije smjela da ima svog predstavnika na tom mjestu. Tu se u stvari vidi slabost naših političkih lidera i ono što je jedna nedovršenost političkih odluka. Jedno je njegovati regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose a drugo je držati se određenih principa i činjenica. U ovom konkretnom slučaju se nijesmo držali ni činjenica ni principa", konstatuje Uljarević.

Ne možemo nikada da pretpostavimo jeste kakve to posljedice može da donese: Dubravka Uljarević

Ako se reakcije oko Oluje i sa hrvatske i sa srpske strane gledaju u kontekstu aktuelnih dešavanja, poput izjava crkvenih velikodostojnika SPC oko položaja Srba u Crnoj Gori, aktuelizacije pitanja Srba na Kosovu te susreta opozicije iz Crne Gore sa vrhom Srbije, može li se govoriti o "talasanju" tenzijama u regionu?

"Ta atmosfera u regionu nije nikada bila kreirana na način koji je rezultat jedne vizionarske, održive politike jer smo svi mi ovdje taoci političara skromnog formata koji koriste svaku priliku da istrguju ponešto na vrlo neodgovoran i nerijetko vrlo opasan način. To je nešto što imamo trenutno u regionu - da iz vrlo različitih razloga svi akteri učestvuju u tome i oni izgledaju prilično koordinisani. Ono što nije koordinisano i ono što ne možemo nikada da pretpostavimo jeste kakve to posljedice može da donese, nadamo se ne u onom obliku kako je to bilo tokom 90-tih godina prošlog vijeka", kaže Daliborka Uljarević.